Očekivanja od ministarske konferencije EU-Balkan u političkim krugovima u BiH bila su različita. Ipak, većina smatra da se nije dogodilo ništa spektakularno, pa čak ni novo.
Opredijeljenost EU da zemlje Zapadnog Balkana jednom budu dio ove porodice ohrabruje, ali konkretnih inicijativa i pomaka nema. Sve je počelo i završilo u diplomatskom tonu. Što se BiH tiče, ipak će sama morati riješiti unutrašnja pitanja.
Za BiH jedina novina jeste da se konačna odluka o viznoj liberalizaciji može očekivati po ubrzanoj proceduri. Za građane je to dobra vijest, no zemlja treba na političkom planu raditi na ispunjavanju uslova, kaže predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić:
„Moramo se probuditi u ovoj zemlji i ispunjavati uslove, a ne živjeti u tome da se uvijek radi o nekoj zavjeri kada je BiH u pitanju. Poruka je da je mnogo do nas. Ja mislim da treba predano raditi na ispunjavanju uslova i da će takav odnos biti i Brisela i ostalim međunarodnim adresama. Dobro je da je održana konferencija. Ono što meni nije drago je što sada raspravljamo mi unutar BiH o dometima konferencije. Bolje da raspravljamo o dometima naše politike, to je mnogo bolje za BiH. Moramo računati na regionalnu dimenziju i BiH podstiče regionalni dijalog, ali sve dotle dok ne bude dijaloga unutar BiH, sve nam to neće mnogo pomoći. Sve dotle dok regionalni ljudi budu ulazili u BiH i naši predstavnici budu za njima hodali kao pudlice, to znači da nema ovdje radikalnog iskoraka koji bi građani željeli.“
Poruka je da se sa riječi pređe na djela i konačno počne raditi unutar BiH, smatra predsjednik HDZ BiH Dragan Čović:
„Liberalizacija viznog režima je još jedan poklon BiH, to tako treba doživjeti, a ne kao zaslugu nas koji smo trebali to osigurati građanima, nego nam je ponovno netko izvana to poklonio. Ali nas opterećuju tisuće drugih problema i ja iskreno ne vidim drugog načina nego i u ovo vrijeme izbora, koliko god da je teško, bar mi između sebe da sjednemo bilateralno ili u nekom drugom širem krugu da razgovaramo o svemu onom što nas čeka.“
Otvorena pitanja naknadno
Ukoliko diplomatske poruke nisu dio šire strategije, od njih ni BiH ni region nemaju koristi, tim prije što se niko nije ni osvrnuo na ono što je u Rezoluciji o BiH istakao Evropski parlament, smatra predsjedavajući parlamentarne komisije za vanjske poslove i predsjednik Glavnog odbora SDA Halid Genjac:
„U suštini, mali su dometi i to nije ništa novo. Osim što se, rekao bih, troši energija potrebna za neke inicijative koje su ovom prostoru zaista potrebne, ali koje moraju biti produktivne. Očigledno je da je skup u Sarajevu, samim tim da nije pratio ton onoga što je usvojeno u Evrspskom parlamentu, pokazuje da je ovo, prije svega, organizovano u diplomatskom maniru i provedeno diplomatskim riječnikom, diplomatskim izjavama i završeno na nivou diplomatije. Mislim da od toga, od takvog diskursa, BiH i ovaj prostor nemaju koristi.“
Nebojša Radmanović. Foto: Midhat PoturovićZa člana Predsjedništva BiH i predsjednika Izvršnog odbora SNSD Nebojšu Radmanovića i prije početka konferencije bilo je jasno da velikih zaključaka niti deklaracija neće biti. I ono što stoji u predsjedničkoj izjavi, a tiče se liberalizacije viznog režima, uvršteno je nakon lobiranja i iniciranja od strane BiH:
„Mislim da je to najvažnija stvar za građane - jer da je bilo bez toga, stvarno bi građani morali i mogli da budu potpuno razočarani. Ovako otvara nadu, iako je bez jasnih datuma kada ćemo doći do toga. Mislim da je važno da se EU opredijelila da ponovo podrži zemlje Zapadnog Balkana na putu prema EU. Mi na Zapadnom Balkanu moramo da se dogovorimo i ispunimo određene uslove i kažemo svi da smo ravnopravni da se dogovaramo i da hoćemo u EU. Naravno, tu je ključni problem u BiH u kojoj mi ne možemo da se dogovorimo.“
Iako se ništa značajno nije dogodilo, EU je poslala poruku svim zemljama da ukoliko žele u članstvo za to moraju i raditi, ocjenjuje politički analitičar Slavo Kukić:
„Ništa specijalno se jučer (u srijedu) u Sarajevu nije dogodilo. Europa je održala lekciju BiH, ali i zemljama regije, i to kroz nekoliko detalja: činjenicom da ta konferencija nije održana na najvišem nivou kao što je bilo planirano, da su neke najznačajnije europske zemlje izostavile čak i svoje ministre vanjskih poslova i poslale državne službenike, da na konferenciji nije usvojena deklaracija nego predsjednička izjava, i da je na kraju ponovljena teza kako će zemlje regije same odlučivati o svom putu u Europu time što će ispuniti sve potrebne uvjete koji se nalažu za pristupanje društvu europskih naroda.“
EU je pokazala dobru volju i otvorenost, ali i to da neće biti popusta ni za jednu zemlju, niti će otvorena pitanja biti rješavana naknadno. Jednako, bez funkcionalne ekonomije i demokratije koja podrazumijeva vladavinu prava od članstva nema ništa. Smjernice su date - sve ostalo je trud.
****
Pročitajte i ovo:
Na samitu potvrđena evropska perspektiva Zapadnog Balkana
Opredijeljenost EU da zemlje Zapadnog Balkana jednom budu dio ove porodice ohrabruje, ali konkretnih inicijativa i pomaka nema. Sve je počelo i završilo u diplomatskom tonu. Što se BiH tiče, ipak će sama morati riješiti unutrašnja pitanja.
Za BiH jedina novina jeste da se konačna odluka o viznoj liberalizaciji može očekivati po ubrzanoj proceduri. Za građane je to dobra vijest, no zemlja treba na političkom planu raditi na ispunjavanju uslova, kaže predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić:
Moramo se probuditi u ovoj zemlji i ispunjavati uslove, a ne živjeti u tome da se uvijek radi o nekoj zavjeri kada je BiH u pitanju. Poruka je da je mnogo do nas.
„Moramo se probuditi u ovoj zemlji i ispunjavati uslove, a ne živjeti u tome da se uvijek radi o nekoj zavjeri kada je BiH u pitanju. Poruka je da je mnogo do nas. Ja mislim da treba predano raditi na ispunjavanju uslova i da će takav odnos biti i Brisela i ostalim međunarodnim adresama. Dobro je da je održana konferencija. Ono što meni nije drago je što sada raspravljamo mi unutar BiH o dometima konferencije. Bolje da raspravljamo o dometima naše politike, to je mnogo bolje za BiH. Moramo računati na regionalnu dimenziju i BiH podstiče regionalni dijalog, ali sve dotle dok ne bude dijaloga unutar BiH, sve nam to neće mnogo pomoći. Sve dotle dok regionalni ljudi budu ulazili u BiH i naši predstavnici budu za njima hodali kao pudlice, to znači da nema ovdje radikalnog iskoraka koji bi građani željeli.“
Poruka je da se sa riječi pređe na djela i konačno počne raditi unutar BiH, smatra predsjednik HDZ BiH Dragan Čović:
„Liberalizacija viznog režima je još jedan poklon BiH, to tako treba doživjeti, a ne kao zaslugu nas koji smo trebali to osigurati građanima, nego nam je ponovno netko izvana to poklonio. Ali nas opterećuju tisuće drugih problema i ja iskreno ne vidim drugog načina nego i u ovo vrijeme izbora, koliko god da je teško, bar mi između sebe da sjednemo bilateralno ili u nekom drugom širem krugu da razgovaramo o svemu onom što nas čeka.“
Otvorena pitanja naknadno
Ukoliko diplomatske poruke nisu dio šire strategije, od njih ni BiH ni region nemaju koristi, tim prije što se niko nije ni osvrnuo na ono što je u Rezoluciji o BiH istakao Evropski parlament, smatra predsjedavajući parlamentarne komisije za vanjske poslove i predsjednik Glavnog odbora SDA Halid Genjac:
„U suštini, mali su dometi i to nije ništa novo. Osim što se, rekao bih, troši energija potrebna za neke inicijative koje su ovom prostoru zaista potrebne, ali koje moraju biti produktivne. Očigledno je da je skup u Sarajevu, samim tim da nije pratio ton onoga što je usvojeno u Evrspskom parlamentu, pokazuje da je ovo, prije svega, organizovano u diplomatskom maniru i provedeno diplomatskim riječnikom, diplomatskim izjavama i završeno na nivou diplomatije. Mislim da od toga, od takvog diskursa, BiH i ovaj prostor nemaju koristi.“
„Mislim da je to najvažnija stvar za građane - jer da je bilo bez toga, stvarno bi građani morali i mogli da budu potpuno razočarani. Ovako otvara nadu, iako je bez jasnih datuma kada ćemo doći do toga. Mislim da je važno da se EU opredijelila da ponovo podrži zemlje Zapadnog Balkana na putu prema EU. Mi na Zapadnom Balkanu moramo da se dogovorimo i ispunimo određene uslove i kažemo svi da smo ravnopravni da se dogovaramo i da hoćemo u EU. Naravno, tu je ključni problem u BiH u kojoj mi ne možemo da se dogovorimo.“
Iako se ništa značajno nije dogodilo, EU je poslala poruku svim zemljama da ukoliko žele u članstvo za to moraju i raditi, ocjenjuje politički analitičar Slavo Kukić:
Ništa specijalno se u srijedu u Sarajevu nije dogodilo. Europa je održala lekciju BiH, ali i zemljama regije...
„Ništa specijalno se jučer (u srijedu) u Sarajevu nije dogodilo. Europa je održala lekciju BiH, ali i zemljama regije, i to kroz nekoliko detalja: činjenicom da ta konferencija nije održana na najvišem nivou kao što je bilo planirano, da su neke najznačajnije europske zemlje izostavile čak i svoje ministre vanjskih poslova i poslale državne službenike, da na konferenciji nije usvojena deklaracija nego predsjednička izjava, i da je na kraju ponovljena teza kako će zemlje regije same odlučivati o svom putu u Europu time što će ispuniti sve potrebne uvjete koji se nalažu za pristupanje društvu europskih naroda.“
EU je pokazala dobru volju i otvorenost, ali i to da neće biti popusta ni za jednu zemlju, niti će otvorena pitanja biti rješavana naknadno. Jednako, bez funkcionalne ekonomije i demokratije koja podrazumijeva vladavinu prava od članstva nema ništa. Smjernice su date - sve ostalo je trud.
****
Pročitajte i ovo:
Na samitu potvrđena evropska perspektiva Zapadnog Balkana
Samit bi mogao označiti prekretnicu
Skup u Sarajevu značajan za evropske ambicije Srbije
Delević: Proces proširenja EU neće se zaustaviti
Sarajevski samit budi velika očekivanja
Lideri iz regiona: Zajedno ka EU, rješavanjem nesuglasica dijalogom
U Sarajevu region može prigrliti novu euroatlantsku dinamiku
