Međunarodnim danom borbe protv nasilja nad ženama, 25. studenog, započet će svjetska kampanja „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“. Kampanja završava 10. prosinca na Međunarodni dan ljudskih prava.
U Bosni i Hercegovini iz godine u godinu raste broj prijavljenih slučajeva nasilja u obitelji, a najčešće žrtve su žene. Pretpostavlja se da je stvarni broj žrtava nasilja daleko veći od broja prijavljenih.
U Bosni i Hercegovini u prvih devet mjeseci tekuće godine prijavljeno je preko 3.500 tisuće žrtava nasilja u obitelji. Ranijih godina o problemu nasilja nad ženama nije se mnogo govorilo. Danas je situacija nešto drugačija, ističe Ana Vuković, ravnateljica Gender centra Federacije BiH:
Ana Vukovic, Gender centar FBiH
„Sada se nasilje prijavljuje, i što je najvažnije - mi ohrabrujemo žrtve nasilja da prijave nasilje u obitelji. Žrtva nasilja u obitelji ne mora biti samo žena, to može biti i dijete, to može biti i roditelj.“
U Bosni i Hercegovini urađeno je dosta u području borbe protiv nasilja u obitelji. Usvojeno je niz zakona, strategija i rezolucija koje štite prava žrtve, dodaje Vuković:
„BiH u zadnjih par godina je napravila jedan pravni okvir da se na zakonski način regulira ova materija. Osim toga, što smo donijeli zakone - oba entiteta su donijela zakone o borbi protiv nasilja u obitelji - donesene su i strategije. Nedavno je baš ovaj dom gdje smo sada donio strategiju za borbu protiv nasilja u obitelji koji traje do 2012. godine. Donijeto je i niz rezolucija. Jedna vrlo važna i značajna po meni rezolucija vezana za obitelj je rezolucija vezana za maloljetničko prestupništvo.“
Za što efikasniju borbu protiv ove pojave, nevladine organizacije upozoravaju da je potrebno više raditi na podizanju svijesti da se nasilje u obitelji prijavljuje. Dijana Tepšić, Gender centar RS:
Dijana Tepsić, Gender centar RS Foto :Midhat Poturović
„Svijest je ta koja je ključna. Mi smo još uvijek jedno patrijarhalno i tradicionalno društvo, ali institucije multisektorskim i interdisciplinarnim pristupom moraju da se uvežu kao subjekti zaštite i da svaka od njih mora da odreaguje i da mora u svakom momentu da pruži žrtvi podršku i pomoć.“
VELIKI POMAK
Na svako prijavljeno nasilništvo u BiH, pod tepihom ostane od tri do pet neprijavljenih slučajeva. Nasilje u obitelji predstavlja nevidljivi oblik nasilja, kaže Samra Filipović - Hadžiabdić, ravnateljica Agencije za ravnopravnost spolova BiH:
„Uvijek ima te istine jer, nažalost, žrtve nasilja još uvijek se nisu oslobodile da prijavljuju nasilje. Uspjeli smo ovaj problem izvući iz sfere privatnog u sferu javnog. Međutim, svi kao društvo moramo da žrtvama pružimo ruke i da ih izvučemo – jer nije lagano se izvući iz kruga nasilja. To čak nekad ne ovisi ni o stepenu obrazovanja žrtve. Međutim, naravno, lakše se dešava i lakše to izvode žrtve koje su obrazovanije i ekonomski neovisnije.“
Nedavno je u Parlamentu BiH usvojena Strategija borbe protiv nasilja u obitelji kojom se predviđa jedinstvena metodologija prikupljanja podataka o broju žrtava nasilja, što do sada nije bio slučaj, dodaje Filipović - Hadžiabdić:
„Još uvijek na isti način se ne prikupljaju podaci u RS i u Federaciji. Nismo u mogućnosti dati egzaktne podatke, nego su to otprilike cifre koje možemo na neki način ukrstiti i tako dati neke prognoze.“
Situacija u rješavanju ove problematike dosta se poboljšala kada su se počele otvarati sigurne kuće, odnosno skloništa za žrtve nasilja. U BiH do sada ima sedam takvih skloništa. Nada Tešanović, potpredsjednica Narodne skupštine RS:
„Mislim da je situacija daleko bolja nego što je bila, s obzirom da smo ipak usvojili Zakon o zaštiti od nasilja, s obzirom da smo otvorili sigurne kuće i da smo na neki način obezbijedili finansiranje tih sigurnih kuća - jer u RS na osnovu zakona 70 posto finansijskih sredstava obezbjeđuje Vlada, a 30 posto lokalna zajednica. I to je već nešto, to je veliki pomak.“
Nevladine organizacije u BiH odigrale su ključnu ulogu u borbi protiv nasilja u obitelji i učinile da ovaj problem postane vidljiv i u bh. društvu.
U Bosni i Hercegovini iz godine u godinu raste broj prijavljenih slučajeva nasilja u obitelji, a najčešće žrtve su žene. Pretpostavlja se da je stvarni broj žrtava nasilja daleko veći od broja prijavljenih.
U Bosni i Hercegovini u prvih devet mjeseci tekuće godine prijavljeno je preko 3.500 tisuće žrtava nasilja u obitelji. Ranijih godina o problemu nasilja nad ženama nije se mnogo govorilo. Danas je situacija nešto drugačija, ističe Ana Vuković, ravnateljica Gender centra Federacije BiH:
„Sada se nasilje prijavljuje, i što je najvažnije - mi ohrabrujemo žrtve nasilja da prijave nasilje u obitelji. Žrtva nasilja u obitelji ne mora biti samo žena, to može biti i dijete, to može biti i roditelj.“
Sada se nasilje prijavljuje, i što je najvažnije - mi ohrabrujemo žrtve nasilja da prijave nasilje u obitelji.
U Bosni i Hercegovini urađeno je dosta u području borbe protiv nasilja u obitelji. Usvojeno je niz zakona, strategija i rezolucija koje štite prava žrtve, dodaje Vuković:
„BiH u zadnjih par godina je napravila jedan pravni okvir da se na zakonski način regulira ova materija. Osim toga, što smo donijeli zakone - oba entiteta su donijela zakone o borbi protiv nasilja u obitelji - donesene su i strategije. Nedavno je baš ovaj dom gdje smo sada donio strategiju za borbu protiv nasilja u obitelji koji traje do 2012. godine. Donijeto je i niz rezolucija. Jedna vrlo važna i značajna po meni rezolucija vezana za obitelj je rezolucija vezana za maloljetničko prestupništvo.“
Za što efikasniju borbu protiv ove pojave, nevladine organizacije upozoravaju da je potrebno više raditi na podizanju svijesti da se nasilje u obitelji prijavljuje. Dijana Tepšić, Gender centar RS:
„Svijest je ta koja je ključna. Mi smo još uvijek jedno patrijarhalno i tradicionalno društvo, ali institucije multisektorskim i interdisciplinarnim pristupom moraju da se uvežu kao subjekti zaštite i da svaka od njih mora da odreaguje i da mora u svakom momentu da pruži žrtvi podršku i pomoć.“
VELIKI POMAK
Na svako prijavljeno nasilništvo u BiH, pod tepihom ostane od tri do pet neprijavljenih slučajeva. Nasilje u obitelji predstavlja nevidljivi oblik nasilja, kaže Samra Filipović - Hadžiabdić, ravnateljica Agencije za ravnopravnost spolova BiH:
„Uvijek ima te istine jer, nažalost, žrtve nasilja još uvijek se nisu oslobodile da prijavljuju nasilje. Uspjeli smo ovaj problem izvući iz sfere privatnog u sferu javnog. Međutim, svi kao društvo moramo da žrtvama pružimo ruke i da ih izvučemo – jer nije lagano se izvući iz kruga nasilja. To čak nekad ne ovisi ni o stepenu obrazovanja žrtve. Međutim, naravno, lakše se dešava i lakše to izvode žrtve koje su obrazovanije i ekonomski neovisnije.“
Na svako prijavljeno nasilništvo u BiH, pod tepihom ostane od tri do pet neprijavljenih slučajeva
Nedavno je u Parlamentu BiH usvojena Strategija borbe protiv nasilja u obitelji kojom se predviđa jedinstvena metodologija prikupljanja podataka o broju žrtava nasilja, što do sada nije bio slučaj, dodaje Filipović - Hadžiabdić:
„Još uvijek na isti način se ne prikupljaju podaci u RS i u Federaciji. Nismo u mogućnosti dati egzaktne podatke, nego su to otprilike cifre koje možemo na neki način ukrstiti i tako dati neke prognoze.“
Situacija u rješavanju ove problematike dosta se poboljšala kada su se počele otvarati sigurne kuće, odnosno skloništa za žrtve nasilja. U BiH do sada ima sedam takvih skloništa. Nada Tešanović, potpredsjednica Narodne skupštine RS:
„Mislim da je situacija daleko bolja nego što je bila, s obzirom da smo ipak usvojili Zakon o zaštiti od nasilja, s obzirom da smo otvorili sigurne kuće i da smo na neki način obezbijedili finansiranje tih sigurnih kuća - jer u RS na osnovu zakona 70 posto finansijskih sredstava obezbjeđuje Vlada, a 30 posto lokalna zajednica. I to je već nešto, to je veliki pomak.“
Nevladine organizacije u BiH odigrale su ključnu ulogu u borbi protiv nasilja u obitelji i učinile da ovaj problem postane vidljiv i u bh. društvu.
