Priča o trećem, hrvatskom entitetu u BiH je velika podvala i niko ozbiljan
o tome ne govori, to su medijske spekulacije, kaže u intervjuu za RFE
ambasador RH u BiH Tonči Staničić.
On smatra da u BiH treba obezbijediti institucionalnu ravnopravnost hrvatskog naroda, što je prema njegovom mišljenju i definicija BiH.
Hrvatski ambasador odnose dvije zemlje ocjenjuje dobrim, te najavljuje rješavanje preostalih otvorenih pitanja, poput dvojnog državljanstva, povratka izbjeglih i njihove imovine, te statusa radnika iz BiH koji su 1991. otpušteni u Hrvatskoj.
Staničić: Da vam iskreno kažem, ponovit ću nešto što sam rekao i prvi put,
kad ste me prije skoro dvije godine to pitali: ja smatram to jednom velikom
podvalom. Možda je to teška riječ, ali nitko ozbiljan ne govori o trećem
entitetu. To su medijske spekulacije. O hrvatskoj federalnoj jedinici se
govori s vremena na vrijeme, ali i to nije nešto što treba isticati u prvi plan.
Ono što je bitno, i tu se slažem s predsjednikom SDP-a koji je to spomenuo
u našim razgovorima još prošle godine, je institucionalna ravnopravnost
hrvatskog naroda, a to onda podrazumijeva i sudjelovanje u vlasti na svim
razinama, onda to podrazumijeva i ravnopravnost hrvatskog naroda jer to
je, uostalom, a to ja volim često isticati, definicija Bosne i Hercegovine.
BiH otkad postoji, bez obzira da li kao samostalna država ili ne, cijelu svoju
povijest je bila država triju ravnopravnih naroda koji su, na ovaj ili onaj
način, sudjelovali u funkcioniranju i društva, i države i zajednice.
Staničić: Mislim da je tu moje mišljenje najmanje bitno. Jasno je da nisu.
Postoji problem, postoje brojni problemi njihovog sudjelovanja, ne samo u
vlasti nego i u funkcioniranju gospodarskog sustava u državi i svega ostalog.
Na ostala dva naroda je da tome stanu na kraj. Ne samo na Hrvatima jer,
ponavljam, ne govorimo samo o Hrvatima, ne govorimo samo o njihovim
općinama, županijama, selima, gradovima. Govorimo o državi. Ako jedan
konstitutivan narod dovedemo u takvu situaciju da prestane biti politički
faktor u ovoj državi, onda je cijela država ugrožena. Ponavljam: to je
definicija Bosne i Hercegovine, da je to država triju ravnopravnopravnih
naroda.
Staničić: Ja ih vidim kao jako dobre. Naravno, teška ekonomska situacija,
ovi svi problemi koji proizlaze iz tranicije u BiH, iz tranzicije u Hrvatskoj,
ostavljaju svoga traga, a neke stvari koje je davno trebalo riješiti, stavljaju se
u drugi plan. Ponekad kažem – neka otvorena pitanja su otvorena samo zato
što se nisu ni pokušala zatvoriti. Ali, to će biti. Imali smo nedavno jedan vrlo
uspješan, kvalitetan posjet Predsjedništva BiH Hrvatskoj, i na tom tragu, ja
vjerujem, da ćemo nastaviti, evo, čim se uspostavi vlast u BiH.
Tonči Staničić, Hrvatski ambasador u BiH, Sarajevo, 06. septembar 2010. RSE: Jedno od otvorenih pitanja je pitanje dvojnog državljanstva BiH i
Staničić: Što se tiče dvojnog državljanstva, tu je situacija prilično jasna. Potez je na Bosni i Hercegovini i treba, jednostavno, otkočiti taj proces koji je, zbog određenih razloga, zastao ovdje. To će se riješiti, uvjeren sam, vrlo brzo. Što se tiče radnika koji su otpušteni u Hrvatskoj, nekoliko tisuća tih radnika ustvari podrazumijeva unutar nje nekoliko različitih kategorija, čak nekoliko desetina različitih kategorija i specifičnih slučajeva. Stoga je stav Hrvatske da je svaki predmet individualan i da se kao takav treba rješavati. Uostalom, kao što sam i prije rekao, i oko tog pitanja treba sjesti na razini eksperata za stol, predočiti za svaki pojedini slučaj o čemu se radi i onda, uz zajedničko suglasje, doći do rješenja.
Staničić: Povratak je najbolnije pitanje. Prošlo je puno vremena kad su
brojni ljudi, stotine tisuća ljudi otišli iz BiH, ili unutar BiH promijenili
mjesto boravka, ostavili svoje domove, svoje imovine. Vi znate da je gotovo
pola Hrvata otišlo sa svojih ognjišta u Bosni i Hercegovini, i kada je riječ
o tome, onda su oni možda najveći stradalnici toga rata. Znamo kako je
opustošena Bosanska Posavina. Ono što Vlada i predsjednik Hrvatske
rade da potaknu taj povratak – vi znate da je Hrvatska najveći donator već
godinama, da se iz proračuna Republike Hrvatske znatna sredstva izdvajaju
za povratak i za pomoć mladim obiteljima.
Staničić: Svi se oni mogu vratiti. Mi smo nešto intenzivnije razgovarali sa Republikom Srbijom o tom pitanju i tu su postignuti stvarno veliki napretci, i formula je ista: svatko tko se želi vratiti, to može, imovina je neotuđiva, nitko je ne može oduzeti, i ima pravo njom raspolagati kako god hoće.
Dakle, nikakvih pravnih, a više ni faktičkih zapreka, ni političkih, naravno, nema.
Staničić: Vidite, mogu vam reći kao obični građanin, iskreno, ne sumnjam
da bi bilo pametno raspisivati izbore, ako nam predstoje dva-tri mjeseca
najintenzivnijeg posla prije potpisivanja ugovora. Vrlo je izgledno da ćemo
potpisati ugovor s EU u šestom mjesecu. Ja, kao laik, mislim da imam
osnova za takvu tvrdnju. Mislim da bi to poremetilo i da bi to odgodilo
potpisivanje tog ugovora, možda griješim, a redoviti izbori su ionako
predviđeni za kraj ove godine. Dakle, po meni, mislim da se trebamo
koncentrirati na ono što je najvažnije, a to je potpisati ugovor, pa se onda
koncentrirati i nakon toga se okrenuti unutarpolitičkim pitanjima i redovitim
izborima.
o tome ne govori, to su medijske spekulacije, kaže u intervjuu za RFE
ambasador RH u BiH Tonči Staničić.
On smatra da u BiH treba obezbijediti institucionalnu ravnopravnost hrvatskog naroda, što je prema njegovom mišljenju i definicija BiH.
Hrvatski ambasador odnose dvije zemlje ocjenjuje dobrim, te najavljuje rješavanje preostalih otvorenih pitanja, poput dvojnog državljanstva, povratka izbjeglih i njihove imovine, te statusa radnika iz BiH koji su 1991. otpušteni u Hrvatskoj.
RSE: Gospodine ambasadore, koliko je, po vama, ozbiljna priča o stvaranju trećeg, hrvatskog entiteta u BiH, i na kraju, je li moguće?
Staničić: Da vam iskreno kažem, ponovit ću nešto što sam rekao i prvi put,
kad ste me prije skoro dvije godine to pitali: ja smatram to jednom velikom
podvalom. Možda je to teška riječ, ali nitko ozbiljan ne govori o trećem
entitetu. To su medijske spekulacije. O hrvatskoj federalnoj jedinici se
govori s vremena na vrijeme, ali i to nije nešto što treba isticati u prvi plan.
Ono što je bitno, i tu se slažem s predsjednikom SDP-a koji je to spomenuo
u našim razgovorima još prošle godine, je institucionalna ravnopravnost
hrvatskog naroda, a to onda podrazumijeva i sudjelovanje u vlasti na svim
razinama, onda to podrazumijeva i ravnopravnost hrvatskog naroda jer to
je, uostalom, a to ja volim često isticati, definicija Bosne i Hercegovine.
BiH otkad postoji, bez obzira da li kao samostalna država ili ne, cijelu svoju
povijest je bila država triju ravnopravnih naroda koji su, na ovaj ili onaj
način, sudjelovali u funkcioniranju i društva, i države i zajednice.
RSE: O tome se puno priča - o jednakopravnosti, o konstitutivnosti. Po
vašem mišljenju, jesu li Hrvati ravnopravni narod u BiH?
Staničić: Mislim da je tu moje mišljenje najmanje bitno. Jasno je da nisu.
Postoji problem, postoje brojni problemi njihovog sudjelovanja, ne samo u
vlasti nego i u funkcioniranju gospodarskog sustava u državi i svega ostalog.
Na ostala dva naroda je da tome stanu na kraj. Ne samo na Hrvatima jer,
ponavljam, ne govorimo samo o Hrvatima, ne govorimo samo o njihovim
općinama, županijama, selima, gradovima. Govorimo o državi. Ako jedan
konstitutivan narod dovedemo u takvu situaciju da prestane biti politički
faktor u ovoj državi, onda je cijela država ugrožena. Ponavljam: to je
definicija Bosne i Hercegovine, da je to država triju ravnopravnopravnih
naroda.
RSE: Kako vidite odnose Hrvatske i BiH?
Staničić: Ja ih vidim kao jako dobre. Naravno, teška ekonomska situacija,
ovi svi problemi koji proizlaze iz tranicije u BiH, iz tranzicije u Hrvatskoj,
ostavljaju svoga traga, a neke stvari koje je davno trebalo riješiti, stavljaju se
u drugi plan. Ponekad kažem – neka otvorena pitanja su otvorena samo zato
što se nisu ni pokušala zatvoriti. Ali, to će biti. Imali smo nedavno jedan vrlo
uspješan, kvalitetan posjet Predsjedništva BiH Hrvatskoj, i na tom tragu, ja
vjerujem, da ćemo nastaviti, evo, čim se uspostavi vlast u BiH.
RSE: Jedno od otvorenih pitanja je pitanje dvojnog državljanstva BiH i
Hrvatske, status radnika koji su otpušteni iz Hrvatske 1991. godine, povratak
izbjeglih i njihove imovine.
Staničić: Što se tiče dvojnog državljanstva, tu je situacija prilično jasna. Potez je na Bosni i Hercegovini i treba, jednostavno, otkočiti taj proces koji je, zbog određenih razloga, zastao ovdje. To će se riješiti, uvjeren sam, vrlo brzo. Što se tiče radnika koji su otpušteni u Hrvatskoj, nekoliko tisuća tih radnika ustvari podrazumijeva unutar nje nekoliko različitih kategorija, čak nekoliko desetina različitih kategorija i specifičnih slučajeva. Stoga je stav Hrvatske da je svaki predmet individualan i da se kao takav treba rješavati. Uostalom, kao što sam i prije rekao, i oko tog pitanja treba sjesti na razini eksperata za stol, predočiti za svaki pojedini slučaj o čemu se radi i onda, uz zajedničko suglasje, doći do rješenja.
RSE: Pitanje povratka.
Staničić: Povratak je najbolnije pitanje. Prošlo je puno vremena kad su
brojni ljudi, stotine tisuća ljudi otišli iz BiH, ili unutar BiH promijenili
mjesto boravka, ostavili svoje domove, svoje imovine. Vi znate da je gotovo
pola Hrvata otišlo sa svojih ognjišta u Bosni i Hercegovini, i kada je riječ
o tome, onda su oni možda najveći stradalnici toga rata. Znamo kako je
opustošena Bosanska Posavina. Ono što Vlada i predsjednik Hrvatske
rade da potaknu taj povratak – vi znate da je Hrvatska najveći donator već
godinama, da se iz proračuna Republike Hrvatske znatna sredstva izdvajaju
za povratak i za pomoć mladim obiteljima.
RSE: Kakvo je rasploženje hrvatske Vlade za povratak Srba koji su izbjegli i
koji se nalaze u Republici Srpskoj?
Hrvatska je najveći donator već
segodinama i iz proračuna Republike Hrvatske znatna sredstva izdvajaju za povratak i za pomoć mladim obiteljima u BiH.
Staničić: Svi se oni mogu vratiti. Mi smo nešto intenzivnije razgovarali sa Republikom Srbijom o tom pitanju i tu su postignuti stvarno veliki napretci, i formula je ista: svatko tko se želi vratiti, to može, imovina je neotuđiva, nitko je ne može oduzeti, i ima pravo njom raspolagati kako god hoće.
Dakle, nikakvih pravnih, a više ni faktičkih zapreka, ni političkih, naravno, nema.
RSE: To su dobre vijesti, ali nešto i o lošim, pred kraj: vjerujete li da u
Hrvatskoj, zbog ovog talasa nemira, protesta, može doći do raspisivanja
vanrednih izbora prije nego li su oni redovni s kraja godine?
Staničić: Vidite, mogu vam reći kao obični građanin, iskreno, ne sumnjam
da bi bilo pametno raspisivati izbore, ako nam predstoje dva-tri mjeseca
najintenzivnijeg posla prije potpisivanja ugovora. Vrlo je izgledno da ćemo
potpisati ugovor s EU u šestom mjesecu. Ja, kao laik, mislim da imam
osnova za takvu tvrdnju. Mislim da bi to poremetilo i da bi to odgodilo
potpisivanje tog ugovora, možda griješim, a redoviti izbori su ionako
predviđeni za kraj ove godine. Dakle, po meni, mislim da se trebamo
koncentrirati na ono što je najvažnije, a to je potpisati ugovor, pa se onda
koncentrirati i nakon toga se okrenuti unutarpolitičkim pitanjima i redovitim
izborima.
