Ovi su listovi objavili povjerljive dokumente s WikiLeaks-a, nakon što je stranica „napadnuta“, pa korisnici nisu mogli vidjeti objavljeni materijal.
Pravo mišljenje američkih diplomata o drugim zemljama i njihovim čelnicima, pogađanje iza zatvorenih vrata američkih ambasada i druge metode s kojima SAD čuva svoj utjecaj u svijetu, stvarni su sadržaj dokumenata koji su objavljeni, a klasificirani su kao „povjerljivo i „noforn“ (nije za objavljivanje).
"Telegrami koje je pribavio WikiLeaks osvijetlili su tajne diplomatske kanale", naslov je članka u New York Timesu, koji ističe da "je dat uvid bez presedana u pogađanja koja se odvijaju u ambasadama širom svijeta, okrutno iskrena stajališta o stranim čelnicima i otvorene procjene nuklearnih i terorističkih prijetnji".
Pored ostalog objelodanjeno je kako su američki diplomati, pritiščući strane zemlje da prihvate dio zatvorenika iz Guantanama činili sve kako bi dobili pozitivan odgovor.
Sloveniji je rečeno da uzme zatvorenike ako želi sastanak premijera Boruta Pahora s predsjednikom Barackom Obamom. Ljubljana to do danas nije prihvatila.
Njemački Spiegel donosi svojevrsnu kartu objavljenih dokumenata, koja potvrđuje da postoje i oni vezani uz Balkan, ali se ne spominje njihov sadržaj. Iz objavljenih telegrama može se saznati koliko akreditirani američki ambasadori "povremeno nevjerojatno mračno" gledaju na zemlju domaćina.
Ima i tvrdnji koji sliče traču. Primjera radi: u depeši iz Moskve opisuje se suparništvo dvojice ruskih čelnika. Predsjednika Dmitrija Medvedeva opisuju kao "blijedog i neodlučnog", bez "imalo razmetljivosti" premijera Vladimira Putina. Tu je i opis izvanredno bliskih odnosa između Putina i talijanskog premijera Silvia Berlusconija, koji uključuju "raskošne darove i unosne energetske ugovore".
Treći udar WikiLeaksana na SAD
Za njemačku kancelarku Angelu Merkel se kaže da izbjegava rizik i da je "rijetko kad kreativna", a za njemačku koalicijsku Vladu se tvrdi da ministri ogovaraju jedan drugog pred američkim ambasadorom u Berlinu.
Za kralja Abdullaha u Saudijskoj Arabiji se navodi da ne podnosi svoje susjede u Iranu, te da izražava prezir prema tamošnjem teokratskom režimu, kojeg smatra "nestabilnim".
Kao primjer korupcije u Afganistanu ističe se posjet potpredsjednika Ahmed Zia Massouda kada je američka Agencija za suzbijanje trgovine drogom (DEA) otkrila da na put nosi 52 miliona dolara u gotovini. Na kraju je Massoudu "dopušteno da zadrži novac bez otkrivanja podrijetla ili odredišta".
Za Tursku se prognozira da je ne čeka budućnost u Evropskoj uniji.
Hillary Clinton je izvještena o svađi tokom sastanka iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, u kojoj je načelnik Glavnog štaba Revolucionarne garde Mohammed Ali Jafari ošamario predsjednika Mahmouda Ahmadinejada jer je ovaj navodno zagovarao slobodu štampe.
Bijela kuća u nedjelju je najoštrije osudila objavu dokumenata Wikileaksa kao "neovlašteno otkrivanje klasificiranih dokumenata i osjetljivih podataka za nacionalnu sigurnost"
Spiegel navodi da se radi o velikom udarcu za vanjsku politiku SAD, te da nikada u istoriji jedna svjetska velesila nije izgubila nadzor nad tolikom količinom svojih tajnih dokumenata.
Ugledni njemački tjednik primjećuje kako telegrami s Bliskog istoka pokazuju slabosti supersile, gdje Washington uvijek brani svoj vitalni interes za osiguranje udjela u rezervama nafte, no isto tako postaje igračka različitih interesa.
Uvučen je u neprijateljstva između Arapa i Izraelaca, šiiita i sunita, islamista i sekularista, između despota i kraljeva. Često je pouka dokumenata da arapski čelnici koriste prijateljstvo s Washingtonom, kako bi proširili svoje vlastite pozicije moći.
Bijela kuća u nedjelju je najoštrije osudila objavu dokumenata Wikileaksa kao "neovlašteno otkrivanje klasificiranih dokumenata i osjetljivih podataka za nacionalnu sigurnost".
Američki admiral Mike Mullen u intervjuu CNN kazao je kako će objavljivanje ovakvih dokumenta dovesti u opasnost američke diplomate širom svijeta:
"Dovešće u opasnost i obavještajne profesionalace i može "duboko utjecati ne samo na američke vanjskopolitičke interese, već i na one američkih saveznika i prijatelja u svijetu. Nadam se da će odgovorni shvatiti to i zaustaviti curenje informacija", rekao je on.
To je treći udar Wikileaksa na SAD u posljednih šest mjeseci, nakon objave 400.000 dokumenata iz rata u Iraku u oktobru, i 70 000 dokumenata iz rata u Afganistanu u aprilu.
WikiLeaks i Balkan
WikiLeaks i zemlje regiona
Među 250,000 telegrama američke diplomatije koje je stranica WikiLeaks počela objavljivati u ponedjeljak, nalazi se i preko 9,000 dokumenata o zemljama bivše Jugoslavije i regiona.
Pojedinačno Hrvatska se spominje u 2.053, BiH 1.419, Kosovo 1.320, Srbija i Crna Gora (zajedno do 2006.) 1.244, Slovenija 947, Albanija 822, Makedonija 783 i Crna Gora 503 telegrama.
Za sada, na stranici WikiLeaksa dostupan je samo dokument o razgovorima pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu Phila Gordana sa francuskim zvaničnicima u Parizu u oktobru 2009. godine o, između ostalog, situaciji u BiH, Kosovu, Srbiji, Makedoniji i Hrvatskoj.
Na sastanku su francuske diplomate zagovarale ubrzanje proces zatvaranja Ureda visokog predstavnika u BiH, s čime se Gordon nije složio jer je rekao da još nisu bili stvoreni svi uslovi.
On se također nije složio sa ocjenom francuskih diplomata da su se odnosi između SAD i bošnjačkih političara pogoršali.
Francuski predsjednički savjetnik za vanjsku politiku Jean-Claud Levitte je također rekao da EULEX ima problema sa kosovskim vlastima nakon potpisivanja sporazuma sa Beogradom kao i da minister vanjskih poslova Srbije Vuk Jeremić "obećava puno" prilikom posjeta Parizu u vezi povratka Srba na Kosovo ili njihovog učešća u kosovskim institucijam i da se više neće susretati sa njim jer ne predstavlja lice moderne Srbije kao što tvrdi.