Pregovarači iz 192 zemlje svijeta susreli su se u Kopenhagenu kako bi raspravili sve izazove klimatskih promjena na planeti Zemlji.
Glavni je izazov pronaći strategiju za smanjenje globalnog zagrijavanja koje, prema upozorenjima naučnika, u bliskoj budućnosti može prouzrokovati katastrofalne poplave i oluje.
Konferencija u Danskoj trajaće 12 dana i najvažniji je skup te vrste ikad održan o klimatskim promjenama. Na skupu delegacije 192 zemlje vode razgovore o novom sporazumu tj. o mjerama na koje će se njihove vlade obavezati u okviru borbe protiv zagađenja atmosfere.
Konferencija je otvorena emitovanjem video snimka sa simboličnim pozivom djeteta političkim liderima da pomognu da se planeta sačuva od zagađenja, za buduće generacije.
Danski premijer Lars Lekke Rasmussen je izjavio da je samit UN-a "prilika koju svijet ne smije da propusti".
"U sljedeće dvije sedmice, Kopenhagen će biti HOPEhagen (grad nade). Do kraja ovog skupa moramo biti u stanju da vratimo svijetu ono što nam je danas i ovde povjerio, tj. nadu u bolju budućnost."
ISPUNITI OBEĆANJA
Svjetski su lideri saglasni da u narednih deset godina učine sve ne bi li se prosječna tempertaura smanjila za 2 stepena celzija. Ali, kako smanjiti emisiju ugljičnog dioksida, još uvijek niko ne zna, odnosno – to je najteži dio gotovo dvosedmičnog zasjedanja koje će se završiti okupljanjem čak 100 svjetskih lidera u Kopenhagenu.
Prvog zvaničnog radnog dana UN-ovog skupa došlo je do oštre rasprave. Gotovo međublokovske. Zemlje zapadne Evrope smatraju da Kina i Indija, te SAD moraju učiniti mnogo više od onoga što niti obećati ne mogu, jer su upravo te države najveći zagađivači.
Kao prvi korak dobre volje, SAD su stakleničke plinove proglasile štetnima po zdravlje, što su pozdravili i UN i EU. Takva odluka znači da predsjednik Obama sada može da naredi smanjenje emisije štetnih gasova bez potrebe da za to dobije i podršku Senata američkog Kongresa u kojem je trenutno blokiran predlog zakona o klimatskim promjenama.
Njemačka i ostale zemlje Evropske unije već su se obavezale da će smanjiti ispuštanje plina od 20 posto do 2020. ili 30 posto ako ostale zemlje prihvate da učine više.
Zemlje u razvoju insistiraju na tome da industrijalizirane države pred sebe postave još više ciljeve za smanjenje emisije štetnih plinova i obavežu se da će ispuniti obećanja koja se odnose na novčana davanja.
Prema promatračima, Konferencija UN-a u Kopenhagenu ispuniće svoj cilj ukoliko zemlje učesnice zaključe međunarodni sporazum da se klimatsko zagrijavanje ograniči na dva stepena do 2050.
Glavni je izazov pronaći strategiju za smanjenje globalnog zagrijavanja koje, prema upozorenjima naučnika, u bliskoj budućnosti može prouzrokovati katastrofalne poplave i oluje.
Konferencija u Danskoj trajaće 12 dana i najvažniji je skup te vrste ikad održan o klimatskim promjenama. Na skupu delegacije 192 zemlje vode razgovore o novom sporazumu tj. o mjerama na koje će se njihove vlade obavezati u okviru borbe protiv zagađenja atmosfere.
Konferencija je otvorena emitovanjem video snimka sa simboličnim pozivom djeteta političkim liderima da pomognu da se planeta sačuva od zagađenja, za buduće generacije.
Danski premijer Lars Lekke Rasmussen je izjavio da je samit UN-a "prilika koju svijet ne smije da propusti".
"U sljedeće dvije sedmice, Kopenhagen će biti HOPEhagen (grad nade). Do kraja ovog skupa moramo biti u stanju da vratimo svijetu ono što nam je danas i ovde povjerio, tj. nadu u bolju budućnost."
ISPUNITI OBEĆANJA
Svjetski su lideri saglasni da u narednih deset godina učine sve ne bi li se prosječna tempertaura smanjila za 2 stepena celzija. Ali, kako smanjiti emisiju ugljičnog dioksida, još uvijek niko ne zna, odnosno – to je najteži dio gotovo dvosedmičnog zasjedanja koje će se završiti okupljanjem čak 100 svjetskih lidera u Kopenhagenu.
Prvog zvaničnog radnog dana UN-ovog skupa došlo je do oštre rasprave. Gotovo međublokovske. Zemlje zapadne Evrope smatraju da Kina i Indija, te SAD moraju učiniti mnogo više od onoga što niti obećati ne mogu, jer su upravo te države najveći zagađivači.
Njemačka i ostale zemlje Evropske unije već su se obavezale da će smanjiti ispuštanje plina od 20 posto do 2020. ili 30 posto ako ostale zemlje prihvate da učine više
Njemačka i ostale zemlje Evropske unije već su se obavezale da će smanjiti ispuštanje plina od 20 posto do 2020. ili 30 posto ako ostale zemlje prihvate da učine više.
Zemlje u razvoju insistiraju na tome da industrijalizirane države pred sebe postave još više ciljeve za smanjenje emisije štetnih plinova i obavežu se da će ispuniti obećanja koja se odnose na novčana davanja.
Prema promatračima, Konferencija UN-a u Kopenhagenu ispuniće svoj cilj ukoliko zemlje učesnice zaključe međunarodni sporazum da se klimatsko zagrijavanje ograniči na dva stepena do 2050.
