Vlada RS dovodi u pitanje utvrđeni broj žrtava genocida u Srebrenici

Vlada Republike Srpske donijela je odluku da ponovo istraži broj nestalih u srebreničkom genocidu dovodeći tako u pitanje rad Komisije za Srebrenicu, koju je upravo Vlada Republike Srpske prije šest godina formirala kako bi se utvrdio tačan broj osoba koje su nestale. Podsjećamo da je za rad te komisije Vlada izdvojila oko 100.000 eura, a za rad nove još nema informacija koliko će koštati budžetske korisnike. Predsjednik Vlade RS Milorad Dodik:

„Evidentno je da ranije dati podaci, pogotovo spisak koji je u prilogu izvještaja Komisije za Srebrenicu iz 2004. godine, ne mogu da se sigurno potvrde kao istiniti imajući u vidu činjenicu da je rađen pod pritiskom i prijetnjama, prije svega visokog predstavnika, da je rađen u uslovima nemogućeg utvrđivanja relevantne istine i da je pod pritiskom sabrano sve ono što je prijavljeno, a ne što se zaista desilo.“

Uprkos tome što sadašnji saziv Vlade Republike Srpske dovodi u pitanje rezultat Komisije za Srebrenicu prije šest godina, koja je, podsjetimo, utvrdila da je u julu 1995. nestalo 7.806 lica, 2004. godine politički vrh Republike Srpske prvi put je javno progovorio o tome kako je Vojska Republike Srpske u Srebrenici počinila genocid. To svjedoči i obraćanje Dragana Čavića, bivšeg predsjednika Republike Srpske, koji je javnosti Bosne i Hercegovine poručio:

„Moram reći da je ovih devet dana jula srebreničke tragedije crna stranica istorije srpskog naroda. Učesnici ovog zločina ne mogu se opravdati nikome i ni sa čim. Onaj ko je činio ovakav zločin i pri tome se, možda, pozivao na narod kome pripada po imenu i prezimenu, činio je zločin i prema vlastitom narodu.“

Nije bilo pritisaka

Šest godina nakon Čavićevog obraćanja novo političko rukovodstvo Republike Srpske na svaki mogući način pokušava da stvari vrati na period prije toga, kada se u tom bh. entitetu genocid negirao. Bivši predsjednik Komisije za Srebrenicu Milan Bogdanić kaže da formiranje još jedne Komisije koja bi istraživala zločin u Srebrenici, neće dovesti ni do kakvih novih podataka što već do sada nije navedeno u izvještaju. Prema njegovim riječima, Komisija je prije šest godina utvrdila broj nestalih na osnovu analize i komparacije 35 spiskova uključujući popis stanovništva iz 1991. godine i izvod iz matične knjige:

„I svaka interpretacija izvještaja, koja se i ovih dana događa, iz samog izvještaja i dokumentacije van njihovog sadržaja faktički predstavlja zloupotrebu, bez obzira od koga dolazi.“

Relativizacija događaja u julu 1995. godine u Srebrenici, ali i tvrdnje da su članovi Komisije za Srebrenicu radili pod pritiskom tadašnjeg visokog predstavnik Pedija Ešdauna posebno izaziva revolt kod člana pomenute Komisije i direktora Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Smaila Čekića:

„Nikakvog pristiska nije bilo ni na kog člana Komisije. Komisija je raspolagala brojnom, relevantnom dokumentacijom organa Vlade RS, Vojske RS, Glavnog štaba Vojske RS, materijalima Ministarstva unutrašnjih poslova, posebno dokumentacijom koja je dobijena od brojnih udruženja žrtava genocida. Komisija je dobila i preko IPTF-a značajnu dokumentaciju kojom taj sud raspolaže.“


Milorad Dodik pokretanje istrage o stradanju Bošnjaka u Srebrenici argumentuje i navodnom izjavom direktora Istraživačko-dokumentacionog centra Mirsada Tokače kako ima podatke o 500 živih ljudi koji su se vodili na spiskovima nestalih. Tokača za naš radio o tome kaže:

„Što je poptuna besmislica, ja to nikada nigdje nisam izjavio. Bojim se da već samom tom interpretacijom nekih izjava i pokušajem da se one stavljaju u potpuno pogrešan kontekst, iza želje da se nešto radi, ne kriju dobre namjere.“

Poricanje je posljednja faza genocida

Amor Mašović, predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestala lica BiH, 18 godina bavi se ekshumacijom. On kaže da su do sada pronađene 102 masovne i više od 900 pojedinačnih grobnica. U tim grobnica nalazilo se oko 7.000 različitih osoba - od dječaka, mladića, do starijih osoba, koji su nastradali ne samo u periodu od 10. do 19. jula, kojim se bavila Komisija za Srebrenicu, već i oni koji su se krili po šumama:

„Uistinu ne vidim potrebe da se novac poreskih obveznika baca na neko novo istraživanje. Svi podaci koji su vama u ovom času interesantni postoje u Institutu za nestale osobe u kojem se nalazi dokumentacija dvije entitetske komisije.“

U Međunarodnom udruženju istraživača genocida kažu da se poricanje genocida u svim teorijama o tome smatra posljednjom fazom genocida. Predstavnica Udruženja, sociologinja Janja Beč Nojman (Neuman) navodi da to može da se uzima čak i kao dokaz da se desio genocid:

„Ono što je meni teško da zamislim to je koliko će ta faza trajati.“

Na naše pitanje može li se odluka Vlade Republike Srpske dovesti u kontekst nedavnog donošenja Deklaracije o Srebrenici koju je usvojio parlament Srbije, Nojman kaže:

„To je preterana reakcija zato što se oni, pretpostavljam, u političkoj matrici osećaju kao izdani od Beograda. Ja mislim da je onda ovo reakcija jedne male zajednice, jedne male grupacije koja ima veliki problem. Oprostite, najveći problem Republike Srpske je taj da ona ima preveliki broj počinitelja, a premali broj žrtava.“

*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Pred licem pravde:

Proces o izručenju Ganića počinje 6. jula
Podignute optužnice za zločin nad Bošnjacima kod Pljevalja
Presuda za zločine u Morinju 15. maja
Srpski novinari ne žele da budu "krtice" Tužilaštva
Prizori koji ostavljaju dubok trag
Javna rasprava uoči odluke o žalbi
Za Vukovića i Tomića po 31 godina zatvora
Svjedočenje preživjele žrtve pokolja u Srebrenici

*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović,Sabina Čabaravdić)