Grad na zrnu soli s posebnom radošću i uvažavanjem osjeća stoti rođendan Meše Selimovića. Ovaj istaknuti bh. književnik rodio se u Tuzli i jedno vrijeme u ovom gradu je i živio. Ipak, rijetko što u ovom gradu podsjeća na njega, tek jedna Gimnazija koja nosi njegovo ime i jedna ulica u kojoj se Meša i rodio. Tuzla u središtu grada ima i bistu Meše Selimovića koja na pravi način i odaje njegov karakter. Ove godine navršava se i deset godina od najznačajnije književne nagrade za najbolji roman Zapadnog Balkana nazvane „Meša Selimović“ i književnih susreta Cum grano salis. No je li se Meši Tuzla koju je on jako volio dovoljno odužila?
Direkor Gimnazije „Meša Selimović“ Mirsad Halilović kaže da ova školska ustanova jednom godišnje svečanim programom se prisjeća velikana pisane riječi. Tako će biti i ove godine. No, učenici ove gimnazije nikada nisu sudjelovali niti na jednim književnim susretima mada bi samim time što dolaze iz Škole koja nosi Mešino ime mogli biti konkurencija.
„Mi svojim radom i djelima naših učenika nastojimo osvijetliti životno djelo Meše Selimovića. Ja osobno smatram, možda nisam u pravu, da je naša osnovna djelatnost edukacija i stvaralaštvo. No neka stajališta koja bi ovoj gimnaziji dala neku turističku notu sigurno bi dobro došla“, kaže direktor Halilović.
Od ove Gimnazije mnogi građani očekuju da baš u njoj učenici dobiju vrhunsko čitalačko iskustvo, postanu književno bogati i na takav jedan način barem jednom godišnje budu domačini književnih susreta za učenike svih Gimnazija. Ovakvu Gimnaziju bi volio i Meša Selimović. Učenica ove Gimnazije Lajla Kušmić mišljenja je da njezina škola nije posvetila dovoljno pažnje jednom velikom piscu.
„Čovjek koji tako nešto ostavi i napravi mislim da zaslužuje puno više nego što smo napravili“, kaže Lajla.
Za ime Meše Selimovića najviše se posljednjih deset godina u Tuzli vežu književni susreti „Cum grano salis“ na kojima se dodeljuje književna nagrada za najbolji roman Meša Selimović. Ovu nagradu do sada su dobile brojne književne veličine poput Mirka Kovača, Miljenka Jergovića, Ivice Đikića. Tih dana Tuzla odiše duhom koji podsjeća da je baš ovaj grad iznjedrio Mešu Selimovića. Ova nagrada danas je veliki književni prestiž.
„Moj cilj je bio da Tuzla osim po onom po čemu je prije bila poznata po svom industrijskom naslijeđu, da bude i centar knjige, centar mastionice i pera. Htio sam da Tuzla postane gospodar nagrade za roman. Tuzla je to zaslužila zog Meše Selimovića i Derviša Sušića, ali i drugih pisaca“, kaže književnik i načelnik Tuzle Jasmin Imamović osnivač književnih susreta koji je htio na ovakav način ukazati poštovanje piscima.
Odužiti se prihvatajući njegove vrijednosti
Meša Selimović najznačajnije je tuzlansko ime i u sferi umjetnosti. To je jedna duhovna vertikala.
„Sama činjenica da se rodio u Tuzli mnogo govori. Ja mislim da postoji neki pijetet nas Tuzlaka prema ovom velikom autoru“, kaže Čazim Sarajlić direktor Međunarodne galerije portreta Tuzla.
Rodna kuća Meše Selimovića
Upravo Čazim Sarajlić je prije deset godina pokrenuo inicijativu da se naprave biste Meše Selimovića i Ismeta Mujezinovića koje danas krase središte Tuzle. Koliko je Meša velik govori i činjenica da je preveden na preko 25 jezika.
„Takva jedna književna i kulturna vrednota u Tuzli se ne rađa svakih stotinu godina Evo prošlo je 100 godina a Tuzla i BiH nisu još iznjedrile takvog jednog velikana pisane riječi“, smatra Čazim Sarajlić.
Duh Meše Selimovića je u njegovim romanima i njegovoj književnoj leksici i zato Tuzla kroz roman i čuva ovo veliko ime i uspomenu na Mešu.
Za razliku od prošlog stoljeća kada se ime Meše Selimovića u ovom gradu rijetko i spominjalo, posljednjih deset godina mnogo toga je napravljeno za očuvanje i značaj imena poput Meše Selimovića.
Vitomir Pavlivić, tuzlanski novinar, pisac i publicista smatra da bi bilo sjajno kada bi turista ili svaki dobronamjeran čovjek, književnik ili povijesničar bio u prilici da na mnogim zgradama u Tuzli pročita njegovo ime i njegovu biografiju.
„Možda se najbolje Meši možemo odužiti tako što ćemo prihvatiti njegove vrijednosti i utkati ih u svoje biće, a to se počinje od ranih dana. Ja ne znam kako se to čini danas, ali mislim da tu stvari slabo stoje“, kaže Pavlović.
Direkor Gimnazije „Meša Selimović“ Mirsad Halilović kaže da ova školska ustanova jednom godišnje svečanim programom se prisjeća velikana pisane riječi. Tako će biti i ove godine. No, učenici ove gimnazije nikada nisu sudjelovali niti na jednim književnim susretima mada bi samim time što dolaze iz Škole koja nosi Mešino ime mogli biti konkurencija.
„Mi svojim radom i djelima naših učenika nastojimo osvijetliti životno djelo Meše Selimovića. Ja osobno smatram, možda nisam u pravu, da je naša osnovna djelatnost edukacija i stvaralaštvo. No neka stajališta koja bi ovoj gimnaziji dala neku turističku notu sigurno bi dobro došla“, kaže direktor Halilović.
Od ove Gimnazije mnogi građani očekuju da baš u njoj učenici dobiju vrhunsko čitalačko iskustvo, postanu književno bogati i na takav jedan način barem jednom godišnje budu domačini književnih susreta za učenike svih Gimnazija. Ovakvu Gimnaziju bi volio i Meša Selimović. Učenica ove Gimnazije Lajla Kušmić mišljenja je da njezina škola nije posvetila dovoljno pažnje jednom velikom piscu.
„Čovjek koji tako nešto ostavi i napravi mislim da zaslužuje puno više nego što smo napravili“, kaže Lajla.
Za ime Meše Selimovića najviše se posljednjih deset godina u Tuzli vežu književni susreti „Cum grano salis“ na kojima se dodeljuje književna nagrada za najbolji roman Meša Selimović. Ovu nagradu do sada su dobile brojne književne veličine poput Mirka Kovača, Miljenka Jergovića, Ivice Đikića. Tih dana Tuzla odiše duhom koji podsjeća da je baš ovaj grad iznjedrio Mešu Selimovića. Ova nagrada danas je veliki književni prestiž.
„Moj cilj je bio da Tuzla osim po onom po čemu je prije bila poznata po svom industrijskom naslijeđu, da bude i centar knjige, centar mastionice i pera. Htio sam da Tuzla postane gospodar nagrade za roman. Tuzla je to zaslužila zog Meše Selimovića i Derviša Sušića, ali i drugih pisaca“, kaže književnik i načelnik Tuzle Jasmin Imamović osnivač književnih susreta koji je htio na ovakav način ukazati poštovanje piscima.
Odužiti se prihvatajući njegove vrijednosti
Meša Selimović najznačajnije je tuzlansko ime i u sferi umjetnosti. To je jedna duhovna vertikala.
„Sama činjenica da se rodio u Tuzli mnogo govori. Ja mislim da postoji neki pijetet nas Tuzlaka prema ovom velikom autoru“, kaže Čazim Sarajlić direktor Međunarodne galerije portreta Tuzla.
Upravo Čazim Sarajlić je prije deset godina pokrenuo inicijativu da se naprave biste Meše Selimovića i Ismeta Mujezinovića koje danas krase središte Tuzle. Koliko je Meša velik govori i činjenica da je preveden na preko 25 jezika.
„Takva jedna književna i kulturna vrednota u Tuzli se ne rađa svakih stotinu godina Evo prošlo je 100 godina a Tuzla i BiH nisu još iznjedrile takvog jednog velikana pisane riječi“, smatra Čazim Sarajlić.
Duh Meše Selimovića je u njegovim romanima i njegovoj književnoj leksici i zato Tuzla kroz roman i čuva ovo veliko ime i uspomenu na Mešu.
Za razliku od prošlog stoljeća kada se ime Meše Selimovića u ovom gradu rijetko i spominjalo, posljednjih deset godina mnogo toga je napravljeno za očuvanje i značaj imena poput Meše Selimovića.
Vitomir Pavlivić, tuzlanski novinar, pisac i publicista smatra da bi bilo sjajno kada bi turista ili svaki dobronamjeran čovjek, književnik ili povijesničar bio u prilici da na mnogim zgradama u Tuzli pročita njegovo ime i njegovu biografiju.
„Možda se najbolje Meši možemo odužiti tako što ćemo prihvatiti njegove vrijednosti i utkati ih u svoje biće, a to se počinje od ranih dana. Ja ne znam kako se to čini danas, ali mislim da tu stvari slabo stoje“, kaže Pavlović.
