Izrael je u utorak zadržao ili deportirao stotine humanitarnih aktivista koje su bili na konvoju koji su izraelske snage napale na putu prema blokiranom pojasu Gaze.
Noćas je Vijeće sigurnosti UN nakon višesatne rasprave zatražilo provođenje nezavisne istrage kako bi se utvrdila odgovornost za smrt humanitaraca.
I dok izraelska diplomacija nastoji smanjiti štetu nastalu nakon tragičnog incidenta, vojska saopćava da će zaustavljati svaki konvoj koji bude pokušao probiti pomorsku blokadu.
Glavno pitanje na koje se čeka odgovor je koliko još dugo Izrael namjerava u blokadi držati oko milijun i pol Palestinaca u Pojasu Gaze nakon što je napad na konvoj i smrt humanitaraca dovela do opće međunarodne osude, pa čak i među bliskim saveznicima Izraela.
Najpopularnije izraelske novine akciju svoje vojske nazvali su promašajem, velikim kiksom, a vlada je oštro osuđena zbog akcije svojih komandosa.
Britanski premijer David Cameron u telefonskom razgovoru s premijerom Benjaminom Netanyahuom je stavio do znanja da je potrebno što hitnije ukinuti blokadu Gaze.
Izrael tvrdi da dnevno šalje velike količine pomoći u Gazu i da na tom području nema humanitarne krize.
Pritisak na Izrael
Međunarodna osuda izraelskog napada čini se jedinstvenija nego što je bila tokom ofanzive na Gazu kada je poginulo oko 1.400 Palestinaca u razdolju od decembra 2008. do januara 2009. godine.
Noćašnja maratonska sjednica Vijeća sigurnosti UN rezultirala je zahtjevom da se hitno istraže okolnosti pod kojima je došlo do pogibje civila, koji su uglavnom turske nacionalnosti.
Turski šef diplomacije Ahmet Davutoglu bio je izrazito oštar.
“Ovo je jednako napadu bandita i pirata. Ovo je ubojstvo koje je izvela država. Za to nema opravdanja ili isprike. Država koja se ovim koristi
Ahmet Davutoglu izgubila je legitimitet uglednog člana međunarodne zajednice”, kazao je šef diplomacije.
Zamjenik izraelskog ambasadora Daniel Carmon branio je pravo, kako je rekao uviđaja na konvoju, te je ponovio da su jednako odgovorni i humanitarci:
“Kakvi to mirovnjaci imaju noževe i motke, i uzvrćaju na vatru otetim oružjem od vojnika koji su se popeli na brod. Neki od humanitarnih aktivista imaju terorističku prošlost, podržavaju Hamas, koji se protivi ideji dvije države i poziva na uništenje Izraela.”
Da li će Izrael pod pritiskom svijeta ipak popustiti u blokadi Gaze?
Evropska unija, kao i Rusija koji su glavni humanitarni donatori Palestincima smatraju da blokadu Gaze treba okončati.
Američka državna tajnica Hillary Clinton u razgovoru s ministrom obrane Ehudom Barackom kazala je da incident pokazuje da se mora hitno nastaviti s pregovorima kako bi se postigao održivi mir.
Međunarodna krizna grupa traži promjenu politike međunarodne zajednice i samog Izraela prema Hamasu.
“Mnogi su opredjeljeni za izolaciju Gaze kako bi se oslabio Hamas. Takva politika je moralno dvojbeno i očito neuspješna”, smatraju u Međunarodnoj kriznoj grupi.
Teško je, međutim, vjerovati da će Izrael pristati na prihvaćanje islamističkog i militantnog Hamasa sve dok ta organizacija kao svoj glavni cilj ima uništenje židovske dražave.
Noćas je Vijeće sigurnosti UN nakon višesatne rasprave zatražilo provođenje nezavisne istrage kako bi se utvrdila odgovornost za smrt humanitaraca.
I dok izraelska diplomacija nastoji smanjiti štetu nastalu nakon tragičnog incidenta, vojska saopćava da će zaustavljati svaki konvoj koji bude pokušao probiti pomorsku blokadu.
Glavno pitanje na koje se čeka odgovor je koliko još dugo Izrael namjerava u blokadi držati oko milijun i pol Palestinaca u Pojasu Gaze nakon što je napad na konvoj i smrt humanitaraca dovela do opće međunarodne osude, pa čak i među bliskim saveznicima Izraela.
Najpopularnije izraelske novine akciju svoje vojske nazvali su promašajem, velikim kiksom, a vlada je oštro osuđena zbog akcije svojih komandosa.
Britanski premijer David Cameron u telefonskom razgovoru s premijerom Benjaminom Netanyahuom je stavio do znanja da je potrebno što hitnije ukinuti blokadu Gaze.
Izrael tvrdi da dnevno šalje velike količine pomoći u Gazu i da na tom području nema humanitarne krize.
Pritisak na Izrael
Međunarodna osuda izraelskog napada čini se jedinstvenija nego što je bila tokom ofanzive na Gazu kada je poginulo oko 1.400 Palestinaca u razdolju od decembra 2008. do januara 2009. godine.
Noćašnja maratonska sjednica Vijeća sigurnosti UN rezultirala je zahtjevom da se hitno istraže okolnosti pod kojima je došlo do pogibje civila, koji su uglavnom turske nacionalnosti.
Turski šef diplomacije Ahmet Davutoglu bio je izrazito oštar.
“Ovo je jednako napadu bandita i pirata. Ovo je ubojstvo koje je izvela država. Za to nema opravdanja ili isprike. Država koja se ovim koristi
Zamjenik izraelskog ambasadora Daniel Carmon branio je pravo, kako je rekao uviđaja na konvoju, te je ponovio da su jednako odgovorni i humanitarci:
“Kakvi to mirovnjaci imaju noževe i motke, i uzvrćaju na vatru otetim oružjem od vojnika koji su se popeli na brod. Neki od humanitarnih aktivista imaju terorističku prošlost, podržavaju Hamas, koji se protivi ideji dvije države i poziva na uništenje Izraela.”
Da li će Izrael pod pritiskom svijeta ipak popustiti u blokadi Gaze?
Evropska unija, kao i Rusija koji su glavni humanitarni donatori Palestincima smatraju da blokadu Gaze treba okončati.
Američka državna tajnica Hillary Clinton u razgovoru s ministrom obrane Ehudom Barackom kazala je da incident pokazuje da se mora hitno nastaviti s pregovorima kako bi se postigao održivi mir.
Međunarodna krizna grupa traži promjenu politike međunarodne zajednice i samog Izraela prema Hamasu.
“Mnogi su opredjeljeni za izolaciju Gaze kako bi se oslabio Hamas. Takva politika je moralno dvojbeno i očito neuspješna”, smatraju u Međunarodnoj kriznoj grupi.
Teško je, međutim, vjerovati da će Izrael pristati na prihvaćanje islamističkog i militantnog Hamasa sve dok ta organizacija kao svoj glavni cilj ima uništenje židovske dražave.