Zajednička izjava premijerke i predsjednika Hrvatske - Jadranke Kosor i Ive Josipovića, podijelila je bh. političku scenu, ali i analitičare, prvenstveno zbog njenog različitog tumačenja.
Dok jedni smatraju kako se radi o većem angažmanu Hrvatske u unutrašnje bosanskohercegovačke prilike, pri čemu ta zemlja daje prednost dvama HDZ-ima, drugi kažu da o tome nema ni govora.
U intervjuu za sarajevsko “Oslobođenje” Ivo Josipović, predsjednik Hrvatske, pojašnjava da je zajednička izjava, u prvom redu, politička podrška evroatlantskom putu BiH, ali i da se vlada BiH ne formira u Zagrebu, već u Bosni i Hercegovini.
Uprkos ovako jasnom stavu, Tonči Staničić, ambasador Hrvatske u BiH, nastupa sa potpuno drugačijom ocjenom.
„Apelirati da se što prije formira vlast, vlast koja će uključiti sve predstavnike svih naroda, i svih konstitutivnih, i svih građana u BiH, koji su dobili legitimitet na prošlim izborima, misleći u prvom redu na pripadnike hrvatskog naroda, odnosno, konkretno rečeno dva HDZ-a koji predstavljaju 90 posto volje hrvatskog biračkog tijela“, kaže Staničić.
Upravo ovako jasna poruka iskomplikovala je ionako komplikovane unutrašnje bh. prilike, pa su tako različite interpretacije rezultovale i različitim stavovima stranaka.
„Mislim da predstavnici drugih država ne trebaju govoriti ko će biti s kime u koaliciji, ali u konkretnom slučaju, to se na određeni način podudara s tom izjavom“, smatra Sulejman Tihić, predsjednik SDA.
Pogrešne interpretacije
U HSP-u, stranci koja je zajedno sa SDP-om, SDA i Strankom Radom za boljitak, potpisnica programske platforme o zajedničkom djelovanju na državnom nivou, tvrde da se nigdje u izjavi zvaničnika Hrvatske ne pominje kako dva HDZ-a trebaju činiti buduću vlast. Zvonko Jurišić, predsjednik stranke, ocjenjuje da se radi o netačnoj interpretaciji koju su plasirali pojedini mediji, ali i HDZ BiH i HDZ 1990.
„Mislim da je to na neki način zloupotreba takvih izjava. Ono što je napisano u izjavi, što stoji na službenim stranicama predsjednika i premijerke, to nigdje ne piše da se daje potpora posebno nekoj stranci“, navodi Jurišić.
Predsjednik HZZ 1990 Božo Ljubić, predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, premijerka Hrvatske Jadranka Kosor i predsjednik HDZBiH Dragan Čović tijekom susreta u Zagrebu, 12. januara 2011U fokusu pažnje bh. javnosti je sljedeći dio zajedničke izjave:
„Republika Hrvatska u ovom trenutku posebno važnim drži da se jasno i kroz sve razine vlasti i uprave utvrdi definicija predstavnika konstitutivnog naroda kao onog predstavnika čiji se legitimitet ostvaruje iskazivanjem većinske političke volje pripadnika konstitutivnog naroda iz čijih redova dolazi.“
Upravo ovaj dio zajedničke izjave, čiji su potpisnici Kosor i Josipović, podijelila je i analitičare. Ali ne u smislu da nije jasno rečeno koga preferiraju Kosor i Josipović u vlasti od predstavnika hrvatskog naroda, već u dijelu - može li veći angažman Zagreba pomoći ili odmoći u formiranju vlasti u BiH.
„Smatram da svaka politika koja ne uvažava realnost BiH, a to je da je sačinjavaju tri naroda, nužno rastače BiH, koliko god se deklarativno busala u prsa kao velika patriotska bosanska politika“, kaže Mostarac Nino Raspudić, profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.
Za razliku od Raspudića, fra Luka Markešić, predsjednikHrvatskog narodnog vijeća, ne samo da misli kako bi, ako se obistini teza o većem angažmanu Hrvatske u formiranju vlasti, u BiH došlo do komplikovanja bosanskohercegovačkih političkih prilika, već navodi i sljedeće:
„Davanje podrške ovim strankama ili ovoj stranci HDZ BiH, neće se postići ni ravnopravnost Hrvata u BiH, neće se postići također ni ono što je svrha hrvatske države, dakle izgradnja dobrih odnosa prema Bosni i Hercegovini, jer ova dva HDZ-a nastavljaju onu politiku koja je, zapravo, dovela do ovog stanja. Najkrivije su za ovu neravnopravnost upravo ove stranke.“
Sigurno je kako će zajednička izjava koja je došla iz vrha susjedne zemlje, i u narednim danima donijeti različite ocjene. Međutim, ono što je i prije ove izjave, odnosno odmah nakon izbora, dovelo do komlikovanja prilikom formiranja vlasti je dogovor koje su postigli Dragan Čović i Milorad Dodik, lideri HDZ BiH i SNSD-a.
Njihovo konstantno odbijanje da razgovaraju o SDP-ovoj platformi i uporno insistiranje na tome da predsjedavajući Vijeća ministara BIH mora biti Hrvat iz HDZ-a, jedan je od razloga zbog kojeg vlast ni tri mjeseca od opštih izbora nije formirana. A, i na pitanje kad će, odgovor u ovom trenutku ne mogu dati ni vidovnjaci.
Dok jedni smatraju kako se radi o većem angažmanu Hrvatske u unutrašnje bosanskohercegovačke prilike, pri čemu ta zemlja daje prednost dvama HDZ-ima, drugi kažu da o tome nema ni govora.
U intervjuu za sarajevsko “Oslobođenje” Ivo Josipović, predsjednik Hrvatske, pojašnjava da je zajednička izjava, u prvom redu, politička podrška evroatlantskom putu BiH, ali i da se vlada BiH ne formira u Zagrebu, već u Bosni i Hercegovini.
Uprkos ovako jasnom stavu, Tonči Staničić, ambasador Hrvatske u BiH, nastupa sa potpuno drugačijom ocjenom.
„Apelirati da se što prije formira vlast, vlast koja će uključiti sve predstavnike svih naroda, i svih konstitutivnih, i svih građana u BiH, koji su dobili legitimitet na prošlim izborima, misleći u prvom redu na pripadnike hrvatskog naroda, odnosno, konkretno rečeno dva HDZ-a koji predstavljaju 90 posto volje hrvatskog biračkog tijela“, kaže Staničić.
Upravo ovako jasna poruka iskomplikovala je ionako komplikovane unutrašnje bh. prilike, pa su tako različite interpretacije rezultovale i različitim stavovima stranaka.
„Mislim da predstavnici drugih država ne trebaju govoriti ko će biti s kime u koaliciji, ali u konkretnom slučaju, to se na određeni način podudara s tom izjavom“, smatra Sulejman Tihić, predsjednik SDA.
Pogrešne interpretacije
U HSP-u, stranci koja je zajedno sa SDP-om, SDA i Strankom Radom za boljitak, potpisnica programske platforme o zajedničkom djelovanju na državnom nivou, tvrde da se nigdje u izjavi zvaničnika Hrvatske ne pominje kako dva HDZ-a trebaju činiti buduću vlast. Zvonko Jurišić, predsjednik stranke, ocjenjuje da se radi o netačnoj interpretaciji koju su plasirali pojedini mediji, ali i HDZ BiH i HDZ 1990.
„Mislim da je to na neki način zloupotreba takvih izjava. Ono što je napisano u izjavi, što stoji na službenim stranicama predsjednika i premijerke, to nigdje ne piše da se daje potpora posebno nekoj stranci“, navodi Jurišić.
„Republika Hrvatska u ovom trenutku posebno važnim drži da se jasno i kroz sve razine vlasti i uprave utvrdi definicija predstavnika konstitutivnog naroda kao onog predstavnika čiji se legitimitet ostvaruje iskazivanjem većinske političke volje pripadnika konstitutivnog naroda iz čijih redova dolazi.“
Upravo ovaj dio zajedničke izjave, čiji su potpisnici Kosor i Josipović, podijelila je i analitičare. Ali ne u smislu da nije jasno rečeno koga preferiraju Kosor i Josipović u vlasti od predstavnika hrvatskog naroda, već u dijelu - može li veći angažman Zagreba pomoći ili odmoći u formiranju vlasti u BiH.
„Smatram da svaka politika koja ne uvažava realnost BiH, a to je da je sačinjavaju tri naroda, nužno rastače BiH, koliko god se deklarativno busala u prsa kao velika patriotska bosanska politika“, kaže Mostarac Nino Raspudić, profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.
Za razliku od Raspudića, fra Luka Markešić, predsjednik
"Davanje podrške ovim strankama ili ovoj stranci HDZ BiH, neće se postići ni ravnopravnost Hrvata u BiH, ni izgradnja dobrih odnosa prema BiH", smatra fra Luka Markešić.
„Davanje podrške ovim strankama ili ovoj stranci HDZ BiH, neće se postići ni ravnopravnost Hrvata u BiH, neće se postići također ni ono što je svrha hrvatske države, dakle izgradnja dobrih odnosa prema Bosni i Hercegovini, jer ova dva HDZ-a nastavljaju onu politiku koja je, zapravo, dovela do ovog stanja. Najkrivije su za ovu neravnopravnost upravo ove stranke.“
Sigurno je kako će zajednička izjava koja je došla iz vrha susjedne zemlje, i u narednim danima donijeti različite ocjene. Međutim, ono što je i prije ove izjave, odnosno odmah nakon izbora, dovelo do komlikovanja prilikom formiranja vlasti je dogovor koje su postigli Dragan Čović i Milorad Dodik, lideri HDZ BiH i SNSD-a.
Njihovo konstantno odbijanje da razgovaraju o SDP-ovoj platformi i uporno insistiranje na tome da predsjedavajući Vijeća ministara BIH mora biti Hrvat iz HDZ-a, jedan je od razloga zbog kojeg vlast ni tri mjeseca od opštih izbora nije formirana. A, i na pitanje kad će, odgovor u ovom trenutku ne mogu dati ni vidovnjaci.
