Sjedinjene države protive se bilo kakvoj podjeli Kosova, iako neke države ideju o podjeli smatraju vrlo atraktivnom, ističe u razgovoru za Radio Slobodna Evropa James Hooper, direktor organizacije “Međunarodno pravo i politika” sa sjedištem u Washingtonu.
Hooper je dobar poznavalac prilika na Balkanu i vodio je američki ured Međunarodne krizne grupe.
Hooper: Rekao bih da je to dobro, pošteno pitanje, jer sada se pojavio novi element. Prvi put nakon dužeg vremena Srbija želi dogovor i to dogovor koji bi vodio podjeli Kosova. U prošlosti je ova tema bila zamrznuta jer Beograd o tome naprosto nije želio razgovarati. Njihov stav je bio “ne, ne” a sada očito žele dogovor za sjever. Žele podjelu. To je sada i tema za međunarodnu zajednicu. Vjerujem da je pošteno reći da neke evropske vlade u ovome vide zanimljiv prijedlog, no Sjedinjene američke države se oštro protive podjeli Kosova. Tome se snažno protivi i vlada Kosova.
Posljednjih sam dana obilazio Kosovo, susretao se s Albancima i Srbima, i mogu vam reći da se Srbi s Kosova oštro protive podjeli, čak i snažnije nego Albanci. U ovoj zemlji upravo su Srbi s Kosova ogorčeni politikom Beograda. Zbog takve politike imaju problema, to ne vide kao korak naprijed, već kao katastrofu. Oni podržavaju kosovsku vladu i to je vrlo značajan, novi, element.
Hooper: Ponavljam, ova ideja izgleda atraktivna, ali samo nekim vladama u Evropi. Neprihvatljiva je za Sjedinjene države. Atraktivna im je utoliko što bi mogla biti element za pregovore, jer misle da će se tako riješiti problemi s Beogradom, no time se problem ne rješava, već otvara. Granice je Washington već priznao, kao i mnoge druge države u Evropi koje smatraju da podjela Kosova ni najmanje nije atrakativna.
Pitanje granica je izuzetno osjetljivo. Postavite li takvo pitanje, otvarate problem granice Kosova s Makedonijom i Abanijom, a to bi moglo voditi političkom radikalizmu, pa čak i nasilju i to u trenutku kada je situacija ipak stabilna.
Financijska kriza okupirala Evropu
Hooper: Naravno, ne znam kakvu bi odluku mogao donjeti Međunarodni sud pravde (ICJ). Ja sam promatrač u ovom procesu. No, vjerujem da će to biti izbalansirana, neobvezujuća odluka. Nešto će biti u korist Kosova, nešto u korist Beograda kako bi i Srbija mogla bila biti zadovoljna. Mislim i nadam se da će ipak biti u većem omjeru u korist Kosova. No, treba iskreno reći da je time što je Srbija pitanje statusa Kosova stavila na dnevni red ICJ otežala proces priznavanja Kosova. Sada je vrijeme za korak naprijed. Srbija to shvaća, a kosovska vlada već sada mora imati spremnu strategiju. Čim se odluka objavi oni moraju poslati svoje izaslanike širom svijeta i zatražiti priznanje Kosova. Važno je imati priznanje najmanje 100 država u roku od mjesec ili dva 
NATO vojnika na granici Kosova sa Srbijomdana nakon objave odluke, a u susret zasjedanju Glavne skupštine UN koja počinje u septembru.
Mislim da Srbija želi sporazum za sjever i ona želi dobiti neke ustupke već sada kada je uvjerena da ima jake karte u rukama, a kada situacija bude drugačije neće biti razgovora o ovim pitanjima.
Hooper: Raste broj zemalja koje priznaju Kosovo, no EU je trenutano zaokupljena financijskim, ali i političkim problemima koji se odnose na budućnost unije.
Pitanje BiH i RS, Kosova i sjevernog dijela, postavljena su u Beogradu, posebno je u tome glasan gospodin Dodik. Evropljani su zbog toga prilično nervozni nadasve zbog daljneg razvoja događaja. Smatram da bi veliki korak naprijed bio ukoliko lideri dvije susjedne države, Kosova i Srbije, budu na istoj konferenciji. No, ne smije se dozvoliti da status i nezavisnost Kosova bude na bilo koji način ugrožen. Jednako tako se ne smije dovoditi u pitanje sigurnost BiH, njena budućnost, ili granice Bosne i Hercegovine.
*****
Pročitajte i ovo:
SAD za direktno rešavanje tehničkih pitanja Beograda i Prištine
Za Srbiju Kosovo nije zatvoreno pitanje
Sever i status institucija problem u ostvarivanju Ustava
Od Srbije se očekuje mekša retorika o Kosovu
Neophodni razgovori Beograda i Prištine
Hooper je dobar poznavalac prilika na Balkanu i vodio je američki ured Međunarodne krizne grupe.
RFE: Gospodine Hooper, razgovori između Kosova i Srbije o tehničkim pitanjima ponovno su aktualni. S obzirom na potpuno oprečne stavove dviju strana o mnogim pitanjima, mogu li se očekivati neki rezultati od ovih razgovora?
Hooper: Rekao bih da je to dobro, pošteno pitanje, jer sada se pojavio novi element. Prvi put nakon dužeg vremena Srbija želi dogovor i to dogovor koji bi vodio podjeli Kosova. U prošlosti je ova tema bila zamrznuta jer Beograd o tome naprosto nije želio razgovarati. Njihov stav je bio “ne, ne” a sadaSrbi s Kosova oštro protive podjeli, čak i snažnije nego Albanci. U ovoj zemlji upravo su Srbi s Kosova ogorčeni politikom Beograda.
Posljednjih sam dana obilazio Kosovo, susretao se s Albancima i Srbima, i mogu vam reći da se Srbi s Kosova oštro protive podjeli, čak i snažnije nego Albanci. U ovoj zemlji upravo su Srbi s Kosova ogorčeni politikom Beograda. Zbog takve politike imaju problema, to ne vide kao korak naprijed, već kao katastrofu. Oni podržavaju kosovsku vladu i to je vrlo značajan, novi, element.
RFE: Da li ideja o podjeli koja je u opticaju uključuje neki dogovor o prilagodbi granice ili posebni autonomni status za sjever Kosova. Koji su rizici te ideje, ne samo za Kosovo, već i za cijelu regiju?
Hooper: Ponavljam, ova ideja izgleda atraktivna, ali samo nekim vladama u Evropi. Neprihvatljiva je za Sjedinjene države. Atraktivna im je utoliko što bi mogla biti element za pregovore, jer misle da će se tako riješiti problemi s Beogradom, no time se problem ne rješava, već otvara. Granice je Washington već priznao, kao i mnoge druge države u Evropi koje smatraju da podjela Kosova ni najmanje nije atrakativna.Pitanje granica je izuzetno osjetljivo. Postavite li takvo pitanje, otvarate problem granice Kosova s Makedonijom i Abanijom, a to bi moglo voditi političkom radikalizmu, pa čak i nasilju i to u trenutku kada je situacija ipak stabilna.
Financijska kriza okupirala Evropu
RFE: Pretpostavlja se da bi se razgovori mogli voditi nakon što Međunarodni sud pravde iznese stav o legalnosti kosovske deklaracije o nezavisnosti. Što se može očekivati?
Hooper: Naravno, ne znam kakvu bi odluku mogao donjeti Međunarodni sud pravde (ICJ). Ja sam promatrač u ovom procesu. No, vjerujem da će to biti izbalansirana, neobvezujuća odluka. Nešto će biti u korist Kosova, nešto u korist Beograda kako bi i Srbija mogla bila biti zadovoljna. Mislim i nadam se da će ipak biti u većem omjeru u korist Kosova. No, treba iskreno reći da je time što je Srbija pitanje statusa Kosova stavila na dnevni red ICJ otežala proces priznavanja Kosova. Sada je vrijeme za korak naprijed. Srbija to shvaća, a kosovska vlada već sada mora imati spremnu strategiju. Čim se odluka objavi oni moraju poslati svoje izaslanike širom svijeta i zatražiti priznanje Kosova. Važno je imati priznanje najmanje 100 država u roku od mjesec ili dva 
Mislim da Srbija želi sporazum za sjever i ona želi dobiti neke ustupke već sada kada je uvjerena da ima jake karte u rukama, a kada situacija bude drugačije neće biti razgovora o ovim pitanjima.
RFE: U Sarajevu se 2. juna održava samit zapadni Balkan – EU. Očekuje se da Kosovo i Srbije sudjeluju nakon što je postignut kompromisni dogovor dviju strana. EU još uvijek nema jedinstven stav prema Kosovu, no kako ocjenjute napore Španjolske kao aktualne predsjedavajuće Unijom?
Hooper: Raste broj zemalja koje priznaju Kosovo, no EU je trenutano zaokupljena financijskim, ali i političkim problemima koji se odnose na budućnost unije. Pitanje BiH i RS, Kosova i sjevernog dijela, postavljena su u Beogradu, posebno je u tome glasan gospodin Dodik. Evropljani su zbog toga prilično nervozni nadasve zbog daljneg razvoja događaja. Smatram da bi veliki korak naprijed bio ukoliko lideri dvije susjedne države, Kosova i Srbije, budu na istoj konferenciji. No, ne smije se dozvoliti da status i nezavisnost Kosova bude na bilo koji način ugrožen. Jednako tako se ne smije dovoditi u pitanje sigurnost BiH, njena budućnost, ili granice Bosne i Hercegovine.
*****
Pročitajte i ovo:
SAD za direktno rešavanje tehničkih pitanja Beograda i Prištine
Za Srbiju Kosovo nije zatvoreno pitanje
Sever i status institucija problem u ostvarivanju Ustava
Od Srbije se očekuje mekša retorika o Kosovu
Neophodni razgovori Beograda i Prištine