U BiH je 60.000 prevarenih žiranata, a u udruženju tvrde da ih ima nekoliko desetina hiljada više koji nisu nikome prijavili da su otplatili ili otplaćuju tuđe kredite.
Banke nemaju sluha za prevarene žirante čak i kada je evidentno da su lažirani potpisi žiranata i po nekoliko puta. Sve se prebacuje na sudove, a kad osiromašeni žiranti skupe novac za advokata, slučajevi u ladicama sudova stoje i po nekoliko godina.
U mnogim slučajevima riječ je o organiziranoj pljački bh. građana u kojoj su bankarski uposlenici prihvatali ukradene ili falsifikovane podatke i davali i po desetinu kredita osobama koje nisu bile kreditno sposobne. To potvrđuje slučaj Jasminke Pribišić, prevarene žirantice.
„Bila sam žirant osobi za koju sam poslije saznala da su ona i kćerka podigle 52 kreditna zaduženja. Već 23 mjeseca vraćam tuđe kredite. UniCredit banka, čiji sam komitent, u jednom periodu izvršila je ustvari i blokadu mog ličnog dohotka. Doveli su me dosloce maltene na rub egzistencije. Po mojoj pretpostavci, ta osoba koja je digla toliko kredita sigurna sam da je imala veliku podršku ljudi koji rade u bankama“, kaže Jasminke Pribišić.
Do sada nije zabilježen ni jedan slučaj da su banke krivično gonile svoje uposlenike, uz pomoć kojih su ljudi sa prosječnom platom u BiH uspjeli podići i do 50 kredita.
Drugi slučaj je prevara mikrokreditnih organizacija, koje su na osnovu ličnih karti, uglavnom penzionera, dozvoljavali da po nekoliko različitih ljudi dižu kredite, a bez provjere da li su dokumenti lažirani.
Tako je zabilježen slučaj 80-ogodišnje starice iz Kaknja, koja se potpisuje otiskom prsta, a na osnovu njenih dokumenata pet različitih ljudi diglo je kredite u visini od 200.000 KM. Starica više ne prima ni fening od penzije, a za ljude koji su se okoristili nikad nije ni čula.
Prijetnje
Sličan je slučaj i penzionerke Ramize Mezet, koja je svojoj komšinici pristala biti žirant, ali se ispostavilo da je komšinica njene dokumente proslijedila i drugima. Ramizi se danas odbija pola minimalne penzije koju prima, a komšinica joj prijeti smrću ako nekom kaže za to.
Ilustracija„’Hoćeš li mi biti žirant?’ Rekoh: ’Hoću. Za šta ti treba’ Kaže hoće svoju kćerku Mirelu da upiše na fakultet. I ja povjerovala. Nakon pola godine meni su dvije rate odbili. I šta je, šta je? Kad meni dođe rješenje, nije na nju, nego na nekoga Alena Husića, ja ga uopšte ne poznam. I ja ti odem u banku, u onu Rajfazen banku, da provjerim šta je ovo. Meni advokatica njihova što vodi kaže:’Ništa, tužite.’“, kaže Ramiza Mezet.
Slično je prošao i penzioner Mirsad Bunić. On je, istina, htio biti žirant svom prijatelju, ali se ispostavilo da zbog male penzije to ne može biti. Međutim, njegov prijatelj je ipak uzeo podatke i uspio podići kredit u banci, a da Bunić nije ni znao za to.
„Došle su mi dvije rate po 100 maraka i obratio sam se banci Lider (mikrokreditna organizacija) sa opomenom pred tužbu da mi vrate novce i da prekinu odbijati. Nazvao me nakon dva dana direktor Asović Zijad i rekao: ’Nemoj praviti frke, povlačimo zabranu.’ I povukli su zabranu. Deset mjeseci sam bio miran. Nakon 10 mjeseci su uzeli i počeli odbijati pola penzije. Tako sam otplatio cijeli kredit 6.001 marku“, kaže Mirsad Bunić.
Svi ovi ljudi obraćali su se raznim institucijama, ali ni u jednoj nisu naišli na razumijevanje. Sve su to razlozi zbog kojih je 18 unesrećenih žiranata diglo ruku na sebe i izvršilo samoubistvo, a banke su donijele odluku da u tom slučaju porodica žiranta nasljeđuje dug, dok se dužnici šepure sa nelegalno stečenom imovinom.
Predsjednica Udruženja prevarenih žiranata Dženana Hadžimahmutović dodaje da se zakonodavstvo u ovoj zemlji hitno mora promijeniti, ali i donijeti mjere kojim bi se izvršila revizija nezakonitih kredita podignutih prevarom ljudi.
„Očito da nerad našeg zakonodavstva ide na ruku bankama. Banke dobivaju enormno velike cifre povrata novca kroz jamce jer su administrativnom zabranom došli do naših plata. Tu nema sudske presude. Znači, oni nezakonito uzimaju naš novac. Da problem bude još veći, kod nas nije problem pojedinačni, jedan kredit, nego krediti koji su dozvoljeni bez obezbjeđenja i koji su nezakonito dati. I u ovom momentu traže od jamaca da vrate nešto što nije zakonito. Mi sada tražimo promjenu zakonske regulative, zapravo da se samo obrne slijed događaja i potraživanja - da se novac traži od dužnika, a nikako od žiranta. Ako ništa, da se pozovu na odgovornost ti ljudi koji su nekontrolisano trošili novac, da, na kraju-krajeva, i oni prođu ovaj teški period koji su mnogi žiranti prošli jer im se odbija pola plate pa i više“, navodi Dženana Hadžimahmutović.
Za sada nema pomaka ni u sudskim slučajevima. Čak i mali dio žiranata, dovedenih na rub egzistencije zbog tuđih kredita, koji su uspjeli skupiti novac za advokate, još nisu dočekali presude u svoju korist.
No, Udruženje planira angažirati advokate koji će raditi sa svim prevarenim žirantima i apeluje na sve koji su se našli u ovoj situaciji da se učlane u Udruženje i da se zajedno bore protiv nakaradnog sistema. Cijene da su im tako veće šanse da se izbore za svoja prava.
Banke nemaju sluha za prevarene žirante čak i kada je evidentno da su lažirani potpisi žiranata i po nekoliko puta. Sve se prebacuje na sudove, a kad osiromašeni žiranti skupe novac za advokata, slučajevi u ladicama sudova stoje i po nekoliko godina.
U mnogim slučajevima riječ je o organiziranoj pljački bh. građana u kojoj su bankarski uposlenici prihvatali ukradene ili falsifikovane podatke i davali i po desetinu kredita osobama koje nisu bile kreditno sposobne. To potvrđuje slučaj Jasminke Pribišić, prevarene žirantice.
„Bila sam žirant osobi za koju sam poslije saznala da su ona i kćerka podigle 52 kreditna zaduženja. Već 23 mjeseca vraćam tuđe kredite. UniCredit banka, čiji sam komitent, u jednom periodu izvršila je ustvari i blokadu mog ličnog dohotka. Doveli su me dosloce maltene na rub egzistencije. Po mojoj pretpostavci, ta osoba koja je digla toliko kredita sigurna sam da je imala veliku podršku ljudi koji rade u bankama“, kaže Jasmink
Do sada nije zabilježen ni jedan slučaj da su banke krivično gonile svoje uposlenike, uz pomoć kojih su ljudi sa prosječnom platom u BiH uspjeli podići i do 50 kredita.
Do sada nije zabilježen ni jedan slučaj da su banke krivično gonile svoje uposlenike, uz pomoć kojih su ljudi sa prosječnom platom u BiH uspjeli podići i do 50 kredita.
Drugi slučaj je prevara mikrokreditnih organizacija, koje su na osnovu ličnih karti, uglavnom penzionera, dozvoljavali da po nekoliko različitih ljudi dižu kredite, a bez provjere da li su dokumenti lažirani.
Tako je zabilježen slučaj 80-ogodišnje starice iz Kaknja, koja se potpisuje otiskom prsta, a na osnovu njenih dokumenata pet različitih ljudi diglo je kredite u visini od 200.000 KM. Starica više ne prima ni fening od penzije, a za ljude koji su se okoristili nikad nije ni čula.
Prijetnje
Sličan je slučaj i penzionerke Ramize Mezet, koja je svojoj komšinici pristala biti žirant, ali se ispostavilo da je komšinica njene dokumente proslijedila i drugima. Ramizi se danas odbija pola minimalne penzije koju prima, a komšinica joj prijeti smrću ako nekom kaže za to.
Slično je prošao i penzioner Mirsad Bunić. On je, istina, htio biti žirant svom prijatelju, ali se ispostavilo da zbog male penzije to ne može biti. Međutim, njegov prijatelj je ipak uzeo podatke i uspio podići kredit u banci, a da Bunić nije ni znao za to.
„Došle su mi dvije rate po 100 maraka i obratio sam se banci Lider (mikrokreditna organizacija) sa opomenom pred tužbu da mi vrate novce i da prekinu odbijati. Nazvao me nakon dva dana direktor Asović Zijad i rekao: ’Nemoj praviti frke, povlačimo zabranu.’ I povukli su zabranu. Deset mjeseci sam bio miran. Nakon 10 mjeseci su uzeli i počeli odbijati pola penzije. Tako sam otplatio cijeli kredit 6.001 marku“, kaže Mirsad Bunić.
Svi ovi ljudi obraćali su se raznim institucijama, ali ni u jednoj nisu naišli na razumijevanje. Sve su to razlozi zbog kojih je 18 unesrećenih žiranata diglo ruku na sebe i izvršilo samoubistvo, a banke su donijele o
"Banke dobivaju enormno velike cifre povrata novca kroz jamce jer su administrativnom zabranom došli do naših plata. Tu nema sudske presude", kaže Dženana Hadžimahmutović.
Predsjednica Udruženja prevarenih žiranata Dženana Hadžimahmutović dodaje da se zakonodavstvo u ovoj zemlji hitno mora promijeniti, ali i donijeti mjere kojim bi se izvršila revizija nezakonitih kredita podignutih prevarom ljudi.
„Očito da nerad našeg zakonodavstva ide na ruku bankama. Banke dobivaju enormno velike cifre povrata novca kroz jamce jer su administrativnom zabranom došli do naših plata. Tu nema sudske presude. Znači, oni nezakonito uzimaju naš novac. Da problem bude još veći, kod nas nije problem pojedinačni, jedan kredit, nego krediti koji su dozvoljeni bez obezbjeđenja i koji su nezakonito dati. I u ovom momentu traže od jamaca da vrate nešto što nije zakonito. Mi sada tražimo promjenu zakonske regulative, zapravo da se samo obrne slijed događaja i potraživanja - da se novac traži od dužnika, a nikako od žiranta. Ako ništa, da se pozovu na odgovornost ti ljudi koji su nekontrolisano trošili novac, da, na kraju-krajeva, i oni prođu ovaj teški period koji su mnogi žiranti prošli jer im se odbija pola plate pa i više“, navodi Dženana Hadžimahmutović.
Za sada nema pomaka ni u sudskim slučajevima. Čak i mali dio žiranata, dovedenih na rub egzistencije zbog tuđih kredita, koji su uspjeli skupiti novac za advokate, još nisu dočekali presude u svoju korist.
No, Udruženje planira angažirati advokate koji će raditi sa svim prevarenim žirantima i apeluje na sve koji su se našli u ovoj situaciji da se učlane u Udruženje i da se zajedno bore protiv nakaradnog sistema. Cijene da su im tako veće šanse da se izbore za svoja prava.
