Suđenje bivšem lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću nastavljeno je u Hagu nakon ljetne sudske pauze, svjedočenjem britanskog časnika Richarda Molea, nekadašnjeg vojnog promatrača UN-a u Sarajevu.
On je opisao razaranje grada tijekom četverogodišnje opsade što haško tužiteljstvo također stavlja na teret Karadžiću po principu zapovjedne odgovornosti, uz optužbe za genocid u više BiH općina, zločine protiv čovječnosti te kršenje zakona i običaja ratovanja.
Britanski časnik Mole je već svjedočio u Hagu na suđenju Stanislavu Galiću, generalu Vojske Republike Srpske osuđenom na 29 godina zatvora zbog razaranja Sarajeva. Mole je ispričao iz prve ruke informacije o opsadi grada između 92.ge i 95.te godine tijekom koje su svakodnevno ginuli civili.
Prema njegovim riječima svi u gradu su bili izloženi neprestanom strahu i brizi da neće uspjeti završiti put kojim su se kretali zbog stalne izloženosti vatri snaga bosanskih Srba. I sam Mole prizano je veliki strah za vlastiti život.
„Ako je bilo tako za mene...onda unutar vrlo naseljenih područja grada, gdje ljudi nisu imali izbora gdje su morali da žive svoje živote...oni nisu imali vozila kao što sam ja imao....strah je bio ogroman i on je prožimao sve. Mi kao posjetitelji smo to iskusili u vrlo kratkom vremenskom razdoblju“, svjedočio je Mole.
(Video iz arhive: Opsada Sarajeva - Stradanje civila)
Pukovnik Mole je opisao posljedice jačih eksplozija na grad, pogotovo na civilne objekte. Sam se kretao po liniji sukoba i bilo mu je normalno da je tamo izložen pogibelji.
No, iako je i sam potvrdio da je bilo u gradu vojnih ciljeva, istaknuo je kako bi bilo normalno da je barem bilo sigurno unutar civilinih područja udaljenim od prve linije. No tome nije bilo tako, nego se pucalo po svuda, što se prema svjedoku ne može podvesti pod vojnu taktiku.
„Ako bi bio na jednoj ili drugoj strani, ako bi želio ciljati neku vojnu metu, kako bi to uradio? Onda bi tu metu locirao i odredio vatrenu misiju, koncentrirao ju i riješio svoj problem. Ali to nije ono što se u gradu događalo. Gdje god ste išli bili ste izloženi tom neprestanom velikom strahu.“, opisao je svjedok.
No tijekom unakrsnog ispitivanja, optuženi Karadžić koji se brani sam, ustvrdio je kako je opsada Sarajeva bila upravo vojna taktika snaga bosanskih Srba, budući da se pomoću nje djelovalo na Armiju BiH.
Za tu konstataciju Karadžić je iskoristio i neke izvještaje koje je napisao sam svjedok Mole tijekom sukoba, da je opsadom Sarajeva Vojska bosanskih Srba zadržavala status quo, odnosno nerješenu situaciju na liniji fronta.
Pukovnik Mole je potvrdio da je riječ o njegovom izvještaju, no nije se složio da je opsada Sarajeva bilo sredstvo nego upravo strateški cilj snaga bosanskih Srba. Suđenje se nastavlja ispitivanjem sljedećeg svjedoka haškog tužiteljstva.
U programu Pred licem pravde koji se emituje svake nedjelje u 18 i 30 sati sati kao i u redovnim dnevnim emisijama, RSE izvještava o suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem vođi bosanskih Srba koji je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu.
Optužnica tereti Karadžića za najteže ratne zločine u 11 tačaka od kojih se dvije odnose na genocid. Ostale tačke otužnice odnose se na zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH od 1992.
Ratni predsjednik samoproglašene republike bosanskih Srba, kasnije preimenovane u Republika Srpska (RS), najviši je zvaničnik, pored Miloševića, kome se sudi pred Haškim tribunalom. Više tekstova o suđenju Karadžiću pročitajte ovdje.
On je opisao razaranje grada tijekom četverogodišnje opsade što haško tužiteljstvo također stavlja na teret Karadžiću po principu zapovjedne odgovornosti, uz optužbe za genocid u više BiH općina, zločine protiv čovječnosti te kršenje zakona i običaja ratovanja.
Britanski časnik Mole je već svjedočio u Hagu na suđenju Stanislavu Galiću, generalu Vojske Republike Srpske osuđenom na 29 godina zatvora zbog razaranja Sarajeva. Mole je ispričao iz prve ruke informacije o opsadi grada između 92.ge i 95.te godine tijekom koje su svakodnevno ginuli civili.
Prema njegovim riječima svi u gradu su bili izloženi neprestanom strahu i brizi da neće uspjeti završiti put kojim su se kretali zbog stalne izloženosti vatri snaga bosanskih Srba. I sam Mole prizano je veliki strah za vlastiti život.
„Ako je bilo tako za mene...onda unutar vrlo naseljenih područja grada, gdje ljudi nisu imali izbora gdje su morali da žive svoje živote...oni nisu imali vozila kao što sam ja imao....strah je bio ogroman i on je prožimao sve. Mi kao posjetitelji smo to iskusili u vrlo kratkom vremenskom razdoblju“, svjedočio je Mole.
(Video iz arhive: Opsada Sarajeva - Stradanje civila)
Pukovnik Mole je opisao posljedice jačih eksplozija na grad, pogotovo na civilne objekte. Sam se kretao po liniji sukoba i bilo mu je normalno da je tamo izložen pogibelji.
No, iako je i sam potvrdio da je bilo u gradu vojnih ciljeva, istaknuo je kako bi bilo normalno da je barem bilo sigurno unutar civilinih područja udaljenim od prve linije. No tome nije bilo tako, nego se pucalo po svuda, što se prema svjedoku ne može podvesti pod vojnu taktiku.
„Ako bi bio na jednoj ili drugoj strani, ako bi želio ciljati neku vojnu metu, kako bi to uradio? Onda bi tu metu locirao i odredio vatrenu misiju, koncentrirao ju i riješio svoj problem. Ali to nije ono što se u gradu događalo. Gdje god ste išli bili ste izloženi tom neprestanom velikom strahu.“, opisao je svjedok.
No tijekom unakrsnog ispitivanja, optuženi Karadžić koji se brani sam, ustvrdio je kako je opsada Sarajeva bila upravo vojna taktika snaga bosanskih Srba, budući da se pomoću nje djelovalo na Armiju BiH.
Za tu konstataciju Karadžić je iskoristio i neke izvještaje koje je napisao sam svjedok Mole tijekom sukoba, da je opsadom Sarajeva Vojska bosanskih Srba zadržavala status quo, odnosno nerješenu situaciju na liniji fronta.
Pukovnik Mole je potvrdio da je riječ o njegovom izvještaju, no nije se složio da je opsada Sarajeva bilo sredstvo nego upravo strateški cilj snaga bosanskih Srba. Suđenje se nastavlja ispitivanjem sljedećeg svjedoka haškog tužiteljstva.
Suđenje Karadžiću
O suđenju KaradžićuU programu Pred licem pravde koji se emituje svake nedjelje u 18 i 30 sati sati kao i u redovnim dnevnim emisijama, RSE izvještava o suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem vođi bosanskih Srba koji je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu.
Optužnica tereti Karadžića za najteže ratne zločine u 11 tačaka od kojih se dvije odnose na genocid. Ostale tačke otužnice odnose se na zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH od 1992.
Ratni predsjednik samoproglašene republike bosanskih Srba, kasnije preimenovane u Republika Srpska (RS), najviši je zvaničnik, pored Miloševića, kome se sudi pred Haškim tribunalom. Više tekstova o suđenju Karadžiću pročitajte ovdje.
