Kairo: Sukobi na glavnom trgu ne prestaju, 03.02.2011.
Biljana Jovićević
Egipatski predsjednik Hosni Mubarak izjavio je u četvrtak uveče da bi htio dati ostavku, ali da strahuje da bi zemlja zapala u haos ukoliko se povuče sa vlasti.
"Juče sam bio veoma nesrećan. Ne želim da gledam kako se Egipćani bore jedni protiv drugih. Nije me briga šta ljudi pričaju o meni. Sada brinem samo o svojoj zemlji, brinem o Egiptu", rekao je Mubarak u u intervjuu dopisniku televizije ABC Kristijani Amanpur.
Amanpurova je prenijela da je Mubarak izrazio nezadovoljstvo povodom nasilja na Trgu Tahrir u posljednjih nekoliko dana, ali je naglasio da vlast ne snosi odgovornost za te događaje.
"Umjesto toga, optužio je Muslimansku braću, političku stranku koja je zabranjena u Egiptu", rekla je Amanpurova, opisujući razgovor sa predsjednikom Egipta.
Egipatski predsjednik je naglasio da je lojalan Egiptu i da "nikada neće pobjeći", te da će umrijeti u svojoj zemlji. Mubarak je tokom intervjua branio nasljeđe koje ostavlja iza sebe.
Za predsjednika SAD Baraka Obamu rekao je da je veoma dobar čovjek, ali je izbjegao da odgovori na pitanje da li smatra da ga je američki lider izdao.
Na pitanje kako je reagovao na pozive iz SAD da se povuče sa vlasti, Mubarak je odgovorio da je rekao Obami da on "ne shvata egipatsku kulturu, niti šta će se dogoditi ako se on sada povuče".
Intenzivirani sukobi
Sukobi provladinih pristalica i demonstranata, koji traže bezuslovan odlazak predsjednika Hosnija Mubaraka sa vlasti, su se intenzivirali u četvrtak poslijepodne, nakon što je šest osoba poginulo a 830 povrijeđeno u sukobima koji su počeli u srijedu poslijepodne.
Zapadne zemlje su osudile nasilje i pozvale Mubaraka da što prije počne demokratsku tranziciju.
Predsjednik Omar Sujelman je rekao na državnoj televiziji da je "nastavak protesta nastavak paralize države i mi to nećemo dozvoliti" ali i da je uticajna i zabranjena islamistička organizacija Muslimansko bratstvo, zajedno sa drugim političkim grupama, pozvana na razgovore sa Vladom.
"Nama treba 10 dana za pripreme razgovora sa opozicijom i 70 dana za političke reforme u Parlamentu," rekao je Sulejman.
Strani mediji javljaju da je više od dvadeset stranih novinara uhapšeno a novoimenovani Vojska u međuvremenu na ulicama Kaira pokušava da drži dvije strane odvojene jedne od drugih ali u tome teško uspjeva, sudeći prema izvještavanju novinara sa lica mjesta koji kažu da pristalice i protivnici Mubaraka prave barikade i da gađaju jedni druge kamenicama i tuku se šipkama. Povremeno se čuje i pucnjava.
Premijer Ahmad Šafik je ranije izrazio žaljenje zbog žrtva i obećava da će odgovorni za napade biti kaženjeni.
U međuvremnu su sukobi eskalirali i u Aleksandriji gdje je na ulice izašla i tajana policija
"Nema opravdanja za upotrebu nasilja na mirne demonstrante protiv vlasti", izjavio je nakon epiloga jučerašnjih i noćašnjih sukoba Šafik, izaražavajući žaljenje i obećavajući da će odgovorni za nasilje biti kažanjeni.
"Ovo je fatalna greška", rekao je on privatnoj televiziji Hayat. "Kada istražitelji otkriju ko stoji iza ovog zločina i ko je omogućio da do ovoga dođe, obećavam da će biti privedeni pravdi i kažnjeni za ovo što su učinili".
Šafik tvrdi da vlada nije odgovorana za mobilisanje Mubarakovih pristalica.
Vojska želi da bude neutralna
Vojska je, kako navode izvještač BBC-a, na muci i duboko zabrinuta stanjem u zemlji. Ona ne želi sukob sa demonstrantima, kao ni da ih otvoreno podrži, ali ne želi ni da brani predsjednika Mubaraka.
Svijet je jedinstven u osudi nasilja i zahtjevima za hitnom tranzicijom vlasti. Generalani Sekretar UN Ban Ki-Mon izarazio je duboku zabrinutost zbog eskalcije nasilja.
U odvojenom saopštenju i šefica evropske diplomatije Ketrin Ešton navela je da će vlasti Egipta biti odgovorne ako ne pruže zaštitu mirnim demonstrantima.
Portaprol State Dipartmenta Filip Krouli noćas izjavio je da SAD ne zan ko stoji iza nasilnika na ulicama Kaira.
"Identifikovali smo ih kao pristalice vlade, ali ko god da su potrebno je da budu privedeni na odgovornost. To je bio jasan pokušaj zastrašivanja demonstranata, koji su slali poruke vladi i insistirali na promjenama", ističe on.
U međuvremenu, državana agencija je objavila da je Vlada počela pregovore sa opozicijom u kojoj se prema njihovim navodima i dalje ne zna ko je lider.
Jedino je Muslimansko bratstvo, najveća opziciona grupa, saopštilo da nema ništa od pregovora i da traže Mubarakov odlazak odmah.
Neke informacije govore da je Vlada i na Tahrir trg poslala delegaciju da pregovra sa demonstrantima.
I pored ovakve situacije, komercijalni letovi za i iz Kaira još uvjek funkcionišu, a kako je objavljeno blokada interneta proteklih pet dana koštala je 90 miliona dolara.
Biografije najvažnijih aktera krize u Egiptu
Biografije najvažnijih aktera krize u EgiptuOsim već poznatih, kao što su aktuelni predsjednik Hosni Mubarak i organizacija Muslimansko bratstvo, još nekoliko aktera bitno utiču na uzdrmanu političku scenu u Egiptu.
Omar Sulejman, dugodišnji je odani saradnik aktulenog predsjednika Hosnija Mubaraka, čovjek koji pripada vojnom establišmentu, rođen 1936. godine. Imenovan je za potpredsjednika nakon što je počela kiriza, popunjavajući poziciju koja je u proteklih 30 godina, od dolaska Mubaraka na vlast bila upražnjena. Prethodno je bio jedan od vrhunskih tajnih agenata Egipta i duboko involviran u diplomatske veze sa Izraelom te pregovore sa palestisnkim strankama. Takođe, važio je za čovjeka koji je održavao bliske veze sa Zapadom.
Mohamed El Baradej, bivši direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), dobitnik Nobelove nagrde za mir, posljednjih 18 mjeseci je pokušavao da se nametne kao lider opozcije u Egiptu. Baradej je rođen 1942. godine. Često mu se spočitava da je previše života proveo van Egipta, što izaziva sumnju u njegove sposobnosti da na pravi način sagleda političke prilike u zemlji. On je liberal koji ima otvorenu liniju sa konzervativnim strujama u zemlji, ali istovremeno i dobre veze na Zapadu, viđen je kao mogući tranzicioni lider.
Ahamad Zuvail je još jedan egipatski nobelovac, a dobio ju je 1999. godine za hemiju. Rođen je 1946. i za sebe kaže da je čovjek nauke. Uglavnom je izbjegavo političku ulogu u Egiptu, gdje je jako poštovan kao lice kojeg često ima u medijima. Takođe, divi se i svojoj usvojenoj domovini SAD. Kada je u janura počeo ustanak u Egiptu, vratio se u Kairo da se pridruži komitetu za pisanje novog ustava zemlje, a voljan je i da bude pregovarač u ime opozicije.
Egipatska vojska je djelimično finansirana pomoći iz SAD od 1,3 milijarde dolara i veoma je moćan igrač na egipatskoj političkoj smjeni. Trenutno je u sjeni i nije moguće izvući jasan zaključak ko ima političku kontrolu nad Armijom. Ona ima komercijalne firme i Ministartsvo za vojnu proizvodnju ima značajan profit. Mnogi u Egiptu, gdje je služenje vojske obaveza, vide je kao neutralnog igrača, ali mnogi drugi i kao upitnu instituciju.
