Prema podacima Transparency Internationala, Bosna i Hercegovina je najkorumpiranija zemlja u regiji, a najveći stepen korupcije zabilježen je u javnim službama.
”Dajem 15.000 KM za stalno radno mjesto - 5.000 KM odmah i 10.000 KM po primitku rješenja u državnim institucijama” - ovo je oglas koji je nedavno objavljen u dnevnim novinama i čiji je autor naveo i broj mobilnog telefona da se jave oni koji mu mogu pomoći.
Iako je oglas sastavni dio facebook grupe pod nazivom “Ovo ima samo kod nas”, ne treba da iznenađuje ako se u obzir uzme činjenica da oni koji rade u institucijama na svim nivoima u Bosni i Hercegovini, a ima ih 14, su zaposleni, imaju redovne plate, topli obrok, godišnji odmor. Sve to za ostale u BiH je utopija.
Istovremeno, oglas nije iznenađenje ni zbog toga što je javna tajna da posao u državnoj službi, za one koji nisu stranački i nacionalno podobni, košta 5000 eura.
Da procedure izbora državnih službenika traju dugo i da u tom procesu ima korupcije, nepotizma i zloupotrebe položaja navodi se i u posljednjem izvještaju revizora BiH. Prema njihovim podacima, korupcije ima na svim nivoima, a glavni revizor Milenko Šego ne smije da javno kaže gdje najviše. Evo i zašto:
„Prošle godine sam iznio samo nekoliko imena, mobitela i imao sam problema. Budžet mi je smanjen za milion zbog toga.“
Državna služba nakorumpiranija
Prema istraživanju o korupciji prilikom zapošljavanja, koje dvije godine provodi portal “Posao.ba”, 46 posto ispitanih bi pristalo na plaćanje mita u zamjenu za zaposlenje. Od 37 posto ispitanika kojima su budući poslodavci ili nadređeni tražili mito u zamjenu za dobijanje ilizadržavanje posla, njih 24 posto je bilo više puta u takvoj situaciji, kaže direktor portala Edin Mehić.
„Što se tiče djelatnosti u kojima je korupcija prilikom zapošljavanja najizraženija u BiH, najveći broj ispitanih, njih 70 posto, misli da je davanje mita najprisutnije u državnoj službi i upravi, devet posto sudionika navelo je da je to zdravstvo, četiri posto administrativne usluge, tri posto finansije, dva posto menadžment i upravljanje“, kaže Mehić.
Na 14 nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini zaposleno je 100.000 osoba, a u ovoj godini u planiranim budžetima na nivou države, entiteta i kantona za njih će biti izdvojeno 1,6 milijardi eura. Ovakve troškove administracije ne bi izdržala ni mnogo bogatija zemlja. Govori Vildana Drljević, direktorica nevladine organizacije Agencije za lokalne razvojne inicijative, koja je došla do tih podataka:
„Troškovi plata zaposlenih i administrativni troškovi zaposlenih u 2010. predstavljaju nešto više od 47 posto ukupno planiranih budžetskih rashoda za 2010. godinu. Troškovi zaposlenih su u periodu ovog četverogodišnjeg mandata ove vlasti - od 2007. do 2010. godine, povećani za čak 40 posto.“
U protekle četiri godine budžeti na svim nivoima u BiH iznosili su oko 13 milijardi eura, od čega je za zapošljavanje izdvojeno 1,3 posto, a na mlade 0,02 posto. Iako su im uoči svakih izbora usta puna ispraznih obećanja o razvoju ekonomije i zapošljavanju, u proteklih 15 godina, otkako je završen rat, građani se nisu pomakli ni za pedalj naprijed. Koliko je loše, najbolje ilustruje statistički podatak da je pola miliona stanovnika nezaposleno.
Crno tržište rada
Uprkos ovakvim pokazateljima, u Stranci demokratske akcije kažu kako su postotci netačni.
„Pokazuje se da u BiH ima oko 45 posto nezaposlenih ljudi, međutim, objektivno tako visoki procentualni iznosi su samo zbog činjenice da mi imamo crno tržište rada. Objektivna nezaposlenost u FBiH je negdje između 21 i 25 posto“, kaže Nermina Kapetanović, članica Glavnog odbora koja je radila i na izbornom program stranke uoči oktobarskih izbora.
I program Dodikovog SNSD-a se zasniva na stvaranju novih radnih mjesta i uspješnoj privatizaciji. Ipak, poslanik ove stranke u državnom parlamentu Lazar Prodanović priznaje su stranački programi megalomanski i da se u većini slučajeva ne mogu ispuniti. Prodanović kaže i da je svjestan činjenice o velikoj broju nezaposlenih, a na naše pitanje da li zna da se daje mito kako bi se došlo do posla u državnim institucijama, odgovara:
„Nisu nemoguće zloupotrebe. Nažalost, mi imam o problema sa tim da su često određena radna mjesta, kada se čak i oglašavaju, prethodno popunjena. I pored toga što imamo Agenciju za državnu službu, kao i identične agencije na niovu entiteta, smatram da još uvijek nije postignut onaj krajnji cilj da se izaberu najbolji.“
A građane Sarajeva pitali smo da li bi dali novac za posao i da li su bili u prilici da ga daju:
„Dao bih.“
„Nisam razmišljala o tome. Iz ove prespektive kažem da ne bih. Sad, sve zavisi koliko mi taj posao znači.“
„Ja sam jedna od rijetkih sretnika u državi da sam posao dobila bez velikih problema.“
RSE: Gdje su vam tražili mito?
„Srednju školu kad sam upisivala.“
Teško je u ovom trenutku prognozirati hoće li građanima Bosne i Hercegovine biti bolje nakon izbora i hoće li glasati za one stranke koje budu nudile ekonomske programe i promjene i koje će se boriti protiv korupcije, umjesto onih čiji se program već godinama zasniva na nacionalizmu.
”Dajem 15.000 KM za stalno radno mjesto - 5.000 KM odmah i 10.000 KM po primitku rješenja u državnim institucijama” - ovo je oglas koji je nedavno objavljen u dnevnim novinama i čiji je autor naveo i broj mobilnog telefona da se jave oni koji mu mogu pomoći.
Iako je oglas sastavni dio facebook grupe pod nazivom “Ovo ima samo kod nas”, ne treba da iznenađuje ako se u obzir uzme činjenica da oni koji rade u institucijama na svim nivoima u Bosni i Hercegovini, a ima ih 14, su zaposleni, imaju redovne plate, topli obrok, godišnji odmor. Sve to za ostale u BiH je utopija.
Istovremeno, oglas nije iznenađenje ni zbog toga što je javna tajna da posao u državnoj službi, za one koji nisu stranački i nacionalno podobni, košta 5000 eura.
Da procedure izbora državnih službenika traju dugo i da u tom procesu ima korupcije, nepotizma i zloupotrebe položaja navodi se i u posljednjem izvještaju revizora BiH. Prema njihovim podacima, korupcije ima na svim nivoima, a glavni revizor Milenko Šego ne smije da javno kaže gdje najviše. Evo i zašto:
„Prošle godine sam iznio samo nekoliko imena, mobitela i imao sam problema. Budžet mi je smanjen za milion zbog toga.“
Državna služba nakorumpiranija
Prema istraživanju o korupciji prilikom zapošljavanja, koje dvije godine provodi portal “Posao.ba”, 46 posto ispitanih bi pristalo na plaćanje mita u zamjenu za zaposlenje. Od 37 posto ispitanika kojima su budući poslodavci ili nadređeni tražili mito u zamjenu za dobijanje ili
Prema istraživanju o korupciji prilikom zapošljavanja, koje dvije godine provodi portal “Posao.ba”, 46 posto ispitanih bi pristalo na plaćanje mita u zamjenu za zaposlenje.
„Što se tiče djelatnosti u kojima je korupcija prilikom zapošljavanja najizraženija u BiH, najveći broj ispitanih, njih 70 posto, misli da je davanje mita najprisutnije u državnoj službi i upravi, devet posto sudionika navelo je da je to zdravstvo, četiri posto administrativne usluge, tri posto finansije, dva posto menadžment i upravljanje“, kaže Mehić.
Na 14 nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini zaposleno je 100.000 osoba, a u ovoj godini u planiranim budžetima na nivou države, entiteta i kantona za njih će biti izdvojeno 1,6 milijardi eura. Ovakve troškove administracije ne bi izdržala ni mnogo bogatija zemlja. Govori Vildana Drljević, direktorica nevladine organizacije Agencije za lokalne razvojne inicijative, koja je došla do tih podataka:
„Troškovi plata zaposlenih i administrativni troškovi zaposlenih u 2010. predstavljaju nešto više od 47 posto ukupno planiranih budžetskih rashoda za 2010. godinu. Troškovi zaposlenih su u periodu ovog četverogodišnjeg mandata ove vlasti - od 2007. do 2010. godine, povećani za čak 40 posto.“
U protekle četiri godine budžeti na svim nivoima u BiH iznosili su oko 13 milijardi eura, od čega je za zapošljavanje izdvojeno 1,3 posto, a na mlade 0,02 posto. Iako su im uoči svakih izbora usta puna ispraznih obećanja o razvoju ekonomije i zapošljavanju, u proteklih 15 godina, otkako je završen rat, građani se nisu pomakli ni za pedalj naprijed. Koliko je loše, najbolje ilustruje statistički podatak da je pola miliona stanovnika nezaposleno.
Crno tržište rada
Uprkos ovakvim pokazateljima, u Stranci demokratske akcije kažu kako su postotci netačni.
„Pokazuje se da u BiH ima oko 45 posto nezaposlenih ljudi, međutim, objektivno tako visoki procentualni iznosi su samo zbog činjenice da mi imamo crno tržište rada. Objektivna nezaposlenost u FBiH je negdje između 21 i 25 posto“, kaže Nermina Kapetanović, članica Glavnog odbora koja je radila i na izbornom program stranke uoči oktobarskih izbora.
I program Dodikovog SNSD-a se zasniva na stvaranju novih radnih mjesta i uspješnoj privatizaciji. Ipak, poslanik ove stranke u državnom parlamentu Lazar Prodanović priznaje su stranački programi megalomanski i da se u većini slučajeva ne mogu ispuniti. Prodanović kaže i da je svjestan činjenice o velikoj broju nezaposlenih, a na naše pitanje da li zna da se daje mito kako bi se došlo do posla u državnim institucijama, odgovara:
„Nisu nemoguće zloupotrebe. Nažalost, mi imam o problema sa tim da su često određena radna mjesta, kada se čak i oglašavaju, prethodno popunjena. I pored toga što imamo Agenciju za državnu službu, kao i identične agencije na niovu entiteta, smatram da još uvijek nije postignut onaj krajnji cilj da se izaberu najbolji.“
A građane Sarajeva pitali smo da li bi dali novac za posao i da li su bili u prilici da ga daju:
„Dao bih.“
„Nisam razmišljala o tome. Iz ove prespektive kažem da ne bih. Sad, sve zavisi koliko mi taj posao znači.“
„Ja sam jedna od rijetkih sretnika u državi da sam posao dobila bez velikih problema.“
RSE: Gdje su vam tražili mito?
„Srednju školu kad sam upisivala.“
Teško je u ovom trenutku prognozirati hoće li građanima Bosne i Hercegovine biti bolje nakon izbora i hoće li glasati za one stranke koje budu nudile ekonomske programe i promjene i koje će se boriti protiv korupcije, umjesto onih čiji se program već godinama zasniva na nacionalizmu.