U Sarajevu su učetvrtak održane regionalne konsultacije sa predstavnicima vjerskih zajednica o Inicijativi za osnivanje regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava u bivšoj Jugoslaviji (REKOM)
No, sastanak je prošao u sjeni uslovljavanja predstavnika Srpske pravoslavne crkve i Katoličke crkve da neće prisustvovati sastanku ukoliko prisustvuje i mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve, koju ne priznaju.
Tako su iz REKOM-a zamolili mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve Mihaila da napusti sastanak, koji je nakon toga izjavio:
"Ja mislim i mogu slobodno da kažem da na ovim skupovima uelčstvuju ljudi koji se plaše istine, jer ja sam prvi episkop, odnosno mitropolit koji se poklonio žrtvama u Srebrenici, i to dva ili tri puta, i u Hrvatskoj kad se nije pojavio nijedan predstavnik nijedne crkve. Dakle, mislim da ovdje učestvuju ljudi koji su učestvovali u ratnim zločinima u toku ovog nesretnog građanskog rata u Jugoslaviji uopšte."
Predstavnica REKOM-a Nataša Kandić:
„Imali smo situaciju da je za Srpsku pravoslavnu crkva i Katoličku crkvu bilo nezamislivo davanje podrške na ovom skupu inicijativi REKOM ukoliko tu se nalazi predstavnik Crnogorske crkve. Nikome, ni meni, nije palo na pamet da među verskim zajednicama ili crkvama može biti takvog jednog isključivog stava.“
Monsinjor dr. Andrija Kopilović, iz Katoličke crkve, obrazložio je zašto je na jednom ovakvom sastanku, na kojem učestvuje oko 60 predstavnika vjerskih zajednica iz regije, imao isključiv stav - da neće učestvovati ukoliko se mitropolit Mihajlo ne povuče:
„Jer smo u vrlo dobrim odnosima sa Srpskom pravoslavnom crkvom, a kako ja znam za sada Crnogorska pravoslavna crkva nije kanonska. I onda po tom pitanju ja ne bih mogao predstavljati u skupu gdje jedna organizacija civilna priznaje kanonizitet jedne pravoslavne crkve, a matična crkva ne.“
Konsultacije u okviru koji je razgovarano o ulozi vjerskih zajednica i crkava u vraćanju povjerenja među zajednicama, prema ocjeni sudionika, protekle su u duhu izražavanja spremnosti da vjerske zajednice daju svoj doprinos u utvrđivanju činjenica o ratu na ovim prostorima.
Ostalo je još samo nejasno kakvu poruku će poslati vjernicima različitih vjeroispovijesti ukoliko i sami nisu spremni politiku ostaviti po strani i sjesti za zajednički sto i razgovarati o saradnji.
No, sastanak je prošao u sjeni uslovljavanja predstavnika Srpske pravoslavne crkve i Katoličke crkve da neće prisustvovati sastanku ukoliko prisustvuje i mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve, koju ne priznaju.
Tako su iz REKOM-a zamolili mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve Mihaila da napusti sastanak, koji je nakon toga izjavio:
"Ja mislim i mogu slobodno da kažem da na ovim skupovima uelčstvuju ljudi koji se plaše istine, jer ja sam prvi episkop, odnosno mitropolit koji se poklonio žrtvama u Srebrenici, i to dva ili tri puta, i u Hrvatskoj kad se nije pojavio nijedan predstavnik nijedne crkve. Dakle, mislim da ovdje učestvuju ljudi koji su učestvovali u ratnim zločinima u toku ovog nesretnog građanskog rata u Jugoslaviji uopšte."
Predstavnica REKOM-a Nataša Kandić:
„Imali smo situaciju da je za Srpsku pravoslavnu crkva i Katoličku crkvu bilo nezamislivo davanje podrške na ovom skupu inicijativi REKOM ukoliko tu se nalazi predstavnik Crnogorske crkve. Nikome, ni meni, nije palo na pamet da među verskim zajednicama ili crkvama može biti takvog jednog isključivog stava.“
Monsinjor dr. Andrija Kopilović, iz Katoličke crkve, obrazložio je zašto je na jednom ovakvom sastanku, na kojem učestvuje oko 60 predstavnika vjerskih zajednica iz regije, imao isključiv stav - da neće učestvovati ukoliko se mitropolit Mihajlo ne povuče:
„Jer smo u vrlo dobrim odnosima sa Srpskom pravoslavnom crkvom, a kako ja znam za sada Crnogorska pravoslavna crkva nije kanonska. I onda po tom pitanju ja ne bih mogao predstavljati u skupu gdje jedna organizacija civilna priznaje kanonizitet jedne pravoslavne crkve, a matična crkva ne.“
Konsultacije u okviru koji je razgovarano o ulozi vjerskih zajednica i crkava u vraćanju povjerenja među zajednicama, prema ocjeni sudionika, protekle su u duhu izražavanja spremnosti da vjerske zajednice daju svoj doprinos u utvrđivanju činjenica o ratu na ovim prostorima.
Ostalo je još samo nejasno kakvu poruku će poslati vjernicima različitih vjeroispovijesti ukoliko i sami nisu spremni politiku ostaviti po strani i sjesti za zajednički sto i razgovarati o saradnji.
