Tomislav Merčep – osoba koju se spominje kao odgovornu za jednu od najmučnijih epizoda rata u Hrvatskoj – mučenja i egzekucije srpskih civila u Pakračkoj Poljani ujesen i zimu 1991, uhićen je u petak u Zagrebu.
Hrvatska policija uhitila je u njegovom stanu u Zagrebu Merčepa, kojeg se tereti za ratne zločine nad civilnim stanovništvom, potvrdila je za naš radio Helena Biočić iz Odnosa s javnošću Ministarstva unutarnjih poslova.
“Utvrđena je osnovana sumnja da je kazneno djelo počinjeno od početka listopada do sredine prosinca 1991. godine, i to na području Zagreba i Pakračke Poljane. Nakon završetka kriminalističkog istraživanja uslijedit će dodatne informacije”, kazala je Biočić.
Merčep je nakon višestranačkih izbora 1990. godine i smjene vlasti u Hrvatskoj bio šef lokalnog HDZ-a u Vukovaru i općinski sekretar za narodnuobranu. Hrvatske ga vlasti, nakon niza pritužbi o ubojstvima srpskih civila u ljeto 1991., kolovoza te godine zovu u Zagreb, a tamo on u svojstvu jednog od pomoćnika ministra unutarnjih poslova organizira postrojbu pričuvne policije po njemu nazvanu “merčepovci”.
Uz njih se vezuje jedna od najmračnijih epizoda rata u Hrvatskoj – dovođenje većinom srpskih civila u jedan paviljon Zagrebačkog velesajma, mučenja i maltretiranja, i onda odvođenje većine njih u sjedište postrojbe u Pakračku Poljanu, gdje je veći broj njih, kao i dovedenih srpskih civila iz okolice bio ubijen. Ukupno četrdesetak žrtava.
Podsjetimo na svjedočenje Pakračanina Đorđa Gunjevića, koji je ujesen 91-ve bio doveden u Pakračku Poljanu. Njega su tukli i mučili, ali je na kraju pušten. Drugi – kaže - nisu bili te sreće.
“U Poljani sam bio prisutan kad su neki ljudi dovedeni. Tijekom noći su nestali. Ja ne znam za njih koja je njihova sudbina. Četvorica su iza mene ostali u toj maloj prostoriji. Oni nisu izašli – ni danas se ne zna njihova sudbina”, kaže Gunjević.
Za zločine u Pakračkoj poljani vođen je svega jedan postupak, za ubojstvo jednog suborca i mučenje više srpskih civila, i petorici bivših “merčepovaca” presuđeno je 2006. godine ukupno 32 godine zatvora.
Ideologija pokriće za pljačku
Srpski civili sa torbama u UN konvoju za evakuiranje iz Pakraca, svibanj 1995Voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću Documenta Vesna Teršelič u izjavi za naš radio pozdravlja Merčepovo uhićenje, pitajući se – a zašto je toliko vremena trebalo, kada se o Pakračkoj Poljani u hrvatskoj javnosti zna već bar petnaest godina?
“Istraživanje jevnog mijenja koje je Documenta radila 2006 pokazuje da 61 posto hrvatskih građana podržava procesuiranje svih ratnih zločina i mislim da se to kod zločina koje se pripisivalo “merčepovcima” jako osjećalo. Kada se Merčep pojavio na jednom predizbornom skupu Milana Bandića u predsjedničkoj kampanji, to je stvarno naišlo na osudu!”, kaže Vesna Teršelič.
Neki njegovi suborci ne negiraju događaje u pakračkoj Poljani, ali kažu da Merčep nema veze s njima. Dopredsjednik Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Zagreba Mladen Rogić.
“Ja sam ranjen 11. listopada 91-ve, a Merčep je ranjen tri dana kasnije i završio je u bolnici. Tako da čovjek nije odgovoran za ništa. Doista smo iznenađeni s tim uhićenjem”, kaže Rogić.
Profesor na zagrebačkoj Akademiji za kazalište, film i televiziju Nenad Puhovski snimio je pred 7 godina film “Paviljon 22” o zlodjelima “merčepovaca” u Zagrebu i Pakračkoj Poljani.
“Mi smo radili film o nečemu što se dešavalo u jesen 1991, kada je određeni broj građana Zagreba – pretežno Srba, ali ne samo Srba – bio odvođen na Zagrebački velesajam. Tamo su ispitivani na jedan dosta grub način, nije nikada dokazano, ali smatra se da su neki tamo i nestali, a većina je nakon Zagrebačkog velesajma bila prebačena u Pakračku Poljanu i tamo se desilo to što se desilo. Ono što je specifično je da nitko od preživjelih nije htio stati pred kameru, jer su se užasno bojali za svoju sigurnost”, navodi Puhovski.
Po njegovoj ocjeni, motiv ”merčepovaca” bila je pljačka, a ideologija i politika bili su im samo dobrodošlo pokriće.
“Jer se radi o tome da su oni te ljude koje su odvodili, mučili i ubijali – prije svega pljačkali! Radilo se o novcu, automobilima itd., i tu je ideologija bila čisti izgovor, čisto pokriće da ih se ne dira”, kaže Puhovski.
Još 2002. godine Hrvatski helsinški odbor podnio je dokumentaciju o 19 ubijenih vukovarskih Srba iz ljeta 1991. i taj je slučaj formalno zaprimljen u Županijskom državnom odvjetništvu u Vukovaru. Pred 4 godine Hag je dostavio Zagrebu 14.000 stranica materijala koji – tvrdi se – terete Merčepa za ubojstva srpskih civila u Vukovaru u ljeto 91-ve, za Zagrebački velesajam i Pakračku Poljanu.
Pripadnici Merčepove postrojbe umiješani su i u ubojstvo bračnog para Zec i njihove 12-godišnje kćeri prosinca 1991. godine. Zec je bio srpske nacionalnosti, imućni mesar, i nekoliko “merćepovaca” – vše manje istih onih koji su 2006. osuđeni za Pakračku Poljanu - upalo je u njegovu kuću na zagrebačkoj Trešnjevci, ubili su ga kada je pokušao pobjeći, a potom su ubili i njegovu ženu i kćer, jer su im vidjele lica.
Preostalo dvoje djece, Gordana i Dušan, se sakrilo, poslije su otišli iz Hrvatske, a 2005. im je hrvatska Vlada isplatila odštetu od milijun i po kuna, nešto preko 200 tisuća eura. Zbog proceduralne pogreške, počinitelji, iako su priznali zločin, nikada nisu kažnjeni.
Hrvatska policija uhitila je u njegovom stanu u Zagrebu Merčepa, kojeg se tereti za ratne zločine nad civilnim stanovništvom, potvrdila je za naš radio Helena Biočić iz Odnosa s javnošću Ministarstva unutarnjih poslova.
“Utvrđena je osnovana sumnja da je kazneno djelo počinjeno od početka listopada do sredine prosinca 1991. godine, i to na području Zagreba i Pakračke Poljane. Nakon završetka kriminalističkog istraživanja uslijedit će dodatne informacije”, kazala je Biočić.
Merčep je nakon višestranačkih izbora 1990. godine i smjene vlasti u Hrvatskoj bio šef lokalnog HDZ-a u Vukovaru i općinski sekretar za narodnu
Uz 'merčepovce' se vezuje jedna od najmračnijih epizoda rata u Hrvatskoj
Uz njih se vezuje jedna od najmračnijih epizoda rata u Hrvatskoj – dovođenje većinom srpskih civila u jedan paviljon Zagrebačkog velesajma, mučenja i maltretiranja, i onda odvođenje većine njih u sjedište postrojbe u Pakračku Poljanu, gdje je veći broj njih, kao i dovedenih srpskih civila iz okolice bio ubijen. Ukupno četrdesetak žrtava.
Podsjetimo na svjedočenje Pakračanina Đorđa Gunjevića, koji je ujesen 91-ve bio doveden u Pakračku Poljanu. Njega su tukli i mučili, ali je na kraju pušten. Drugi – kaže - nisu bili te sreće.
“U Poljani sam bio prisutan kad su neki ljudi dovedeni. Tijekom noći su nestali. Ja ne znam za njih koja je njihova sudbina. Četvorica su iza mene ostali u toj maloj prostoriji. Oni nisu izašli – ni danas se ne zna njihova sudbina”, kaže Gunjević.
Za zločine u Pakračkoj poljani vođen je svega jedan postupak, za ubojstvo jednog suborca i mučenje više srpskih civila, i petorici bivših “merčepovaca” presuđeno je 2006. godine ukupno 32 godine zatvora.
Ideologija pokriće za pljačku
“Istraživanje jevnog mijenja koje je Documenta radila 2006 pokazuje da 61 posto hrvatskih građana podržava procesuiranje svih ratnih zločina i mislim da se to kod zločina koje se pripisivalo “merčepovcima” jako osjećalo. Kada se Merčep pojavio na jednom predizbornom skupu Milana Bandića u predsjedničkoj kampanji, to je stvarno naišlo na osudu!”, kaže Vesna Teršelič.
Neki njegovi suborci ne negiraju događaje u pakračkoj Poljani, ali kažu da Merčep nema veze s njima. Dopredsjednik Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Zagreba Mladen Rogić.
“Ja sam ranjen 11. listopada 91-ve, a Merčep je ranjen tri dana kasnije i završio je u bolnici. Tako da čovjek nije odgovoran za ništa. Doista smo iznenađeni s tim uhićenjem”, kaže Rogić.
Profesor na zagrebačkoj Akademiji za kazalište, film i televiziju Nenad Puhovski snimio je pred 7 godina film “Paviljon 22” o zlodjelima “merčepovaca” u Zagrebu i Pakračkoj Poljani.
Hag je prije četiri godine dostavio Zagrebu 14.000 stranica materijala koji – tvrdi se – terete Merčepa za ubojstva srpskih civila u Vukovaru, za Zagrebački velesajam i Pakračku Poljanu.
“Mi smo radili film o nečemu što se dešavalo u jesen 1991, kada je određeni broj građana Zagreba – pretežno Srba, ali ne samo Srba – bio odvođen na Zagrebački velesajam. Tamo su ispitivani na jedan dosta grub način, nije nikada dokazano, ali smatra se da su neki tamo i nestali, a većina je nakon Zagrebačkog velesajma bila prebačena u Pakračku Poljanu i tamo se desilo to što se desilo. Ono što je specifično je da nitko od preživjelih nije htio stati pred kameru, jer su se užasno bojali za svoju sigurnost”, navodi Puhovski.
Po njegovoj ocjeni, motiv ”merčepovaca” bila je pljačka, a ideologija i politika bili su im samo dobrodošlo pokriće.
“Jer se radi o tome da su oni te ljude koje su odvodili, mučili i ubijali – prije svega pljačkali! Radilo se o novcu, automobilima itd., i tu je ideologija bila čisti izgovor, čisto pokriće da ih se ne dira”, kaže Puhovski.
Još 2002. godine Hrvatski helsinški odbor podnio je dokumentaciju o 19 ubijenih vukovarskih Srba iz ljeta 1991. i taj je slučaj formalno zaprimljen u Županijskom državnom odvjetništvu u Vukovaru. Pred 4 godine Hag je dostavio Zagrebu 14.000 stranica materijala koji – tvrdi se – terete Merčepa za ubojstva srpskih civila u Vukovaru u ljeto 91-ve, za Zagrebački velesajam i Pakračku Poljanu.
Pripadnici Merčepove postrojbe umiješani su i u ubojstvo bračnog para Zec i njihove 12-godišnje kćeri prosinca 1991. godine. Zec je bio srpske nacionalnosti, imućni mesar, i nekoliko “merćepovaca” – vše manje istih onih koji su 2006. osuđeni za Pakračku Poljanu - upalo je u njegovu kuću na zagrebačkoj Trešnjevci, ubili su ga kada je pokušao pobjeći, a potom su ubili i njegovu ženu i kćer, jer su im vidjele lica.
Preostalo dvoje djece, Gordana i Dušan, se sakrilo, poslije su otišli iz Hrvatske, a 2005. im je hrvatska Vlada isplatila odštetu od milijun i po kuna, nešto preko 200 tisuća eura. Zbog proceduralne pogreške, počinitelji, iako su priznali zločin, nikada nisu kažnjeni.
