U posljednje četiri godine postojeća struktura vlasti Bosnu i Hercegovinu ni za milimetar nije približila evropskim integracijama.
Podijeljenost društva je veća nego ikada, zemlja je najkorumpiranija u regiji, a polovina stanovništva je nezaposlena.
No, postavlja se i pitanje hoće li nova vlast uraditi nešto više, tim prije što još niko od pobjedničkih stranaka nema jasan cilj kako zemlju približiti Evropi. Iz Evropske unije poručuju da je zbog toga neophodno što prije formirati vlast koja će Briselu slati dobre vijesti.
Evropska unija jasno je poručila Bosni i Hercegovini kako samo stabilna i jaka vlada zemlju može približiti Evropskoj uniji. To prvenstveno znači da će vlast na državnom nivou morati da ispuni zadane uslove, donese evropske zakone i promijeni Ustav.
Osman Topčagić, ambasador misije Bosne i Hercegovine pri Evropskoj komisiji, kaže da je uslov svih reformi što brže formiranje vlasti u BiH i stavljanje evropskih integracija u prvi plan:
„Želi se postići da BiH proizvodi dobre vijesti, da dobre vijesti iz BiH stižu u Brisel kako bi se onda stvorila jedna dobra klima za dalji napredak u procesu evropskih integracija.“
U posljednje četiri godine postojeća struktura vlasti Bosnu i Hercegovinu ni za milimetar nije približila evropskim integracijama. Podijeljenost društva je veća nego ikada. Ministri i parlamentarci su bili najneefikasniji u donošenju zakona u posljednjih 15 godina. To im nije smetalo da sebi plate povećaju nekoliko puta u proteklom mandatu, a po primanjima drže rekord u regiji.
Položaj RS
Dragan Čović (l), Sulejman Tihić (c) i Milorad Dodik (d) nakon sastanku u Prudu 22. decembra 2008. godineNo, postavlja se i pitanje hoće li nova vlast uraditi nešto više, tim prije što još niko od pobjedničkih stranaka nema jasan cilj o tome kako zemlju približiti Evropi. To najbolje ilustruju posljednji sastanci lidera, koji razgovaraju o tome iz kojeg naroda treba biti premijer, hoće li biti treći entitet i ko će s kim, a ko neće u koaliciju.
Jedan od takvih susreta održan je jučer u Sarajevu, gdje su se sastali lideri SDA i HDZ BiH, Sulejman Tihić i Dragan Čović, koji ni riječi nisu progovorili o integracijama u Evropu.
„Glavno pitanje budući koalicioni odnosi, jesu li to SDA, HDZ, SNSD, SDP. Druga piramida tih kadrovskih rješenja, to ćemo kad budemo napravili jedan krug razgovora,“ rekao je Tihić.
„Što se tiče Vijeća ministara, ja sam i tu kazao svoje stajalište da duboko vjerujem da predsjedatelj Vijeća ministar bi ovog puta trebao biti iz reda hrvatskog naroda,“ Čović.
Identičan razgovor vođen je i u Banjoj Luci između lidera SNSD-a i SDS-a. Ni Milorad Dodik i Mladen Bosić nisu razgovarali o evropskim integracijama, već su, kako je rečeno, razmjenjivali mišljenja:
„Želim da izrazim svoje zadovoljstvo sa zaista visokim stepenom odgovornosti isključivo vezano za nivo BiH, odgovornosti prije svega koju imamo prema onome šta je pozicija RS i šta treba da treba da bude u budućnosti,“ rekao je Dodik.
„Konstatovali smo da što se tiče položaja RS u zajedničkim organima u Sarajevu veliki broj građana očekuje da RS u zajedničkim nastupi sa jednim glasom, ili ako je moguće sa što manje različitih glasova kako bi imala jači stav i jaču poziciju u Sarajevu,“ rekao je Bosić.
I dok se vode međustranački razgovori koji se svode na zaštitu entitetskih interesa unutar države, iz Evrope poručuju kako na državnom nivou SNSD i SDP moraju naći zajedničko rješenje.
Matematičke koalicije
Damir Mašić, član Predsjedništva SDP-a, kaže kako će njegova partija u koaliciju samo s onima kojima su evroatlantske integracije na prvom mjestu:
„Nas interesuju programske vlade, vlade koje će na osnovu konkretnih dokumenata, konkretnih programa obavezati se i konačno preuzeti odgovornost za stanje u zemlji. Ukoliko ne budemo mogli formirati takvu vladu na nivou države BiH, SDP sigurno neće ići ispod toga.“
Žarko Papić, direktor Nezavisnog biroa za humanitarna pitanja, slaže se kako je situacija u Bosni i Hercegovini kritična i traži drugi sastav državne vlade - jak i sastavljen od profesionalno sposobnih ličnosti koji imaju podršku tri naroda i dva entiteta. Međutim, da li je u ovakvoj konstalaciji odnosa moguće napraviti takvo Vijeće ministara BiH?
„Sve se sad odista svodi na tzv. matematičke koalicije, bolje reći neprincipijelne koalicije, a pitanje je uopšte koliko su to koalicije. To su, dakle, interesni sporazumi da bi se podijelile fotelje,“ kaže Papić.
Predsjednik Foruma građana Tuzla Vehid Šehić:
„Mislim, pošto se nešto ipak promijenilo na političkoj sceni BiH, da će kod njih sazrijeti ona jedna od temeljenih osobina za jednog političara - da bude odgovoran prema državi i prema ovim građanima i da će ta odgovornost izgraditi daleko veći stepen povjerenja koji danas apsolutno ne postoji. A onda kroz taj proces vjerovatno će afirmisati i kulturu dijaloga, pa i kompromis kao nešto bez čega nema uspješne politike, ali ne tretirajući komprimis kao da je neko izgubio ili dobio.“
Građani Bosne i Hercegovine već godinama očekuju promjene, no da li će se one i desiti u naredne četiri godine u ovom trenutku teško je prognozirati. Ne treba ni podsjećati kako je Bosna i Hercegovina najkorumpiranija u regiji, sa najlošijim obrazovnim sistemom, polovinom nezaposlenog stanovništva i duboko podijeljenog društva.
Za svakog političara to bi trebala biti motivacija da zemlju što prije izvede na evropski put, no pitanje je ima li ovdje takvih.
Podijeljenost društva je veća nego ikada, zemlja je najkorumpiranija u regiji, a polovina stanovništva je nezaposlena.
No, postavlja se i pitanje hoće li nova vlast uraditi nešto više, tim prije što još niko od pobjedničkih stranaka nema jasan cilj kako zemlju približiti Evropi. Iz Evropske unije poručuju da je zbog toga neophodno što prije formirati vlast koja će Briselu slati dobre vijesti.
Evropska unija jasno je poručila Bosni i Hercegovini kako samo stabilna i jaka vlada zemlju može približiti Evropskoj uniji. To prvenstveno znači da će vlast na državnom nivou morati da ispuni zadane uslove, donese evropske zakone i promijeni Ustav.
Osman Topčagić, ambasador misije Bosne i Hercegovine pri Evropskoj komisiji, kaže da je uslov svih reformi što brže formiranje vlasti u BiH i stavljanje evropskih integracija u prvi plan:
„Želi se postići da BiH proizvodi dobre vijesti, da dobre vijesti iz BiH stižu u Brisel kako bi se onda stvorila jedna dobra klima za dalji napredak u procesu evropskih integracija.“
U posljednje četiri godine postojeća struktura vlasti Bosnu i Hercegovinu ni za milimetar nije približila evropskim integracijama. Podijeljenost društva je veća nego ikada. Ministri i parlamentarci su bili najneefikasniji u donošenju zakona u posljednjih 15 godina. To im nije smetalo da sebi plate povećaju nekoliko puta u proteklom mandatu, a po primanjima drže rekord u regiji.
Položaj RS
Jedan od takvih susreta održan je jučer u Sarajevu, gdje su se sastali lideri SDA i HDZ BiH, Sulejman Tihić i Dragan Čović, koji ni riječi nisu progovorili o integracijama u Evropu.
„Glavno pitanje budući koalicioni odnosi, jesu li to SDA, HDZ, SNSD, SDP. Druga piramida tih kadrovskih rješenja, to ćemo kad budemo napravili jedan krug razgovora,“ rekao je Tihić.
„Što se tiče Vijeća ministara, ja sam i tu kazao svoje stajalište da duboko vjerujem da predsjedatelj Vijeća ministar bi ovog puta trebao biti iz reda hrvatskog naroda,“ Čović.
Identičan razgovor vođen je i u Banjoj Luci između lidera SNSD-a i SDS-a. Ni Milorad Dodik i Mladen Bosić nisu razgovarali o evropskim integracijama, već su, kako je rečeno, razmjenjivali mišljenja:
„Želim da izrazim svoje zadovoljstvo sa zaista visokim stepenom odgovornosti isključivo vezano za nivo BiH, odgovornosti prije svega koju imamo prema onome šta je pozicija RS i šta treba da treba da bude u budućnosti,“ rekao je Dodik.
„Konstatovali smo da što se tiče položaja RS u zajedničkim organima u Sarajevu veliki broj građana očekuje da RS u zajedničkim nastupi sa jednim glasom, ili ako je moguće sa što manje različitih glasova kako bi imala jači stav i jaču poziciju u Sarajevu,“ rekao je Bosić.
I dok se vode međustranački razgovori koji se svode na zaštitu entitetskih interesa unutar države, iz Evrope poručuju kako na državnom nivou SNSD i SDP moraju naći zajedničko rješenje.
Matematičke koalicije
Damir Mašić, član Predsjedništva SDP-a, kaže kako će njegova partija u koaliciju samo s onima kojima su evroatlantske integracije na prvom mjestu:
„Nas interesuju programske vlade, vlade koje će na osnovu konkretnih dokumenata, konkretnih programa obavezati se i konačno preuzeti odgovornost za stanje u zemlji. Ukoliko ne budemo mogli formirati takvu vladu na nivou države BiH, SDP sigurno neće ići ispod toga.“
Žarko Papić, direktor Nezavisnog biroa za humanitarna pitanja, slaže se kako je situacija u Bosni i Hercegovini kritična i traži drugi sastav državne vlade - jak i sastavljen od profesionalno sposobnih ličnosti koji imaju podršku tri naroda i dva entiteta. Međutim, da li je u ovakvoj konstalaciji odnosa moguće napraviti takvo Vijeće ministara BiH?
Žarko Papić: Sve se sad odista svodi na tzv. matematičke koalicije, bolje reći neprincipijelne koalicije, a pitanje je uopšte koliko su to koalicije
„Sve se sad odista svodi na tzv. matematičke koalicije, bolje reći neprincipijelne koalicije, a pitanje je uopšte koliko su to koalicije. To su, dakle, interesni sporazumi da bi se podijelile fotelje,“ kaže Papić.
Predsjednik Foruma građana Tuzla Vehid Šehić:
„Mislim, pošto se nešto ipak promijenilo na političkoj sceni BiH, da će kod njih sazrijeti ona jedna od temeljenih osobina za jednog političara - da bude odgovoran prema državi i prema ovim građanima i da će ta odgovornost izgraditi daleko veći stepen povjerenja koji danas apsolutno ne postoji. A onda kroz taj proces vjerovatno će afirmisati i kulturu dijaloga, pa i kompromis kao nešto bez čega nema uspješne politike, ali ne tretirajući komprimis kao da je neko izgubio ili dobio.“
Građani Bosne i Hercegovine već godinama očekuju promjene, no da li će se one i desiti u naredne četiri godine u ovom trenutku teško je prognozirati. Ne treba ni podsjećati kako je Bosna i Hercegovina najkorumpiranija u regiji, sa najlošijim obrazovnim sistemom, polovinom nezaposlenog stanovništva i duboko podijeljenog društva.
Za svakog političara to bi trebala biti motivacija da zemlju što prije izvede na evropski put, no pitanje je ima li ovdje takvih.
