Dostupni linkovi

Istraživačko novinarstvo na meti


Sa protesta novinara u Zagrebu, krajem 2009.
Sa protesta novinara u Zagrebu, krajem 2009.
Misija OEBS-a u Srbiji i Ambasada SAD pozvali su tužilaštvo da detaljno ispita pretnje novinarima u Srbiji, a od Vlade je zatraženo da obezbedi uslove za slobodu govora.

Kako se moglo čuti na regionalnom skupu u beogradskom hotelu Kontinental, ništa bolja situacija, kada je u pitanju istraživačko novinarstvo, nije ni u većini ostalih zemalja bivše Jugoslavije.

Finansijski pritisci, ucene, verbalne pretnje, napadi, pa čak i ubistva - realnost je s kojom se, već duže vreme, suočava istraživačko novinarstvo u zemljama Zapadnog Balkana.

Povremena uveravanja predstavnika vlasti, da je to nedopoustiv i kažnjiv model ponašanja, te da istraživačko novinarstvo mora da igra značajnu ulogu u društvenom životu, utapaju se u moru praznih obećanja.

S druge strane, predstavnici međunarodnih institucija i država Zapada uporno apeluju da se u ovoj oblasti konačno uvede red. Meri Vorlik, ambasadorka SAD u Srbiji:

Mary Warlick
“Aktuelni i prošli incidenti i zločini nad novinarima moraju biti ozbiljno istraženi i moraju biti preduzete odgovarajuće mere. Novinari istraživači u Srbiji doživljavaju verbalne pretnje i fizičke napade dok izveštavaju o delovanju kriminalnih, nasilnih i ekstremnih snaga. Verbalne pretnje su veoma opasne, naročito ako dolaze od ektremnih organizovanih grupa i ne smeju biti potcenjivane. Napadi i pretnje slobodi medija ne smeju biti tolerisani.”

Ministar kulture Nebojša Bradić, u čijoj je nadležnosti i informisanje, ukazuje, s druge strane, na pojedine medije koji istraživačkim novinarstvom samoproglašavaju senzacionalizam, koji često krši etičke i zakonske norme. Najavljujući novu medijsku strategiju Vlade, koja će biti predstavljena javnosti sredinom godine, Bradić nagoveštava neke osnovne principe:

“Temeljno restrukturiranje medijskih regulatornih okvira i mehanizama, pri čemu model regulacije nikako ne sme biti isključivo tržišni princip, zakonsko regulisanje i sprečavanje koncentracije vlasništva nad medijima, aktivna intervencija države sa ciljem osiguravanja medijskog pluralizma, zdrav medijski balans između komercijalnog i javnog sektora, nezaolbilazni su ukoliko se želi da se istraživačkom novinarstvu obezbedi budućnost.“

Gore nego devedesetih


Čekajući bolju budućnost, mračna realnost istraživačkog novinarstva ogleda se isključivo u individualnim pokušajima. Po svemu sudeći, to je zajednička karakteristika većine zemlja nastalih iz bivše Jugoslavije.
Vlada mreža kapitala, politike i oglašivača i, zapravo, jako je teško, uopće, za istraživačko novinarstvo da preživi.


Helena Puljiz, predsednica Zbora istraživačkih novinara, tvrdi da ovaj vid novinarstva nije potreban ni strukturama moći u susednoj Hrvatskoj:

“Kod nas je stanje gore nego devedesetih! Zapravo! Prvi put smo se susreli, u zadnje dvije godine, sa ubojstvom vlasnika medija i novinarom, imamo mafijaška premlaćivanja novinara za koje niko nije kažnjen… S druge strane, vlada mreža kapitala, politike i oglašivača i, zapravo, jako je teško, uopće, za istraživačko novinarstvo da preživi.“

Sa skupa u Beogradu, Foto: Vesna Anđić
Novinari istrazivači u Hrvatskoj oraganizovani su u posebnu grupaciju unutar Hrvatskog novinarskog društva, koje - kako kaže Helena Puljiz - nema previše razumevanja za njihove probleme:

“Nas i unutar Društva zovu “talibanima”, zato što stalno tražimo nekakvu promjenu i tražimo više borbe za dignitet profesije.”


Tokom proteklih dvanaest meseci u Bosni i Hercegovini su registrovana 43 slučaja pretnji novinarima, fizičkih ataka i ugrožavanja prava na slobodan rad. Generalna sekretarka Udruženja “BH novinari” Borka Rudić kaže da, pored ostalog, novinarske slobode guše i sprecifični problemi sa kojima se suočava ova država:

“Problem je, također, i u činjenici da je bosanskohercegovačko društvo podijeljeno društvo i da se svaka istraživačka priča, koja se odnosi na one “druge”, tumači u kontekstvu nacionalne pripadnosti ili ataka na nečiju nacionalnost, na vjersku pripadnost”, kaže Borka Rudić, navodeći dva karakteristična primera:

“Pokušaj istraživanja kriminala Milorada Dodika, koji se završio na način da su novinari koji su to radili, ili pokušavali da rade, optuženi da su protiv Srba. Kad se pisalo o reisu Ceriću i kupovini kuće, istraživali su na koji način je on kupio veliku kuću bivšeg komunističkog lidera Rate Dugonjića, onda je to bio atak na Bošnjake u Bosini i Hercegovini, pokušaj negiranja genocida nad Bošnjacima i takvi slučajevi, takvi tekstovi su tretirani kao islamofobija."

Pročitajte i ovo:
Mediji u regiji pod pritiskom vlasti i vlasnika

Novinari upozorili na jačanje političke cenzure
XS
SM
MD
LG