U ambasadu BiH u Tripoliju do sada se javilo oko 800 građana koji žele da budu evakuisani. BiH još nije dobila odobrenje od libijske vlade za vanredno slijetanje aviona BH AIR lines-a, te građani još uvijek čekaju.
Situacija u Tripoliju, prema tvrdnjama bh. ambasadora Ferhata Šete, u utorak je nešto mirnija, a osam bh. radnika koji su lakše povrijeđeni u sukobu sa pljačkašima je zbrinuto.
„Imate pljačkaše koji sada pokušavaju da uđu u kampove, da otuđe auta, uzmu nešto itd. To je bio sukob između pljačkaša i naših ljudi koji su se samoorganizovali i branili. Međutim, to nije napad na građane BiH. Nasuprot, u našem kontaktu, niko ništa nema protiv naših građana. Oni se mogu naći slučajno na putu, ali da neko svjesno atakuje na njih, mislim da toga nema“, kaže Šeta.
Inače, Ministarstvo vanjskih poslova poslalo je zahtjev libijskim vlastima za dozvolu slijetanja bh. aviona kako bi mogli otpočeti sa evakuacijom građana. Međutim, dozvolu još nisu dobili.
Libija: Demonstracije u gradu Tobruk, 20. februar 2011.
No, u Ministarstvu vanjskih poslova kažu kako su, prema nezvaničnim informacijama, libijske vlasti poslije podne počele izdavati takve dozvole, te se i u Ministarstvu nadaju da će uskoro stići i dozvola za bh. aviokompaniju.
U međuvremenu razmatraju se i druge mogućnosti za evakuaciju, kaže pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH Zoran Perković.
„Pokušavamo u dogovoru sa kolegama iz Ministarstva vanjskih poslova Turske osigurati da jedan njihov brod koji ima namjeru ući u Bengazi preuzme i naše državljane. Identičan je problem kao i sa zrakoplovima - još uvijek uskraćivanje dozvole ulaska tog broda u libijske teritorijalne vode“, navodi Perković.
Prema dosadašnjim informacijama, u Libiji je trenutno 1.500 bh. državljana. 17 domaćih kompanija angažovano je tamo, većina od njih su građevinske kompanije.
Poslovni rizici su veliki
Radnici koji su angažirani u Bengaziju i drugim kriznim područjima u utorak su prevezeni do Tripolija. Među njima su i radnici kompanije 'Širbegović' . Direktor Faruk Širbegović zatražio je od bh. institucija da se svi radnici ove firme evakuišu iz Libije.
„U ovom trenutku moj stav je da ljude treba povući dok se situacija ne stabilizira. Mi dole imamo joint venture kompaniju sa libijskim partnerima i sad mi njih molimo da oni prihvate odgovornost i brigu kako za gradilišta tako i za opremu, pošto se radi o dosta vrijednoj opremi. Međutim, meni je u ovom trenutku najvažnija sigurnost zaposlenika i prije svega vodimo brigu o tome“, poručio je Širbegović.
Direktori nekoliko kompanija koje posluju sa Libijom još uvijek su u Tripoliju i zajedno sa ambasadorom pokušavaju zaštiti radnike, ali i imovinu. Budući da su pljačkaši u Bengaziju i okolini već počeli koristiti situaciju, teško će biti sačuvati milionsku imovinu bh. kompanija u mašinama i materijalu.
Direktor Energoinvesta Džemail Vlahovljak u utorak se vratio iz Tripolija. Kaže kako je teško predvidjeti dalji razvoj situacije, ali menadžeri bh. kompanija nadaju se da kriza neće potrajati.
„Vrijednosti koje imamo naravno jesu u mašinama i opremi koje postoje tamo i u materijalu koji je spreman za ugradnju - hiljade tona konstrukcije za dalekovodne stubove, stotine kilometara užeta za dalekovode, razna druga oprema itd. Sad zasad je to pod kontrolom. Teško je to obezbijediti, ali, pazite, ovo je situacija u kojoj su ljudski životi najvažniji, a šta će se s tim dogoditi, vidjećemo“, kaže Vlahovljak.
Ekonomski stručnjak Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran kaže kako su poslovni rizici sada veliki.
„Određeni mehanizmi zaštite postoje. Međutim, svaka pravna zaštita te vrste, čak iako je savršeno ugovorena, zahtijeva veliko vremensko trajanje dok dođe do neke naplate potraživanja. Ona obično nikad nije na onome nivou stvarnog gubitka - i za naše kompanije, kojima je svaki ugovor strateški važan, može biti previše kasno dok dođe do te naplate ili nadoknade“, navodi Gavran.
Libija je posljednjih nekoliko godina bila jedno od najznačajnijih tržišta gdje su se sklopili poslovi vrijedni više od milijardu KM. Ukoliko kriza eskalira, biće to veliki gubitak i za bh privrednike.
Situacija u Tripoliju, prema tvrdnjama bh. ambasadora Ferhata Šete, u utorak je nešto mirnija, a osam bh. radnika koji su lakše povrijeđeni u sukobu sa pljačkašima je zbrinuto.
„Imate pljačkaše koji sada pokušavaju da uđu u kampove, da otuđe auta, uzmu nešto itd. To je bio sukob između pljačkaša i naših ljudi koji su se samoorganizovali i branili. Međutim, to nije napad na građane BiH. Nasuprot, u našem kontaktu, niko ništa nema protiv naših građana. Oni se mogu naći slučajno na putu, ali da neko svjesno atakuje na njih, mislim da toga nema“, kaže Šeta.
Inače, Ministarstvo vanjskih poslova poslalo je zahtjev libijskim vlastima za dozvolu slijetanja bh. aviona kako bi mogli otpočeti sa evakuacijom građana. Međutim, dozvolu još nisu dobili.
No, u Ministarstvu vanjskih poslova kažu kako su, prema nezvaničnim informacijama, libijske vlasti poslije podne počele izdavati takve dozvole, te se i u Ministarstvu nadaju da će uskoro stići i dozvola za bh. aviokompaniju.
U međuvremenu razmatraju se i druge mogućnosti za evakuaciju, kaže pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH Zoran Perković.
„Pokušavamo u dogovoru sa kolegama iz Ministarstva vanjskih poslova Turske osigurati da jedan njihov brod koji ima namjeru ući u Bengazi preuzme i naše državljane. Identičan je problem kao i sa zrakoplovima - još uvijek uskraćivanje dozvole ulaska tog broda u libijske teritorijalne vode“, navodi Perković.
Prema dosadašnjim informacijama, u Libiji je trenutno 1.500 bh. državljana. 17 domaćih kompanija angažovano je tamo, većina od njih su građevinske kompanije.
Poslovni rizici su veliki
Radnici koji su angažirani u Bengaziju i drugim kriznim područjima u utorak su prevezeni do Tripolija. Među njima su i radnici kompanije 'Širbegović' . Direktor Faruk Širbegović zatražio je od bh. institucija da se svi radnici ove firme evakuišu iz Libije.
Direktor kompanije "Širbegović": Meni je u ovom trenutku najvažnija sigurnost zaposlenika i prije svega vodimo brigu o tome.
„U ovom trenutku moj stav je da ljude treba povući dok se situacija ne stabilizira. Mi dole imamo joint venture kompaniju sa libijskim partnerima i sad mi njih molimo da oni prihvate odgovornost i brigu kako za gradilišta tako i za opremu, pošto se radi o dosta vrijednoj opremi. Međutim, meni je u ovom trenutku najvažnija sigurnost zaposlenika i prije svega vodimo brigu o tome“, poručio je Širbegović.
Direktori nekoliko kompanija koje posluju sa Libijom još uvijek su u Tripoliju i zajedno sa ambasadorom pokušavaju zaštiti radnike, ali i imovinu. Budući da su pljačkaši u Bengaziju i okolini već počeli koristiti situaciju, teško će biti sačuvati milionsku imovinu bh. kompanija u mašinama i materijalu.
Direktor Energoinvesta Džemail Vlahovljak u utorak se vratio iz Tripolija. Kaže kako je teško predvidjeti dalji razvoj situacije, ali menadžeri bh. kompanija nadaju se da kriza neće potrajati.
„Vrijednosti koje imamo naravno jesu u mašinama i opremi koje postoje tamo i u materijalu koji je spreman za ugradnju - hiljade tona konstrukcije za dalekovodne stubove, stotine kilometara užeta za dalekovode, razna druga oprema itd. Sad zasad je to pod kontrolom. Teško je to obezbijediti, ali, pazite, ovo je situacija u kojoj su ljudski životi najvažniji, a šta će se s tim dogoditi, vidjećemo“, kaže Vlahovljak.
Ekonomski stručnjak Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran kaže kako su poslovni rizici sada veliki.
„Određeni mehanizmi zaštite postoje. Međutim, svaka pravna zaštita te vrste, čak iako je savršeno ugovorena, zahtijeva veliko vremensko trajanje dok dođe do neke naplate potraživanja. Ona obično nikad nije na onome nivou stvarnog gubitka - i za naše kompanije, kojima je svaki ugovor strateški važan, može biti previše kasno dok dođe do te naplate ili nadoknade“, navodi Gavran.
Libija je posljednjih nekoliko godina bila jedno od najznačajnijih tržišta gdje su se sklopili poslovi vrijedni više od milijardu KM. Ukoliko kriza eskalira, biće to veliki gubitak i za bh privrednike.