Miloš Stupar, pripadnik snaga bosanskih Srba optužen za genocid u Kravicama, u istočnoj Bosni, protekle je sedmice oslobođen. Desilo se to u drugostepenom postupku, nakon žalbe na prvostepenu presudu od 40 godina zatvora. Pred licem pravde u ovoj emisiji pokušava saznati je li ovakva ogromna razlika između prvog i drugog sudskog stupnja bazirana na lošoj pripremi postupka, ili je na sud doveden nevin čovjek.
Uprkos konstataciji Apelacionog vijeća u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine ostaju pri optužnici koju su podigli protiv Stupara. Govori portparol Boris Grubešić:
„Mi smo Stupar Miloša teretili da je bio prisutan na licu mjesta izvršenja kaznenog djela ratnog zločina koji se odnosi na 13. 7. 1995. godine za kazneno djelo genocida na lokalitetu Kravica. Tijekom sudskog procesa nudili smo mnoge dokaze kojima smo tu našu tvrdnju potkrijepili, dakle kako dokazima, tako i iskazima svjedoka.“
Različita tumačenja u ovom predmetu, optužbe koje je iznijelo Tužilaštvo, njihovo prihvatanje u prvostepenom postupku, a onda negiranje u drugostepenom, nameću pitanje da li se radi o jedinstvenom slučaju ili uobičajenoj praksi u krivičnom postupku? Pravni stručnjaci objašnjavaju da se takvi presedani ne dešavaju često, ali da ih ima. Naime, krivični postupak pred Sudom BiH se odvija na način da nakon prvostepene presude postoji mogućnost žalbe koja se razmatra u drugostepenom postupku.
Sudije koju razmatraju slučaj u prvostepenom nisu iste i u drugostepenom postupku. Govori dekan Pravnog fakulteta u Sarajevu Borislav Petrović:
„Ako su sudili na osnovu istih dokaza, onda je to jako delikatna situacija, pa donijeli tako različite presude. Ali ono što nijedan pravnik ne može znati, pa ni ja u ovom momentu, je to da li je ovaj drugi sud konkretno u slučaju Stupar imao neke nove dokaze koji nisu bili na raspolaganju prvostepenom sudu. To je ono što sad spriječava bilo kakav pravni komentar da bismo rekli da li je neki sud baš napravio grubu grešku. Dakle, to je nemoguće reći dok ne dođe obrazloženje presude.“
Skup postupak
Pravni stručnjak Miroslav Mikeš:
„Vjerovatno se ne pretpostavlja da bi svaka presuda prvostepenog suda morala da bude potvrđena. Ne mora da bude potvrđena. Niti mora svaka prvostepena presuda da bude u skladu sa zakonom. Ako je neko bio osuđen, pa poslije toga oslobođen, on ima pravo u praničnom postupku tužiti za naknadu štete zbog duševnih bolova, zbog povrede ugleda, materijalne štete koja bi mogla nastati na različite načine i tako dalje.“
Iako ne pobija mogućnost da Apelaciono vijeće ne potvrdi presudu Pretresnog, pravni eskpert Instituta za istraživanje ratnih zločina Enis Omerović kaže i kako je u predmetu Miloš Stupar napravljen presedan:
„Ovo može značiti jednu degradaciju Suda BiH kao institucije, kao sudske vlasti. S druge strane, jača nepovjerenje građana BiH prema toj instituciji i stvara se jedna pravna praznina, odnosno pravna nesigurnost.“
Na suđenju Stuparu i drugim optuženima, nekadašnjim pripadnicima 2. odreda Specijalne policije iz Šekovića koje je Tužilaštvo teretilo da su 13. jula 1995. godine strijeljali oko 1.000 Bošnjaka u Kravici, saslušan je 131 svjedok.
Suđenje je trajalo nekoliko godina. Kako je u Bosni i Hercegovini sve moguće, onda ne treba iznenaditi ni podatak o tome koliko je Bosnu i Hercegovinu koštalo suđenje u kojem je optuženi oslobođen. O tome govori portparol Suda BiH Manuela Hodžić:
„Prvostepeni postupak koštao je 1,495.000 konvertiblnih maraka, dok je apelacioni postupak u predmetu Miloš Stupar koštao 1.700 konvertibilnih maraka.“
****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Populističko izvještavanje bh. medija sa Karadžićevog suđenja
Tužilaštvo zatražilo dopunu optužnice protiv Mladića
Ko je odgovoran za stradanje vojnika JNA u Tuzli
Hoće li Srbija suditi odgovornima za masovne grobnice
Počelo obnovljeno suđenje Anti Kovaču
Harland odbio sve Karadžićeve navode o enklavama
****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
Uprkos konstataciji Apelacionog vijeća u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine ostaju pri optužnici koju su podigli protiv Stupara. Govori portparol Boris Grubešić:
„Mi smo Stupar Miloša teretili da je bio prisutan na licu mjesta izvršenja kaznenog djela ratnog zločina koji se odnosi na 13. 7. 1995. godine za kazneno djelo genocida na lokalitetu Kravica. Tijekom sudskog procesa nudili smo mnoge dokaze kojima smo tu našu tvrdnju potkrijepili, dakle kako dokazima, tako i iskazima svjedoka.“
Različita tumačenja u ovom predmetu, optužbe koje je iznijelo Tužilaštvo, njihovo prihvatanje u prvostepenom postupku, a onda negiranje u drugostepenom, nameću pitanje da li se radi o jedinstvenom slučaju ili uobičajenoj praksi u krivičnom postupku? Pravni stručnjaci objašnjavaju da se takvi presedani ne dešavaju često, ali da ih ima. Naime, krivični postupak pred Sudom BiH se odvija na način da nakon prvostepene presude postoji mogućnost žalbe koja se razmatra u drugostepenom postupku.
Sudije koju razmatraju slučaj u prvostepenom nisu iste i u drugostepenom postupku. Govori dekan Pravnog fakulteta u Sarajevu Borislav Petrović:
„Ako su sudili na osnovu istih dokaza, onda je to jako delikatna situacija, pa donijeli tako različite presude. Ali ono što nijedan pravnik ne može znati, pa ni ja u ovom momentu, je to da li je ovaj drugi sud konkretno u slučaju Stupar imao neke nove dokaze koji nisu bili na raspolaganju prvostepenom sudu. To je ono što sad spriječava bilo kakav pravni komentar da bismo rekli da li je neki sud baš napravio grubu grešku. Dakle, to je nemoguće reći dok ne dođe obrazloženje presude.“
Skup postupak
Pravni stručnjak Miroslav Mikeš:
„Vjerovatno se ne pretpostavlja da bi svaka presuda prvostepenog suda morala da bude potvrđena. Ne mora da bude potvrđena. Niti mora svaka prvostepena presuda da bude u skladu sa zakonom. Ako je neko bio osuđen, pa poslije toga oslobođen, on ima pravo u praničnom postupku tužiti za naknadu štete zbog duševnih bolova, zbog povrede ugleda, materijalne štete koja bi mogla nastati na različite načine i tako dalje.“
Iako ne pobija mogućnost da Apelaciono vijeće ne potvrdi presudu Pretresnog, pravni eskpert Instituta za istraživanje ratnih zločina Enis Omerović kaže i kako je u predmetu Miloš Stupar napravljen presedan:
„Ovo može značiti jednu degradaciju Suda BiH kao institucije, kao sudske vlasti. S druge strane, jača nepovjerenje građana BiH prema toj instituciji i stvara se jedna pravna praznina, odnosno pravna nesigurnost.“
Na suđenju Stuparu i drugim optuženima, nekadašnjim pripadnicima 2. odreda Specijalne policije iz Šekovića koje je Tužilaštvo teretilo da su 13. jula 1995. godine strijeljali oko 1.000 Bošnjaka u Kravici, saslušan je 131 svjedok.
Suđenje je trajalo nekoliko godina. Kako je u Bosni i Hercegovini sve moguće, onda ne treba iznenaditi ni podatak o tome koliko je Bosnu i Hercegovinu koštalo suđenje u kojem je optuženi oslobođen. O tome govori portparol Suda BiH Manuela Hodžić:
„Prvostepeni postupak koštao je 1,495.000 konvertiblnih maraka, dok je apelacioni postupak u predmetu Miloš Stupar koštao 1.700 konvertibilnih maraka.“
****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Populističko izvještavanje bh. medija sa Karadžićevog suđenja
Tužilaštvo zatražilo dopunu optužnice protiv Mladića
Ko je odgovoran za stradanje vojnika JNA u Tuzli
Hoće li Srbija suditi odgovornima za masovne grobnice
Počelo obnovljeno suđenje Anti Kovaču
Harland odbio sve Karadžićeve navode o enklavama
****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)