U hrvatskom Ministarstvu pravosuđa mogućnost uvida u popis lica optuženih i osuđenih za ratne zločine ocjenjuju velikim pomakom naprijed. Dio predstavnika srpske manjine kaže kako će to omogućiti slobodu kretanja hrvatskim Srbima koji sada ne žive u Hrvatskoj, a neki predstavnici traže da se sva ta imena objave.
Od četvrtka se – nakon što se pismenim putem zatraži – u Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske i Ministarstvu pravde Republike Srbije može dobiti uvid u popis lica optuženih i osuđenih za ratne zločine.
„Ovo je pozitivan pomak i veliki korak naprijed“, kaže za naš radio glasnogovornica Ministarstva pravosuđa republike Hrvatske Vesna Dovranić. Onda podsjeća kako je to rezultat dogovora donedavnog hrvatskog ministra pravosuđa Ivana Šimonovića i ministrice pravde Srbije Snežane Malović, nakon čega je formirana Mješovita komisija za pripremu i razmjenu popisa lica optuženih i osuđenih za ratne zločine.
Na prvoj sjednici ove Komisije u utorak dvije su države razmijenile popise.
„Tako da će od danas, 15. srpnja, osim u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, u kojima su već ti popisi bili dostupni, oni biti dostupni u Ministarstvu pravosuđa u Zagrebu, odnosno Ministarstvu pravde u Beogradu, i podaci će se moći davati zainteresiranim građanima na njihov pisani zahtjev“, kaže Dovranić.
Gospođa Dovranić pretpostavlja da je rok za odgovor, odnosno omogućavanje uvida u popis 15 do 21 dan, odnosno unutar rokova koje daje hrvatski Zakon o pravu na pristup informacijama.
Objaviti sva imena
Predsjednik Srpskog narodnog vijeća i saborski zastupnik Samostalne demokratske srpske stranke Milorad Pupovac u izjavi za naš radio rezerviran je sa pohvalama, dok se ne vidi razvoj situacije.
„Vidjet ćemo koliko je to pomak naprijed, zbog toga što ministarstva pravosuđa i tužiteljstva moraju surađivati oko onih slučajeva koji su na popisu, a koji mogu biti upitni s obzirom na način na koji su prikupljeni dokazi, vođen postupak i eventualno izrečene presude.“
Postojanje famoznih „tajnih optužnica“ za ratne zločine protiv hrvatskih Srba bilo je dugo vremena u nekim krugovima proglašavano jednom od glavnih zapreka povratku u Hrvatsku.
Nisu usamljeni slučajevi da su ljudi bili uhićivani prigodom ulaska u Hrvatsku i držani mjesecima u istražnom zatvoru, pa onda osuđeni na taman toliko koliko su bili u istražnom zatvoru, ili puštani na slobodu bez i riječi isprike.
„Sasvim sigurno riječ je o nekoliko desetaka ljudi koji su prošli kroz tu vrstu iskustva i tu vrstu tretmana, a sasvim je sigurno da je riječ o hiljadama ljudi koji se iz različitih strahova koji su stvoreni zbog onih koji su prošli hapšenja nisu usudili krenuti na put i bili su blokirani kada je u pitanju njihovo pravo na kretanje“, kaže Pupovac.
Ovo nije samo pomak u mogućnosti hrvatskih Srba koji sada žive izvan Hrvatske da dođu u Hrvatsku bez straha da će na granici biti uhićeni, nego i novi korak u tretiranju ratnih zločina i njihovih počinitelja, kaže Pupovac.
„To je proširenje suradnje u predmetima suđenja za ratne zločine u kojoj će i jedno i drugo ministarstvo razmjenjivati podatke o onome što imaju u vezi sa slučajevima ili predmetima koji se kod jednog ili kod drugog ministarstva vode ili su započeta, kada su u pitanju suđenja za ratne zločine.“
„To je mali korak naprijed, koji je veoma zakasnio,“ kaže za naš radio i predsjednik Srpskog demokratskog foruma Veljko Džakula. On pita - zašto se ne objave sva imena optuženih i osumnjičenih, kako bio prestalo sumnjičenje cijelog kolektiviteta?
„Ja mislim da o zločinima treba potpuno javno govoriti, kao i o onima koji su ih počinili, koji su osumnjičeni i protiv kojih je podignuta krivična prijava. Tako bi svi ljudi znali na koga se sumnja, pa bi i pripomogli da se to što prije završi, a ne da bude sve neodređeno, i da mnogi budu suodgovorni, a da sa tim zločinima i tim događanjima nemaju nikakve veze. Nitko nema razloga da se stidi, a treba da se boje samo oni koji su to počinili", kaže Džakula.
*****
O komentarima u Srbiji o dostupnosti popisa, ukoliko vas zanima, možete pročitati u tekstu: Nema više opasnosti od tajnih optužnica?
Od četvrtka se – nakon što se pismenim putem zatraži – u Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske i Ministarstvu pravde Republike Srbije može dobiti uvid u popis lica optuženih i osuđenih za ratne zločine.
„Ovo je pozitivan pomak i veliki korak naprijed“, kaže za naš radio glasnogovornica Ministarstva pravosuđa republike Hrvatske Vesna Dovranić. Onda podsjeća kako je to rezultat dogovora donedavnog hrvatskog ministra pravosuđa Ivana Šimonovića i ministrice pravde Srbije Snežane Malović, nakon čega je formirana Mješovita komisija za pripremu i razmjenu popisa lica optuženih i osuđenih za ratne zločine.
Na prvoj sjednici ove Komisije u utorak dvije su države razmijenile popise.
„Tako da će od danas, 15. srpnja, osim u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, u kojima su već ti popisi bili dostupni, oni biti dostupni u Ministarstvu pravosuđa u Zagrebu, odnosno Ministarstvu pravde u Beogradu, i podaci će se moći davati zainteresiranim građanima na njihov pisani zahtjev“, kaže Dovranić.
Gospođa Dovranić pretpostavlja da je rok za odgovor, odnosno omogućavanje uvida u popis 15 do 21 dan, odnosno unutar rokova koje daje hrvatski Zakon o pravu na pristup informacijama.
Objaviti sva imena
Predsjednik Srpskog narodnog vijeća i saborski zastupnik Samostalne demokratske srpske stranke Milorad Pupovac u izjavi za naš radio rezerviran je sa pohvalama, dok se ne vidi razvoj situacije.
„Vidjet ćemo koliko je to pomak naprijed, zbog toga što ministarstva pravosuđa i tužiteljstva moraju surađivati oko onih slučajeva koji su na popisu, a koji mogu biti upitni s obzirom na način na koji su prikupljeni dokazi, vođen postupak i eventualno izrečene presude.“
Postojanje famoznih „tajnih optužnica“ za ratne zločine protiv hrvatskih Srba bilo je dugo vremena u nekim krugovima proglašavano jednom od glavnih zapreka povratku u Hrvatsku.
Nisu usamljeni slučajevi da su ljudi bili uhićivani prigodom ulaska u Hrvatsku i držani mjesecima u istražnom zatvoru, pa onda osuđeni na taman toliko koliko su bili u istražnom zatvoru, ili puštani na slobodu bez i riječi isprike.
„Sasvim sigurno riječ je o nekoliko desetaka ljudi koji su prošli kroz tu vrstu iskustva i tu vrstu tretmana, a sasvim je sigurno da je riječ o hiljadama ljudi koji se iz različitih strahova koji su stvoreni zbog onih koji su prošli hapšenja nisu usudili krenuti na put i bili su blokirani kada je u pitanju njihovo pravo na kretanje“, kaže Pupovac.
Ovo nije samo pomak u mogućnosti hrvatskih Srba koji sada žive izvan Hrvatske da dođu u Hrvatsku bez straha da će na granici biti uhićeni, nego i novi korak u tretiranju ratnih zločina i njihovih počinitelja, kaže Pupovac.
„To je proširenje suradnje u predmetima suđenja za ratne zločine u kojoj će i jedno i drugo ministarstvo razmjenjivati podatke o onome što imaju u vezi sa slučajevima ili predmetima koji se kod jednog ili kod drugog ministarstva vode ili su započeta, kada su u pitanju suđenja za ratne zločine.“
„To je mali korak naprijed, koji je veoma zakasnio,“ kaže za naš radio i predsjednik Srpskog demokratskog foruma Veljko Džakula. On pita - zašto se ne objave sva imena optuženih i osumnjičenih, kako bio prestalo sumnjičenje cijelog kolektiviteta?
„Ja mislim da o zločinima treba potpuno javno govoriti, kao i o onima koji su ih počinili, koji su osumnjičeni i protiv kojih je podignuta krivična prijava. Tako bi svi ljudi znali na koga se sumnja, pa bi i pripomogli da se to što prije završi, a ne da bude sve neodređeno, i da mnogi budu suodgovorni, a da sa tim zločinima i tim događanjima nemaju nikakve veze. Nitko nema razloga da se stidi, a treba da se boje samo oni koji su to počinili", kaže Džakula.
*****
O komentarima u Srbiji o dostupnosti popisa, ukoliko vas zanima, možete pročitati u tekstu: Nema više opasnosti od tajnih optužnica?