Književnik Balša Brković za RSE pojašnjava misiju nedavno osnovanog Foruma 2010. kojem je pristupio i govori o prednostima te organizacije koju čine istaknute javne ličnosti nad političkim partijama i komentariše opšte stanje u društvu.
Brković: Stvari su, čini mi, se vrlo jednostavne. Osnovno pitanje u Crnoj Gori je da li imate namjeru da na neki način djelujete ili pokušate da djelujete na ovakvu stvarnost, ili da se prepustite nekom vrstom linije manjeg otpora, ostavite prostor onima koji su i kreirali ovakvu stvarnost vrlo neveselu i vrlo problematičnu. Ono što je mene motivisalo, a vjerujem da to važi i za dobar dio ljudi koji su tamo, je ta pozicija i ono što je jasno Forum nije nikakva politička, što je, na žalost, ovih dana potrebno objašnjavati ljudima, već naprosto jedna grupa dobronamjernih i zabrinutih ljudi koja ne može da ćuti, naprotiv, ima potrebu da neke stvari kaže na jedan način koji vjerovatno je metodološki sasvim suprotan od onoga što čine političke stranke. Politička stranka je uvijek u jurnjavi za nekim glasovima, a do glasova se u principu metodološki najlakše dolazi raznim formama obmane jer su ti glasovi potrebni uvijek, sad i odmah, a ovo je potpuno jedan drugačiji pristup. Mi želimo da mijenjamo javnu paradigmu, a ne da budemo u trci za bilo kakvim glasovima. Da ne učestvujemo u toj vrsti javne obmane, već da pokušamo da budemo impuls i izvor jedne šire i edukacije i na neki način kreiranja jedne drugačije javne paradigme.
Brković: Ne želim da se bavim nekim ocjenjivanjem dejstva i rada opozicije, ali imate činjenicu da ova vlast ima opoziciju koja izgleda kao da je kreirana od strane njih, upravo da ne bi nikad promijenili svoj sopstveni status. I to je ono što je problem Crne Gore, da opozicija na neki način koristi sav neki mogući prostor da funkcioniše izvan nekih vječitih i potpuno pogrešnih tihotomija vjerovatno ne bi ni bilo potrebe za osnivanjem nekih sličnih organizacija kakav je Forum. Ali to je danas u Crnoj Gori nužno. Pominjete ovu preambulu deklaracije i to jeste jedna jeziva i vrlo surova dijagnoza, ali čini mi se vrlo precizna, jer mi danas živimo u jedno vrijeme velikog redefinisanja, ne samo u Crnoj Gori, nego u cijelom svijetu, nedefinisanja javne paradigme i bilo bi strašno da Crna Gora i iz toga procesa izostane, kao što je izostala iz drugih procesa koji su modernirali kvalitet današnjeg svijeta i u tom smislu mislim da je jako važno ukazati na neke stvari, reći upravo metodama koje nas ne uvlače u tu političku arenu jurnjave za glasovima, trgovine glasovima, pokušaja nekih obmana kojima se dolazi do glasova, jer je već jezik politike falsifikatorski. Jer ako morate stalno da ubjeđujete ljude ne samo da im je dobro, nego da će im biti još bolje ako glasaju za vas, to jeste jezik falsifikacije. Ono što je suština jeste da u bilo kakvom javnom djelovanju i obraćanju jezik Foruma 2010. neće biti jezik falsifikacije već jezik dijagnoze, jezik ukazivanja na probleme, a ne jezik nikakve vrste političkog obmanjivanja.
Brković: Politička organizacija, u određenom smislu je svaka organizacija, ali nije politička stranka.
Brković: Takve trajektorije su poznate, međutim, niti se mi sa tim sada bavimo ni na koji način. Meni lično ta putanja nije interesantna i u eventualno takvom razvoju Foruma ja ne bih bio tu, ali to danas je takvo kakvo je i kao što bi pričali o nečemo što možda u nekoj budućnosti može da ide tim putem, ali to niti je danas naša namjera niti je na bilo koji način na dnevnom redu. Mislim da upravo smisao Foruma i snaga argumantacije Foruma može da ima težinu upravo samo u ovakvoj varijanti da smo izvan te arene opšte manipulacije i karikiranja što jeste politička scena danas u Crnoj Gori.
Brković: Evo, jedan primjer koji je globalan, ali probajmo da ga doživimo na manjem prostoru Crne Gore. Imate jedan događaj u istoriji modernog svijeta kakav je '68. Taj događaj nije kapitalizovan nikakvim političkim strankama, nije vođen od strane političkih stranaka, ali je beskrajno mnogo uticao na promjenu javne paradigme. Naš bi svijet danas izgledao potpuno drugačije bez te godine, te energije promjene, energije pobune. U tom smislu ja vidim priliku za djelovanje u okviru Foruma i samog Foruma. Na taj način naša namjera je promjena javne paradigme, a ne nikakva borba za ovo ili ono mjesto. To je sistem koji je toliko koruptibilan, koji mijenja ljude. Nas to ne zanima. Mi želimo da budemo oni koji ukazuju na ozbiljne probleme bez ikakve kalkulacije iza toga.
Brković: U deklaraciji imate spomenute razne moduse. Tu je jedna vrlo respektabilna grupa intelektualaca, ljudi koji su manje više svi poznati u Crnoj Gori i čija imena nešto znače u Crnoj Gori i ne samo u njoj i u tom smislu i saopštenja, oglašavanja raznim povodima, tribine, razni načini djelovanja.
Brković: Mislim u principu upravo time što nijesmo politička stranka, što smo neko ko je izvan te vrste obračuna izvan te političke arene, da nam to daje priliku da upravo te stvari možemo na jedan direktan, precizan i jasan način saopštavamo ljudima.
Brković: Ja se time ne bih bavio, niti je jasno šta stoji iza te metaforike o zdravom tkivu. Ali, DPS jeste jedna mašinerija koja nije unisona, pretpostavljam da nije unisona, da nije sasvim onako jednodušna kako se trudi da ostavi utisak. Međutim, da se u principu time ne bih bavio. Ono što je zanimljivo i što ne meni zanimljvije od navodnog zdravog tkiva u DPS-u to su glasači DPS-a, ne članovi, nego ljudi koji po inerciji i sami svjesni koliko u Crnoj Gori stvari nijesu idealne, ali po nekoj inerciji stalno imaju potrebu da beskrajno produžavaju ovu rđavu crnogorsku beskonačnost i u tom smislu mislim da već sama činjenica da bi mogli da budete taj impuls koji će ljude da gurne u prvcu nekakvog ozbiljnijeg promišljanja i stvari i sopstvene stvarnosti i sopstvene sudbine da to uopšte ne bi bio mali doprinos, naprotiv.
Brković: Znate za onu Klausevicevu maksimu iz vojne teorije da što više napredujete, sve ste slabiji. U principu, mislim da ako ništa drugo ta logika bi morala da djeluje na DPS, jer ja vjerujem da upravo kada se najviše priča o monolitnosti, o snazi da su upravo ti politički organizmi, tipa stranaka, da su u vrlo često u nekim problemima. Ali, ja se time uopšte ne bih bavio.
Mene zanimaju ljudi izvan toga, oni ljudi koji obično po inerciji glasaju za DPS. Tu ima neki prostor za djelovanje, da promijenite neku vrstu političkih manira u Crnoj Gori i to je moguće i bilo bi logično u određenom smislu. Pogledajte koliko imate štrajkova, koliko imate situacija koje naprosto upućuju na neku socijalnu problematiku, gotovo socijalnu bombu koja bi mogla da eksplodira svakog trenutka. Istovremeno, vidite da ni u nekim krucijalnim pitanjima nijesu jedinstvene nego ta vječita strategija DPS-a koja možda najpreciznije odslikava onaj otomanski sistem vladanja gdje sultan šamara desnom, a miruje lijevom i obrnuto, ja smatram da bi najveći korak naprijed bio ukoliko ljude ubijedite da izađu izvan te logike da jednostavno prestane da funkcioniše ta logika manipulacije DPS-a.
Da i ja vjerujem da je DPS slabiji nego ranije, ali koji će biti modusi daljeg slabljenja i kako će se to odraziti, vi imate ovu žestoku kriminalizaciju crnogorskog društva, da li će i kakve će biti posljedice. Vrlo je neobična situacija Crne Gore, koja je istovremeno zvanična retorika Crne Gore, o ulasku u Evropu kao nečemu što je sve vidljivije i sve je bliže, a istovremeno imate snažnu kriminalizaciju svih mogućih pora crnogorskog društva. To dvoje ne ide jedno s drugim. Tako da se jedna od tih retorika mora razbiti vrlo brzo i to u paramparčad.
RSE: Nedavno je Savjet Forum 2010. usvojio deklaraciju i odredio programske koordinatore. I vi ste jedan od njih. Šta vas je motivisalo da se priključite, uslovno rečeno, toj organizaciji?
Brković: Stvari su, čini mi, se vrlo jednostavne. Osnovno pitanje u Crnoj Gori je da li imate namjeru da na neki način djelujete ili pokušate da djelujete na ovakvu stvarnost, ili da se prepustite nekom vrstom linije manjeg otpora, ostavite prostor onima koji su i kreirali ovakvu stvarnost vrlo neveselu i vrlo problematičnu. Ono što je mene motivisalo, a vjerujem da to važi i za dobar dio ljudi koji su tamo, je ta pozicija i ono što je jasno Forum nije nikakva politička, što je, na žalost, ovih dana potrebno objašnjavati ljudima, već naprosto jedna grupa dobronamjernih i zabrinutih ljudi koja ne može da ćuti, naprotiv, ima potrebu da neke stvari kaže na jedan način koji vjerovatno je metodološki sasvim suprotan od onoga što čine političke stranke. Politička stranka je uvijek u jurnjavi za nekim glasovima, a do glasova se u principu metodološki najlakše dolazi raznim formama obmane jer su ti glasovi potrebni uvijek, sad i odmah, a ovo je potpuno jedan drugačiji pristup. Mi želimo da mijenjamo javnu paradigmu, a ne da budemo u trci za bilo kakvim glasovima. Da ne učestvujemo u toj vrsti javne obmane, već da pokušamo da budemo impuls i izvor jedne šire i edukacije i na neki način kreiranja jedne drugačije javne paradigme.
RSE: Osim što ćete ukazivati na nedostatke ove vlasti, da li je vaš angažman pokušaj da se sa druge strane kompenzuje, da budem grub, nesposobnost opozicije?
Brković: Ne želim da se bavim nekim ocjenjivanjem dejstva i rada opozicije, ali imate činjenicu da ova vlast ima opoziciju koja izgleda kao da je kreirana od strane njih, upravo da ne bi nikad promijenili svoj sopstveni status. I to je ono što je problem Crne Gore, da opozicija na neki način koristi sav neki mogući prostor da funkcioniše izvan nekih vječitih i potpuno pogrešnih tihotomija vjerovatno ne bi ni bilo potrebe za osnivanjem nekih sličnih organizacija kakav je Forum. Ali to je danas u Crnoj Gori nužno. Pominjete ovu preambulu deklaracije i to jeste jedna jeziva i vrlo surova dijagnoza, ali čini mi se vrlo precizna, jer mi danas živimo u jedno vrijeme velikog redefinisanja, ne samo u Crnoj Gori, nego u cijelom svijetu, nedefinisanja javne paradigme i bilo bi strašno da Crna Gora i iz toga procesa izostane, kao što je izostala iz drugih procesa koji su modernirali kvalitet današnjeg svijeta i u tom smislu mislim da je jako važno ukazati na neke stvari, reći upravo metodama koje nas ne uvlače u tu političku arenu jurnjave za glasovima, trgovine glasovima, pokušaja nekih obmana kojima se dolazi do glasova, jer je već jezik politike falsifikatorski. Jer ako morate stalno da ubjeđujete ljude ne samo da im je dobro, nego da će im biti još bolje ako glasaju za vas, to jeste jezik falsifikacije. Ono što je suština jeste da u bilo kakvom javnom djelovanju i obraćanju jezik Foruma 2010. neće biti jezik falsifikacije već jezik dijagnoze, jezik ukazivanja na probleme, a ne jezik nikakve vrste političkog obmanjivanja.
Bez kalkulacije
RSE: Rekli ste jasno da Forum nije politička organizacija, ali ste napomenuli da bi u ovom ambijentu neke stvari trebalo riješiti.
Brković: Politička organizacija, u određenom smislu je svaka organizacija, ali nije politička stranka.
RSE: Zato vas i pitam zato što ćete "plivati u tim vodama". Da li je ambicija da Forum jednog dana preraste u političku partiju, kao što je, recimo, Grupa za promjene prerasla u Pokret?
Mislim da upravo smisao Foruma i snaga argumantacije Foruma može da ima težinu upravo samo u ovakvoj varijanti da smo izvan te arene opšte manipulacije i karikiranja što jeste politička scena danas u Crnoj Gori.
RSE: Da li je to moguće i koje su to konkretne akcije kojima namjeravate da sintetišete to kritičko tkivo koje se prilično razlijeva posljednjih godina, dijelom odlazi na drugu stranu?
Brković: Evo, jedan primjer koji je globalan, ali probajmo da ga doživimo na manjem prostoru Crne Gore. Imate jedan događaj u istoriji modernog svijeta kakav je '68. Taj događaj nije kapitalizovan nikakvim političkim strankama, nije vođen od strane političkih stranaka, ali je beskrajno mnogo uticao na promjenu javne paradigme. Naš bi svijet danas izgledao potpuno drugačije bez te godine, te energije promjene, energije pobune. U tom smislu ja vidim priliku za djelovanje u okviru Foruma i samog Foruma. Na taj način naša namjera je promjena javne paradigme, a ne nikakva borba za ovo ili ono mjesto. To je sistem koji je toliko koruptibilan, koji mijenja ljude. Nas to ne zanima. Mi želimo da budemo oni koji ukazuju na ozbiljne probleme bez ikakve kalkulacije iza toga.
RSE: Kako to namjeravate da sprovedete?
Brković: U deklaraciji imate spomenute razne moduse. Tu je jedna vrlo respektabilna grupa intelektualaca, ljudi koji su manje više svi poznati u Crnoj Gori i čija imena nešto znače u Crnoj Gori i ne samo u njoj i u tom smislu i saopštenja, oglašavanja raznim povodima, tribine, razni načini djelovanja.
Retorika u paramparčad
RSE: Kako mislite da se jedna labava parapolitička organizacija suprotstavi razrađenoj partijskoj mašineriji?
Brković: Mislim u principu upravo time što nijesmo politička stranka, što smo neko ko je izvan te vrste obračuna izvan te političke arene, da nam to daje priliku da upravo te stvari možemo na jedan direktan, precizan i jasan način saopštavamo ljudima.
RSE: Žarko Rakčević je nedavno izjavio da će sarađivati i sa opozicijom i sa vladajućim partijama. Da li je to ponovno lansiranje ideje o neophodnosti uvezivanja zdravih snaga društva, odnosno da li to uključuje i već pominjano navodno zdravo jezgro u DPS-u?
Brković: Ja se time ne bih bavio, niti je jasno šta stoji iza te metaforike o zdravom tkivu. Ali, DPS jeste jedna mašinerija koja nije unisona, pretpostavljam da nije unisona, da nije sasvim onako jednodušna kako se trudi da ostavi utisak. Međutim, da se u principu time ne bih bavio. Ono što je zanimljivo i što ne meni zanimljvije od navodnog zdravog tkiva u DPS-u to su glasači DPS-a, ne članovi, nego ljudi koji po inerciji i sami svjesni koliko u Crnoj Gori stvari nijesu idealne, ali po nekoj inerciji stalno imaju potrebu da beskrajno produžavaju ovu rđavu crnogorsku beskonačnost i u tom smislu mislim da već sama činjenica da bi mogli da budete taj impuls koji će ljude da gurne u prvcu nekakvog ozbiljnijeg promišljanja i stvari i sopstvene stvarnosti i sopstvene sudbine da to uopšte ne bi bio mali doprinos, naprotiv.
RSE: Iako vlast naizgled u Crnoj Gori izgleda politički nikad stabilnije i čvršće mnogi njeni kritičari vjeruju da je u silaznoj putanji, šta vi mislite o tome?
Brković: Znate za onu Klausevicevu maksimu iz vojne teorije da što više napredujete, sve ste slabiji. U principu, mislim da ako ništa drugo ta logika bi morala da djeluje na DPS, jer ja vjerujem da upravo kada se najviše priča o monolitnosti, o snazi da su upravo ti politički organizmi, tipa stranaka, da su u vrlo često u nekim problemima. Ali, ja se time uopšte ne bih bavio.
Mene zanimaju ljudi izvan toga, oni ljudi koji obično po inerciji glasaju za DPS. Tu ima neki prostor za djelovanje, da promijenite neku vrstu političkih manira u Crnoj Gori i to je moguće i bilo bi logično u određenom smislu. Pogledajte koliko imate štrajkova, koliko imate situacija koje naprosto upućuju na neku socijalnu problematiku, gotovo socijalnu bombu koja bi mogla da eksplodira svakog trenutka. Istovremeno, vidite da ni u nekim krucijalnim pitanjima nijesu jedinstvene nego ta vječita strategija DPS-a koja možda najpreciznije odslikava onaj otomanski sistem vladanja gdje sultan šamara desnom, a miruje lijevom i obrnuto, ja smatram da bi najveći korak naprijed bio ukoliko ljude ubijedite da izađu izvan te logike da jednostavno prestane da funkcioniše ta logika manipulacije DPS-a.
Da i ja vjerujem da je DPS slabiji nego ranije, ali koji će biti modusi daljeg slabljenja i kako će se to odraziti, vi imate ovu žestoku kriminalizaciju crnogorskog društva, da li će i kakve će biti posljedice. Vrlo je neobična situacija Crne Gore, koja je istovremeno zvanična retorika Crne Gore, o ulasku u Evropu kao nečemu što je sve vidljivije i sve je bliže, a istovremeno imate snažnu kriminalizaciju svih mogućih pora crnogorskog društva. To dvoje ne ide jedno s drugim. Tako da se jedna od tih retorika mora razbiti vrlo brzo i to u paramparčad.
