Vlasti su novac ulagale u 'nepovratak'

Kada su osvajali vlast prije četiri godine, više od 20 političkih stranaka u BiH obavezalo se da će zaustaviti kriminal i korupciju pri obnovi i rekonstrukciji kuća za povratnike. Provedena analiza NVO koje se bave povratkom u BiH pokazala je da kriminal i korupcija nisu zaustavljeni, pa se i dalje obnavljaju kuće u kojima niko ne živi, a oni koji su se vratili žive bez struje i vode.

Hasan Grebić, iz Udruženja za održivi povratak u Podrinje, u Zvornik se vratio prije 10 godina, kuću je obnovio uglavnom vlastitim novcem, a oni koji ga nemaju, kako kaže, na povratak čekaju i danas.

„Kuće se rade ljudima koji posjeduju imovinu u Federaciji, pa čak i u inostranstvu, koji ne žive uopšte u Zvorniku, dok povratnici u Zvornik još od 2000. godine ne mogu da dođu na red da dobiju da im se rekonstruiše kuća. U Zvorniku ima 9.200 devastiranih stambenih objekata. Od 2006. pa naovamo je rekonstrisano nekih pet, šest stotina“, kaže Grebić.

Ništa bolje nije ni u Živinicama pored Tuzle gdje su povratnicima kuće obnavljali međunarodni donatori. Tako je svoju kuću popravio i Milivoje Milić, organizator povratka u selo Tupkovići, ali godinama prije toga pomoć je uzaludno tražio kod domaće vlasti.

„Podnio sudu za odštetu. Sudu ne možeš prići, treba ti 1.500 po maraka. A popravili donacijom od Svjetske organizacije koja je dodijelila sav materijal za obnovu svih porušenih kuća u Živinicama, nevezano za naciju. Ali vlasti nisu dale sredstva, pa su ovi ljudi prodavali zemlje da bi ugradili onaj materijal“, kaže Milić.

Suljo za Muju, Simo za Todora

Milivoje kaže kako nije teško utvrditi gdje je otišao novac namijenjen za obnovu i rekonstrukciju kuća povratnika, te kako je narodu napokon potrebno otvoriti oči i otvoreno reći za koga da glasaju trećeg oktobra.

„Uzmite sve spiskove povratnika što su dijelila ministarstva i ostalo, i naći ćete da su ljudi pravili kuće po

"Treba narod sada da pita i da traži - i da ne gledamo više kako Mujo navija za Sulju, Suljo za Muju, Simo za Todora, Šimo za Ivu", kaže povratnik Milivoje Milić.

Srbiji, a ovdje su prijavljeni. Tamo kuću napravili, a ovdje dobiju materijal. I jedni i drugi i treći. Iz RS došlo 40.000 maraka za povratak, ovdje podijelila tri, četiri čovjeka između sebe, komisiju nisu uopšte pitali. Pa treba narod sada da pita i da traži - i da ne gledamo više kako Mujo navija za Sulju, Suljo za Muju, Simo za Todora, Šimo za Ivu“, navodi Milić.

U selo Strane, u blizini Busovače, vratilo se svih 250 prijeratnih stanovnika koji su iz sela iseljeni 1993. godine tokom sukoba Armije BiH i HVO. Već je 13 godina otkako su se vratili, ali i danas 90 domaćinstava živi bez vode i kanalizacije u kućama, kaže Enes Koluh, povratnik.

„Voda je dovedena u toku povratka, ali nije primljena, niti je napravljen projekat, ni ništa, tako da je dio stanovništva obuhvaćen tom vodom. Obnovljene su kuće kod nekih ljudi djelimično. Najviše kriminala je bilo što su ljudi, u želji za povratkom, obnove mu dvije, tri prostorije sa jednom utičnicom, a oni naplate, bogami, debelo opravku. Ja sam jedan od onih koji nikada nisam dobio ni crijepa“, tvrdi Koluh.

Država BIiH i njeni entiteti u protekle četiri godine izdvojili su za povratak i rekonstrukciju nešto više od 200 miliona eura, a prema procjenama, za okončanje ovog procesa biće potrebno oko 600 miliona. Međutim, veći problem od nedostataka novca je to što se troši nenamjenski, kaže predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH Mirhunisa Zukić:

„U ovoj godini, od 40 miliona maraka, skoro 50 posto nije za povratak, a novac se zove izdvojena sredstva za održivi povratak. Veći dio novca je otišao za nepovratak. I, naravno, što je nas jako zbunilo, novac koji je za održivi povratak, za zapošljavanje, koristio se za izgradnju i obnovu vjerskih objekata“, kaže Zukićeva.

Najveće zamjerke upućene su državnoj Komisiji za izbjeglice u kojoj ističu da nemaju odgovornosti kad je u pitanju trošenje novca jer to rade lokalani nivoi vlasti, odnosno opštinske komisije za izbjegle i raseljene. A kako rade lokalne vlasti, iskustva iz Zvornika prenosi Hasan Grebić:

„Imaju pet srpskih predstavnika, pet bošnjačkih. Sve ostalo se političari dogovore kome šta i kako, i onda se to tako rješava“, navodi Grebić.

Prema Revidiranoj strategiji, koja je usvojena u Parlamentu BiH, povratak izbjeglih i raseljenih osoba u BiH trebao bi biti završen do 2014. godine, što znači do kraja narednog mandata vlasti koje će biti izabrane trećeg oktobra na opštim izborima.