Prestanak prozivanja i optuživanja na relaciji vlast-oporba tko je kriv zbog sporog tempa pregovora, diplomatska ofenziva predsjednika, premijerke i nekoliko parlamentarca najangažiranijih oko europskih pitanja, i odlučno rješavanja preostalih desetak mjerila za zatvaranje poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava, to je recept što ga je oporbena predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje hrvatskih pristupnih pregovora
Vesna Pusić predložila u pismu predsjedniku i premijerki, a kako bi se pregovore ipak završilo do konca lipnja. Je li ovo realan i dobar pristup?
Politički analitičar Davor Gjenero u izjavi za naš radio misli da jest.
“Naime, unatoč definiranim mjerilima i egzaktnim kriterijima, zatvaranje poglavlja o pravosuđu kod svih novih članica posljednih desetak godina bilo je političko pitanje, jer niti jedna od njih nakon izlaska iz socijalističkog poretka nema pravosuđe koje djeluje na razini prosjeka Europske unije. Zato je svima jasno da je jedino što je moguće tražiti – uspostavljanje pravila koja će dugoročno omogućiti da to funkcioniranje postane usporedivo sa onim u državama s duljom demokratskom tradicijom”, kaže naš sugovornik.
“Utoliko, kada je riječ o zatvaranju poglavlja o prabosuđu, potpuno je opravdano inzistirati na političkom zadovoljavanju kriterija, i na političkoj kampanji i kada je riječ o lobiranju prema međunarodnom faktoru i kada je riječ o političkom pritisku na aktere u domaćem političkom sustavu da se ti politički kriteriji ispune”, ocjenjuje Gjenero.
“Iako ima država članica Europske unije koje žele da se hrvatski pregovori završe u rujnu, još je moguće da pregovori ipak završe u lipnju”, kaže za naš radio dugogodišnji bivši ministar vanjskih poslova i politički analitičar Mate Granić, ocjenjujući prijedlog Vesne Pusić – pozitivnim.
Primjer Rumunjske
“Pozitivan je radi toga što u ovom trenutku Hrvatska zaista treba iskoristiti sve šanse da pokuša završiti pregovore u lipnju, a ako ne uspije u lipnju – jer to je ipak i dogovor zemalja članica - onda da to bude najkasnije u rujnu”, kaže Granić.
Davor GjeneroKao dokaz za politički karakter zatvaranja pregovora o poglavlju Pravosuđe, Gjenero podsjeća na slučaj Rumunjske i tamošnje ministice pravosuđa Monice Macovei.
“Ona je pokrenula kampanju koja je omogućila Rumunjskoj da ju se ozbiljno shvati u Europskoj uniji i da zajedno sa Bugarskom uhvate zadnji vlak ugovora iz Nice i 2007. godine dobiju pristupanje Europskoj uniji. Iste te godine, kada je u siječnju Rumunjska pristupila Europskoj uniji, u travnju je gospođa Macovei – smijenjena”, podsjeća Gjenero.
Gjenero kaže kako su sva pitanja postavljena u deset mjerila za zatvaranje poglavlja Pravosuđe uglavnom ispunjena, a kada nisu, radi se o petljanju i neodgovornosti sudbene vlasti i administracije.
Primjerice, Hrvatska je jako dobro regulirala regrutiranje i izbor sudaca, ali je Državno sudbeno vijeće u starom sazivu pred kraj svog mandata promoviralo velik broj sudaca i stvorilo nepotrebnu zbrku.
Slično je i sa ponašanjem sudbene vlasti kod ovrha zbog naplate sudskih troškova od građana srpske nacionalnosti koji izgube sporove protiv države za naknadu štete.
Neki niži sudovi ne poštuju naputak Ustavnog suda da se s tom praksom prekine, izvršna vlast ne smije intervenirati u rad sudske vlasti, a unutarnja sudska kontrola očito ne čini ništa da bi se s tom praksom prekinulo, kaže Gjenero.
Vesna Pusić predložila u pismu predsjedniku i premijerki, a kako bi se pregovore ipak završilo do konca lipnja. Je li ovo realan i dobar pristup?
Politički analitičar Davor Gjenero u izjavi za naš radio misli da jest.
“Naime, unatoč definiranim mjerilima i egzaktnim kriterijima, zatvaranje poglavlja o pravosuđu kod svih novih članica posljednih desetak godina bilo je političko pitanje, jer niti jedna od njih nakon izlaska iz socijalisti
Kada je riječ o zatvaranju poglavlja o prabosuđu, potpuno je opravdano inzistirati na političkom zadovoljavanju kriterija”, ocjenjuje Davor Gjenero.
“Utoliko, kada je riječ o zatvaranju poglavlja o prabosuđu, potpuno je opravdano inzistirati na političkom zadovoljavanju kriterija, i na političkoj kampanji i kada je riječ o lobiranju prema međunarodnom faktoru i kada je riječ o političkom pritisku na aktere u domaćem političkom sustavu da se ti politički kriteriji ispune”, ocjenjuje Gjenero.
“Iako ima država članica Europske unije koje žele da se hrvatski pregovori završe u rujnu, još je moguće da pregovori ipak završe u lipnju”, kaže za naš radio dugogodišnji bivši ministar vanjskih poslova i politički analitičar Mate Granić, ocjenjujući prijedlog Vesne Pusić – pozitivnim.
Primjer Rumunjske
“Pozitivan je radi toga što u ovom trenutku Hrvatska zaista treba iskoristiti sve šanse da pokuša završiti pregovore u lipnju, a ako ne uspije u lipnju – jer to je ipak i dogovor zemalja članica - onda da to bude najkasnije u rujnu”, kaže Granić.
“Ona je pokrenula kampanju koja je omogućila Rumunjskoj da ju se ozbiljno shvati u Europskoj uniji i da zajedno sa Bugarskom uhvate zadnji vlak ugovora iz Nice i 2007. godine dobiju pristupanje Europskoj uniji. Iste te godine, kada je u siječnju Rumunjska pristupila Europskoj uniji, u travnju je gospođa Macovei – smijenjena”, podsjeća Gjenero.
Gjenero kaže kako su sva pitanja postavljena u deset mjerila za zatvaranje poglavlja Pravosuđe uglavnom ispunjena, a kada nisu, radi se o petljanju i neodgovornosti sudbene vlasti i administracije.
Primjerice, Hrvatska je jako dobro regulirala regrutiranje i izbor sudaca, ali je Državno sudbeno vijeće u starom sazivu pred kraj svog mandata promoviralo velik broj sudaca i stvorilo nepotrebnu zbrku.
Slično je i sa ponašanjem sudbene vlasti kod ovrha zbog naplate sudskih troškova od građana srpske nacionalnosti koji izgube sporove protiv države za naknadu štete.
Neki niži sudovi ne poštuju naputak Ustavnog suda da se s tom praksom prekine, izvršna vlast ne smije intervenirati u rad sudske vlasti, a unutarnja sudska kontrola očito ne čini ništa da bi se s tom praksom prekinulo, kaže Gjenero.
