Nove svjetske tokove u poljoprivedi slijedi i Bosna i Hercegovina, koja sa 1,6 miliona hektara obradivog zemljišta može postati značajan izvoznik takozvani zdrave hrane. Trenutno najveći financijski efekti izvoza su u sektoru organske sakupljačke poljoprivrede koja podrazumijeva sakupljanje samoniklog ljekovitog bilja, šumskog voća i gljiva. Kada je u pitanju organska proizvodnja meda, BiH nema dovoljno kapaciteta za kontinuiran izvoz. Kako se poljoprivredni proizvođači mogu uklopiti u “evropska pravila” i kako izvoziti zdravu hranu?
Evropska unija utvrdila je legislativu kako bi ograničila uvoz svih prehrambenih proizvoda koji nemaju garanciju da je proizvod siguran i kvalitetan. Iako bh. proizvodi u svijetu dobijaju nagrade za kvalitet, proizvođačima iz BiH nisu osigurani osnovni uslovi da plasiraju proizvode na evropsko tržište.
Organska hrana, arhiva
Preduzeću koje se bavi preradom ljekovitog bilja i meda, poznatog pod nazivom „Narodne apoteke Tahirović“, stižu ponude iz Evrope za njihove proizvode, ali ih oni ne mogu prodati. Sanela Tahirović, direktorica ovog preduzeća, kaže da je teško izaći na zapadno tržište.
„Mi imamo dosta ponuda iz stranih zemalja, ali mi ne možemo da ostvarimo kapacitet. Kao prvo – nemamo certifikat, odnosno certifikacijsku kuću koja može dati certifikat koji je svugdje u svijetu priznat. Drugo – ne može se osvojiti kapacitet zato što nemamo dovoljno novaca da samostalno kupimo mašine, jer sve radimo ručno. Za mašine treba jako puno novca kojeg nemamo. Jedino možemo pojačati radnu snagu, ali to opet nije dovoljno da se osvoji kapacitet koji se zahtjeva u stranim zemljama", ističe ona.
Roba bez certifikata
Standardizacija i certfikacija po međunarodnim standardima za prehrambene proizvode ne primjenjuje se u dovoljnoj mjeri. Procjenjuje se da najviše potrebe za primjenom međunarodnih standarda postoji u oblasti primarne proizvodnje, prerade voća i povrća, prerade mlijeka i mliječnih proizvoda, te ljekovitog i aromatičnog bilja.
U BiH postoji pet velikih prerađivača mlijeka, pet srednjih i oko 45 malih mljekara. Velike i srednje mljekare imaju odgovarajuće međunarodne certifikate, dok male mljekara ne posjeduju niti jedan dokument kojim bi mogle dokazati kvalitet i sigurnost proizvoda. Predsjednik Udruženja mljekara iz Gradačca, Samir Hećimović tekođe se žali na nemanje ustanova za setificiranje roba.
„Kod nas ne postoje laboratorije ili instituti koji bi nam dali certifikate sa kojim bi mi mogli to mlijeko da izvozimo", naglašava Hećimović.
U sektoru proizvodnje ljekovitog , aromatičnog bilja i meda djeluju mala preduzeća koja plasiraju 85% proizvoda za preduzeća iz Evropske unije. Organske certifikate posjeduje svega 10 procenata prerađivača. Među njima je i porodica Hatibović, koja je za svoj med prošle godine u Francuskoj dobila zlatnu medalju za najbolji med na svijetu. Proizvode porodice Hatibović kontrolišu laboratorije iz inostranstva i na taj način plasiraju svoje proizvode na evropsko i svjetsko tržište. Jasminka Hatibović-Ikanović kaže da je jedini način da se robe pojave u inostranstvu, polati robu neku stranu laboratoriju.
„Naše proizvode obavezno šaljemo u njemačke laboratorije. Ne možemo ništa iznijeti, jer smo mi članice svjetske asocijacije Apimondia, a količine koje traže, mi to ne možemo zadovoljiti. Znači, nama je sad potrebno da se razvijemo da bismo mogli jedan dio njihovih potreba da zadovoljimo", kaže Hatibović.
Američka agencija za međunarodni razvoj USAID i švedska razvojna agencija SIDA pokrenule su projekat pod nazivom FARMA, čiji je cilj povećanje konkurentnosti bh. poljoprivrednih proizvoda.
Bosna i Hercegovina ima ogromne resurse za razvoj poljoprivrede, kaže šef projekta FARMA (USAID-SIDA) Bruce Brower i dodaje da će kroz ovaj projekat poljoprivrednm proizvođačima biti pružena neophodna tehnička ili finansijska pomoć.
Prema Browerovom mišljenju, bh. proizvod bit će konkurentan na stranom tržištu samo ako se ispune određeni uslovi.
„Tri su osnovna elementa koja utiču na konkurentnost proizvoda. Prvo - treba proizvesti proizvod visokog kvaliteta. Drugo - morate dokazati da se radi o proizvodu dobrog kvaliteta, i treće - morate uvjeriti potrošača da se radi o proizvodu dobrog kvaliteta", naglašava Brower.
Kako bi se pomoglo bh. proizvođačima, Vanjskotrgovinska komora BiH potpisala je sa organizacijama USAID i SIDA sporazum o partnerstvu koji će trajat tri godine, a pomoći će proizvođačima da prave konkurentne prizvode i u cjeni u i u kvalitetu.
*****
Ostali prilozi iz ovosedmičnog programa Na vratima Evrope:
Evropska unija utvrdila je legislativu kako bi ograničila uvoz svih prehrambenih proizvoda koji nemaju garanciju da je proizvod siguran i kvalitetan. Iako bh. proizvodi u svijetu dobijaju nagrade za kvalitet, proizvođačima iz BiH nisu osigurani osnovni uslovi da plasiraju proizvode na evropsko tržište.
Preduzeću koje se bavi preradom ljekovitog bilja i meda, poznatog pod nazivom „Narodne apoteke Tahirović“, stižu ponude iz Evrope za njihove proizvode, ali ih oni ne mogu prodati. Sanela Tahirović, direktorica ovog preduzeća, kaže da je teško izaći na zapadno tržište.
„Mi imamo dosta ponuda iz stranih zemalja, ali mi ne možemo da ostvarimo kapacitet. Kao prvo – nemamo certifikat, odnosno certifikacijsku kuću koja može dati certifikat koji je svugdje u svijetu priznat. Drugo – ne može se osvojiti kapacitet zato što nemamo dovoljno novaca da samostalno kupimo mašine, jer sve radimo ručno. Za mašine treba jako puno novca kojeg nemamo. Jedino možemo pojačati radnu snagu, ali to opet nije dovoljno da se osvoji kapacitet koji se zahtjeva u stranim zemljama", ističe ona.
Roba bez certifikata
Standardizacija i certfikacija po međunarodnim standardima za prehrambene proizvode ne primjenjuje se u dovoljnoj mjeri. Procjenjuje se da najviše potrebe za primjenom međunarodnih standarda postoji u oblasti primarne proizvodnje, prerade voća i povrća, prerade mlijeka i mliječnih proizvoda, te ljekovitog i aromatičnog bilja.
U BiH postoji pet velikih prerađivača mlijeka, pet srednjih i oko 45 malih mljekara. Velike i srednje mljekare imaju odgovarajuće međunarodne certifikate, dok male mljekara ne posjeduju niti jedan dokument kojim bi mogle dokazati kvalitet i sigurnost proizvoda. Predsjednik Udruženja mljekara iz Gradačca, Samir Hećimović tekođe se žali na nemanje ustanova za setificiranje roba.
„Kod nas ne postoje laboratorije ili instituti koji bi nam dali certifikate sa kojim bi mi mogli to mlijeko da izvozimo", naglašava Hećimović.
U sektoru proizvodnje ljekovitog , aromatičnog bilja i meda djeluju mala preduzeća koja plasiraju 85% proizvoda za preduzeća iz Evropske unije. Organske certifikate posjeduje svega 10 procenata prerađivača. Među njima je i porodica Hatibović, koja je za svoj med prošle godine u Francuskoj dobila zlatnu medalju za najbolji med na svijetu. Proizvode porodice Hatibović kontrolišu laboratorije iz inostranstva i na taj način plasiraju svoje proizvode na evropsko i svjetsko tržište. Jasminka Hatibović-Ikanović kaže da je jedini način da se robe pojave u inostranstvu, polati robu neku stranu laboratoriju.
„Naše proizvode obavezno šaljemo u njemačke laboratorije. Ne možemo ništa iznijeti, jer smo mi članice svjetske asocijacije Apimondia, a količine koje traže, mi to ne možemo zadovoljiti. Znači, nama je sad potrebno da se razvijemo da bismo mogli jedan dio njihovih potreba da zadovoljimo", kaže Hatibović.
Tri su osnovna elementa koja utiču na konkurentnost proizvoda. Prvo - treba proizvesti proizvod visokog kvaliteta. Drugo - morate dokazati da se radi o proizvodu dobrog kvaliteta, i treće - morate uvjeriti potrošača da se radi o proizvodu dobrog kvaliteta
Američka agencija za međunarodni razvoj USAID i švedska razvojna agencija SIDA pokrenule su projekat pod nazivom FARMA, čiji je cilj povećanje konkurentnosti bh. poljoprivrednih proizvoda.
Bosna i Hercegovina ima ogromne resurse za razvoj poljoprivrede, kaže šef projekta FARMA (USAID-SIDA) Bruce Brower i dodaje da će kroz ovaj projekat poljoprivrednm proizvođačima biti pružena neophodna tehnička ili finansijska pomoć.
Prema Browerovom mišljenju, bh. proizvod bit će konkurentan na stranom tržištu samo ako se ispune određeni uslovi.
„Tri su osnovna elementa koja utiču na konkurentnost proizvoda. Prvo - treba proizvesti proizvod visokog kvaliteta. Drugo - morate dokazati da se radi o proizvodu dobrog kvaliteta, i treće - morate uvjeriti potrošača da se radi o proizvodu dobrog kvaliteta", naglašava Brower.
Kako bi se pomoglo bh. proizvođačima, Vanjskotrgovinska komora BiH potpisala je sa organizacijama USAID i SIDA sporazum o partnerstvu koji će trajat tri godine, a pomoći će proizvođačima da prave konkurentne prizvode i u cjeni u i u kvalitetu.
*****
Ostali prilozi iz ovosedmičnog programa Na vratima Evrope:
Svađalačka retorika se vratila u bh. politički život
Strategija za ekonomsku i financijsku krizu
Finci: Potrebno što prije primjeniti odluku iz Strazbura
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa:Gordana Sandić-Hadžihasanović)
