Američka državna sekretarka Hilari Klinton rekla je u sredu u Jerusalimu da su se drugog dana mirovnih pregovora izraelski i palestinski lideri već "uhvatili u koštac sa glavnim pitanjima" međusobnog konflikta.
Klinton se nada da bi dvije strane mogle da dođu do sporazuma koji bi omogućio nastavak direktnih pregovora.
Iz egipatskog Šarm el Šejka, pregovori Izraela i Palestine uz posredovanje SAD, su se nastavili u Jerusalimu.
Klintonova je rekla da su na dnevnom redu glavne tačke sporenja, međutim, nije dala nikakve naznake da su se Izraelci i Palestinci približili rješavanju najveće prepreke nove runde obnovljenih pregovora: palestinske prijetnje da će napustiti pregovore ukoliko Izrael ne produži moratorijum na gradnju na Zapadnoj obali, koji ističe 26. septembra.
"Mi smo ovdje danas, jer smo uvjereni da legitimne aspiracije ova dva naroda nisu nekompatibile. Takođe smo uvjereni da je mir i potreban i moguć i da je ovo trenutak kada se prilika ne smije propustiti", rekla je Klintonova.
Američka državna sekretarka je ocijenila da je "vrijeme sazrelo" za mir na Bliskom istoku, ali da bez direktnih pregovora Izrael ne može da očekuje trajnu bezbjednost, a Palestnici ne mogu da stvore nezavisnu državu.
Njen domaćin, izraelski predsjednik Šimon Perez kaže da vjeruje u mir.
"Verujem da se mir može postići - mora da se postigne i ja verujem da smo mi strana koja nosi poruku dobre volje i nade za našu djecu. I to je velika prednost", rekao je Perez.
Susreti na svake dve sednice
Izraelski je predsjednik potom je govorio i o ostalim izazovima na Bliskom istoku, prije svega opasnosti od Irana.
"Priroda ovog regiona je promenjena. To je manje sukoba između Palestinaca i Arapa, ili sukob između Muslimana, Jevreja i hrišćana. To je više sukob jedne zemlje koja želi da postane hegemona na Bliskom istoku – to smo i u prošlosti nazivali imperijalističkim ambicijama. Mislim na Iran koji koristi teror i finansira teroriste, obučavajuju ih i grade postrojenja kao pretnje na Bliskom istoku", rekao je Peres, zatim dodao:
"Vjerujem da se sve nezavisne države na Bliskom istoku osjećaju ugrožene, bez obzira kojoj veri ili naciji oni pripadaju. To je pretnja, verujem, i za ostatak sveta. Vjerujem da niko ne bi želelio da živi u svijetu pod dvostrukim pretnjama od atomske bombe i terorističkih aktivnosti."
No, američka državna sekretarka kao medijator izraelsko palestinskih pregovora prvenstveno je trenutno skoncentrisana na sporne tačke između dva naroda.
Hilari Klinton je rekla da administracija predsjednika Baraka Obame, veruje da Izrael treba da produži spornu zabranu izgradnje naselja ali je i dodala da obije strane treba da se potrude da nađu rješenje za ovaj problem.
"Vidimo da bi Izraelci i Palestinci mogli da dođu do sporazuma koji bi omogućio da se pregovori nastave u najboljem interesu obije strane", rekla je ona.
Prva runda direktnih izraelsko-palestinskih mirovnih pregovora odžana je 2. septembra u Vašingtonu poslije prekida od skoro dvije godine zbog izraelske ofanzive na pojas Gaze krajem 2008. godine. Netanjahu i Abas su se dogovorili da se sastaju svakih 15 dana.
Klinton se nada da bi dvije strane mogle da dođu do sporazuma koji bi omogućio nastavak direktnih pregovora.
Iz egipatskog Šarm el Šejka, pregovori Izraela i Palestine uz posredovanje SAD, su se nastavili u Jerusalimu.
Klintonova je rekla da su na dnevnom redu glavne tačke sporenja, međutim, nije dala nikakve naznake da su se Izraelci i Palestinci približili rješavanju najveće prepreke nove runde obnovljenih pregovora: palestinske prijetnje da će napustiti pregovore ukoliko Izrael ne produži moratorijum na gradnju na Zapadnoj obali, koji ističe 26. septembra.
"Mi smo ovdje danas, jer smo uvjereni da legitimne aspiracije ova dva naroda nisu nekompatibile. Takođe smo uvjereni da je mir i potreban i moguć i da je ovo trenutak kada se prilika ne smije propustiti", rekla je Klintonova.
Američka državna sekretarka je ocijenila da je "vrijeme sazrelo" za mir na Bliskom istoku, ali da bez direktnih pregovora Izrael ne može da očekuje trajnu bezbjednost, a Palestnici ne mogu da stvore nezavisnu državu.
Njen domaćin, izraelski predsjednik Šimon Perez kaže da vjeruje u mir.
"Verujem da se mir može postići - mora da se postigne i ja verujem da smo mi strana koja nosi poruku dobre volje i nade za našu djecu. I to je velika prednost", rekao je Perez.
Susreti na svake dve sednice
Izraelski je predsjednik potom je govorio i o ostalim izazovima na Bliskom istoku, prije svega opasnosti od Irana.
"Priroda ovog regiona je promenjena. To je manje sukoba između Palestinaca i Arapa, ili sukob između Muslimana, Jevreja i hrišćana. To je više sukob jedne zemlje koja želi da postane hegemona na Bliskom istoku – to smo i u prošlosti nazivali imperijalističkim ambicijama. Mislim na Iran koji koristi teror i finansira teroriste, obučavajuju ih i grade postrojenja kao pretnje na Bliskom istoku", rekao je Peres, zatim dodao:
"Vjerujem da se sve nezavisne države na Bliskom istoku osjećaju ugrožene, bez obzira kojoj veri ili naciji oni pripadaju. To je pretnja, verujem, i za ostatak sveta. Vjerujem da niko ne bi želelio da živi u svijetu pod dvostrukim pretnjama od atomske bombe i terorističkih aktivnosti."
Administracija predsjednika Obame veruje da Izrael treba da produži spornu zabranu izgradnje naselja i dodala da obije strane treba da se potrude da nađu rješenje
No, američka državna sekretarka kao medijator izraelsko palestinskih pregovora prvenstveno je trenutno skoncentrisana na sporne tačke između dva naroda.
Hilari Klinton je rekla da administracija predsjednika Baraka Obame, veruje da Izrael treba da produži spornu zabranu izgradnje naselja ali je i dodala da obije strane treba da se potrude da nađu rješenje za ovaj problem.
"Vidimo da bi Izraelci i Palestinci mogli da dođu do sporazuma koji bi omogućio da se pregovori nastave u najboljem interesu obije strane", rekla je ona.
Prva runda direktnih izraelsko-palestinskih mirovnih pregovora odžana je 2. septembra u Vašingtonu poslije prekida od skoro dvije godine zbog izraelske ofanzive na pojas Gaze krajem 2008. godine. Netanjahu i Abas su se dogovorili da se sastaju svakih 15 dana.