Iako je najveći dio skupa evropskih ministara vanjskih poslova u ponedjeljak bio posvećen Libiji i zbivanjima naširem prostoru sjevera Afrike, ipak je, tokom radnog ručka, bilo riječi i o BiH- započeo je tako proces urvđivanja okvira za novo, osnaženo evropsko prisustvo na terenu, ali ne prije nego što se formira bh vlast.
Bila je to diskusija bez pismenih zaključaka, više početak zajedničkog evropskog promišljanja o činjenici da nova post-lisabonska Evropa treba i novo, osnaženo prisustvo u zemlji koja ima aspiracije da postane moderna, stabilna evropska članica.
Međutim, svi planovi, zaustavljeni su jednom činjenicom- BiH još uvijek nema vladu.
“Važno je da razgovori o formiranju vlasti donesu rezultat i da politički lideri ispune očekivanja. Ostajemo opredjeljeni da ih podržimo sa svim instrumentima koje imamo. Uz ostalo, razmišljamo o osnaženju naše politike, ali i prisustva na terenu”, kaže visoka predstavnica EU, Catherine Ashton.
Da li u ovakvim okolnostima treba očekivati značajnije korake Brisela, pitanje je za švedskog ministra vanjskih poslova, Carla Bildta.
“Ne, ne, ono što očekujemo je da u BiH učine nešto - prije svega, da uspostave vladu jer bez formiranja vlasti u zemlji, ništa značajnije se na ovoj strani ne može uraditi. U jednom trenutku tu će biti i pitanje novog šefa delegacije EU, ali ni to ne može imati značajnijeg efekta ako tamo nema vlade. Zemlji treba vlada”, poručio je Bildt.
Pokretanje s mrtve tačke
Za njemačkog državnog sekretara za Evropu, Wernera Hoyera, nema dileme oko toga treba li više EU u BiH – to je sasvim razumljivo, u okolnostima post-Lisabona, kaže on i dodaje:
"Neophodno je vidljivije, snažnije evropsko prisustvo u Sarajevu i BiH i to će imati posljedica i po Ured visokog predstavnika. O tome smo razgovarali u ponedjeljak. Uz ovo, mislim da postoji velika potreba za razgovorima i saradnjom različitih političkih stranaka u stvaranju vlasti i ako u tome možemo pomoći, mi smo spremni”, kazao je Hoyer.
Na pitanje kada mogu da se očekuju konkretni evropski koraci, Hoyer odgovara:
“Onda kada reforme krenu sa mrtve tačke, jer u ladici sada držimo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa BiH - željeli bismo ga aktivirati, ali to je nemoguće bez dodatne jasnoće oko budućnosti ustavnih promjena”, kaže Hoyer.
Treba reći da dramatična zbiivanja na sjeveru Afrike imaju uticaja i na zbivanja u reginu - barem tako misle u ministarstvima unutrašnjih poslova Holandije i Švedske, odakle su poslali pismo Evropskoj komisiji da hitno uspostavi mehanizam kojim bi, u slučaju prevelikog broja zahtjeva za azilom, što se već dešava sa imigrantima iz Tunisa, Komisija mogla jednostavno na određeno vrijeme van važnosti staviti i bezvizni režim sa državama Zapadnog Balkana.
Kako su uspostavili u ovim ministarstvima povezanost imigrantskih valova sa sjevera Afrike i bezviznog režima za zapadno-balkanski region objasniće već u četvrtak ministri unutrašnjih poslova Holandije i Francuske svojim evropskim kolegama na skupu u Briselu, skupu koji bi mogao rezultirati i određenim odlukama Evropske komisije.
Na pitanje novinara RSE u Briselu o BiH, švedski ministar spoljnih poslova Karl Bilt je rekao:
"Možete zaboraviti bilo kakve sankcije. Toga neće biti. Ono o čemu razgovaramo je način da pojačamo prisustvo Evropske unije u Bosni i Hercegovini. U toku je proces traženja novog šefa evropskog ureda kao i pronalaženje načina da tu osobu podržimo. To se neće dogoditi na ovom sastanku."
Komentarišući sadašnji politički vakuum u Bosni i Hercegovini, Bilt je izjavio:
"Oni su procesu formiranja vlasti. Zasada to ide brže nego u Belgiji, ako je to relevantno poređenje. Belgija je zasada svjetski rekorder u broju dana bez vlade, a za Bosnu i Hercegovinu može se reći da je u četvrtfinalu u tom natjecanju. Bio sam u Bosni i Hercegovini prije nekoliko sedmica i tada sam predvidio da će oni za dva mjeseca imati novu vlast. Vidjećemo da li sam bio u pravu. Ako se to dogodi, Bosna i Hercegovina će nadmašiti Belgiju."
"To je zemlja građana BiH tako da je na njima da odluče. Ako žele promijeniti ustav na ovaj ili na onaj način na njima je da se dogovore, na njima je da odluče o vladi, na njima je da odluče o ekonomskoj politici jer se nalaze u prilično teškoj ekonomskoj situaciji koja ne može biti riješena u Briselu već mora biti riješena u Sarajevu. To je ista politika koju imamo prema svakoj drugoj evropskoj zemlji," rekao je Bildt.
Na pitanje o mogućnosti trećeg entitetea, koji zagovaraju neki hrvatski političari, Bildt je odgovorio: "Neki od njih o tome pričaju oduvijek ali to nije opcija."
Bila je to diskusija bez pismenih zaključaka, više početak zajedničkog evropskog promišljanja o činjenici da nova post-lisabonska Evropa treba i novo, osnaženo prisustvo u zemlji koja ima aspiracije da postane moderna, stabilna evropska članica.
Međutim, svi planovi, zaustavljeni su jednom činjenicom- BiH još uvijek nema vladu.
“Važno je da razgovori o formiranju vlasti donesu rezultat i da politički lideri ispune očekivanja. Ostajemo opredjeljeni da ih podržimo sa svim instrumentima koje imamo. Uz ostalo, razmišljamo o osnaženju naše politike, ali i prisustva na terenu”, kaže visoka predstavnica EU, Catherine Ashton.
Da li u ovakvim okolnostima treba očekivati značajnije korake Brisela, pitanje je za švedskog ministra vanjskih poslova, Carla Bildta.
“Ne, ne, ono što očekujemo je da u BiH učine nešto - prije svega, da uspostave vladu jer bez formiranja vlasti u zemlji, ništa značajnije se na ovoj strani ne može uraditi. U jednom trenutku tu će biti i pitanje novog šefa delegacije EU, ali ni to ne može imati značajnijeg efekta ako tamo nema vlade. Zemlji treba vlada”, poručio je Bildt.
Pokretanje s mrtve tačke
Za njemačkog državnog sekretara za Evropu, Wernera Hoyera, nema dileme oko toga treba li više EU u BiH – to je sasvim razumljivo, u okolnostima post-Lisabona, kaže on i dodaje:
Hoyer: Neophodno je vidljivije, snažnije evropsko prisustvo u Sarajevu i BiH i to će imati posljedica i po Ured visokog predstavnika.
"Neophodno je vidljivije, snažnije evropsko prisustvo u Sarajevu i BiH i to će imati posljedica i po Ured visokog predstavnika. O tome smo razgovarali u ponedjeljak. Uz ovo, mislim da postoji velika potreba za razgovorima i saradnjom različitih političkih stranaka u stvaranju vlasti i ako u tome možemo pomoći, mi smo spremni”, kazao je Hoyer.
Na pitanje kada mogu da se očekuju konkretni evropski koraci, Hoyer odgovara:
“Onda kada reforme krenu sa mrtve tačke, jer u ladici sada držimo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa BiH - željeli bismo ga aktivirati, ali to je nemoguće bez dodatne jasnoće oko budućnosti ustavnih promjena”, kaže Hoyer.
Treba reći da dramatična zbiivanja na sjeveru Afrike imaju uticaja i na zbivanja u reginu - barem tako misle u ministarstvima unutrašnjih poslova Holandije i Švedske, odakle su poslali pismo Evropskoj komisiji da hitno uspostavi mehanizam kojim bi, u slučaju prevelikog broja zahtjeva za azilom, što se već dešava sa imigrantima iz Tunisa, Komisija mogla jednostavno na određeno vrijeme van važnosti staviti i bezvizni režim sa državama Zapadnog Balkana.
Kako su uspostavili u ovim ministarstvima povezanost imigrantskih valova sa sjevera Afrike i bezviznog režima za zapadno-balkanski region objasniće već u četvrtak ministri unutrašnjih poslova Holandije i Francuske svojim evropskim kolegama na skupu u Briselu, skupu koji bi mogao rezultirati i određenim odlukama Evropske komisije.
Bilt: Neće biti sankcija
Bilt: Neće biti sankcijaNa pitanje novinara RSE u Briselu o BiH, švedski ministar spoljnih poslova Karl Bilt je rekao:
"Možete zaboraviti bilo kakve sankcije. Toga neće biti. Ono o čemu razgovaramo je način da pojačamo prisustvo Evropske unije u Bosni i Hercegovini. U toku je proces traženja novog šefa evropskog ureda kao i pronalaženje načina da tu osobu podržimo. To se neće dogoditi na ovom sastanku."
Komentarišući sadašnji politički vakuum u Bosni i Hercegovini, Bilt je izjavio:
"Oni su procesu formiranja vlasti. Zasada to ide brže nego u Belgiji, ako je to relevantno poređenje. Belgija je zasada svjetski rekorder u broju dana bez vlade, a za Bosnu i Hercegovinu može se reći da je u četvrtfinalu u tom natjecanju. Bio sam u Bosni i Hercegovini prije nekoliko sedmica i tada sam predvidio da će oni za dva mjeseca imati novu vlast. Vidjećemo da li sam bio u pravu. Ako se to dogodi, Bosna i Hercegovina će nadmašiti Belgiju."
"To je zemlja građana BiH tako da je na njima da odluče. Ako žele promijeniti ustav na ovaj ili na onaj način na njima je da se dogovore, na njima je da odluče o vladi, na njima je da odluče o ekonomskoj politici jer se nalaze u prilično teškoj ekonomskoj situaciji koja ne može biti riješena u Briselu već mora biti riješena u Sarajevu. To je ista politika koju imamo prema svakoj drugoj evropskoj zemlji," rekao je Bildt.
Na pitanje o mogućnosti trećeg entitetea, koji zagovaraju neki hrvatski političari, Bildt je odgovorio: "Neki od njih o tome pričaju oduvijek ali to nije opcija."
