(Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
Iako se to nakon nedavnog intervjua hrvatskoga predsjednika Stjepana Mesića moglo očekivati, Mirko Norac, osuđen za ratne zločine u Gospiću rane 1991. godine, neće tražiti pomilovanje.
Ova je vijest bila povod naš da potražimo odgovor na pitanje koliko je osuđenika u Hrvatskoj do sada pomilovano i što javnost misli o tim postupcima.
Mirko Norac, osuđen na 12 godina zatvora zbog ratnih zločina nad srpskim civilima u Gospiću ujesen 1991. godine, neće podnositi molbu za pomilovanje, izvijestio je njegov odvjetnik Željko Olujić nakon razgovora sa Norcem u kaznionici u Glini.
Mediji su aktualizirali priču o toj mogućnosti, nakon što je hrvatski predsjednik Mesić u jednom interviewu kazao kako institut pomilovanja nastupa kada se ispune neki uvjeti koji nisu bili ispunjeni u vrijeme izricanja kazne. U Norčevu slučaju to bi bila njegova obiteljska situacija jer se oženio i dobio dijete.
Norac, jedini hrvatski general osuđen za ratne zločine, služi u Glini već devetu godinu dosuđene kazne i stekao je zakonske uvjete za podnošenje molbe za pomilovanje.
SVOJEVRSNI RECIPROCITET
Njegov odvjetnik Olujić kazao je medijima kako je Norac sada posvećen isključivo svojoj žalbi na sedmogodišnju kaznu koju je dobio u postupku za ratne zločine u akciji Medački džep, o kojoj će Vrhovni sud raspravljati sljedećeg tjedna. U ovom postupku Norca se teretilo za ratne zločine nad srpskim civilima i pripadnicima srpskih paravojnih postrojbi.
Osim Norca, žalilo se i Državno odvjetništvo, koje traži veću kaznu, ukidanje oslobađajuće presude generalu Rahimu Ademiju i ponavljanje prvostupanjskog postupka.
Ako Vrhovni sud potvrdi Norcu presudu za Medački džep, on može tražiti objedinjavanje kazne, koja mora biti veća od svake pojedinačne kazne, ali bi bila manja od njihovog zbroja - dakle između 12 i 19 godina.
Inače, već je niz osoba osuđenih za ratne zločine amnestiran posljednjih godina - prema dostupnim informacijama devet Srba i jedan Hrvat. U nekim slučajevima radilo se o svojevrsnom reciprocitetu jer je amnestija petorice Srba 2001. godine bio odgovor na amnestiju trojice Hrvata u tadašnjoj SR Jugoslaviji. Amnestirani su i osuđeni pripadnici srpskih paravojnih postrojbi Damjan Vukmirović, Slobodan Bosanac i Nikola Dragušin, a Dragiši Čančareviću je smanjena kazna. Amnestiran je i umirovljeni časnik Hrvatske vojske Stjepan Grancić, osuđen također zbog ratnih zločina nad srpskim civilima u Gospiću 1991. godine.
Predsjednica oporbenog Demokratskog centra Vesna Škare - Ožbolt se, dok je bila ministrica pravosuđa u Sanaderovoj vladi pred nekoliko godina, oštro protivila amnestiranju osoba osuđenih za ratne zločine, jer kaže kako se radi o kaznenim djelima najveće društvene, dapače civilizacijske opasnosti. Ona, kako je potvrdila u izjavi za naš radio, i danas misli isto:
„Generalno rečeno, bez obzira na imena, kao što sam tvrdila kao ministrica pravosuđa, tako tvrdim i danas - jer se moji stavovi ne mijenjaju - po meni ne treba biti pomilovanja za ratne zločine jer jednostavno težina samog zločina je takva da poruka mora biti da za takvu vrstu zločina nema ni pomilovanja.“
Ona podsjeća da je odluka o pomilovanju isključivo u rukama predsjednika Mesića, koji to razumije kao akt milosti:
„To je njegova autonomna odluka, na koju sam ja kao ministrica pravouđa izrekla svoj stav i dala mu prijedlog da ne pomiluje. On to nije poslušao i pomilovao je. Prema tome, bez obzira na imena jer imena ovdje nisu bitna, bitna je poruka i načelni stav: za ratne zločine nema pomilovanja.“
* * *
Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Smanjena kazna Miloševiću za zločine u Sarajevu
Branioci Karadžića tvrde da im sud duguje honorare
* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje(IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Iako se to nakon nedavnog intervjua hrvatskoga predsjednika Stjepana Mesića moglo očekivati, Mirko Norac, osuđen za ratne zločine u Gospiću rane 1991. godine, neće tražiti pomilovanje.
Ova je vijest bila povod naš da potražimo odgovor na pitanje koliko je osuđenika u Hrvatskoj do sada pomilovano i što javnost misli o tim postupcima.
Mirko Norac, osuđen na 12 godina zatvora zbog ratnih zločina nad srpskim civilima u Gospiću ujesen 1991. godine, neće podnositi molbu za pomilovanje, izvijestio je njegov odvjetnik Željko Olujić nakon razgovora sa Norcem u kaznionici u Glini.
Mediji su aktualizirali priču o toj mogućnosti, nakon što je hrvatski predsjednik Mesić u jednom interviewu kazao kako institut pomilovanja nastupa kada se ispune neki uvjeti koji nisu bili ispunjeni u vrijeme izricanja kazne. U Norčevu slučaju to bi bila njegova obiteljska situacija jer se oženio i dobio dijete.
Norac, jedini hrvatski general osuđen za ratne zločine, služi u Glini već devetu godinu dosuđene kazne i stekao je zakonske uvjete za podnošenje molbe za pomilovanje.
SVOJEVRSNI RECIPROCITET
Njegov odvjetnik Olujić kazao je medijima kako je Norac sada posvećen isključivo svojoj žalbi na sedmogodišnju kaznu koju je dobio u postupku za ratne zločine u akciji Medački džep, o kojoj će Vrhovni sud raspravljati sljedećeg tjedna. U ovom postupku Norca se teretilo za ratne zločine nad srpskim civilima i pripadnicima srpskih paravojnih postrojbi.
Osim Norca, žalilo se i Državno odvjetništvo, koje traži veću kaznu, ukidanje oslobađajuće presude generalu Rahimu Ademiju i ponavljanje prvostupanjskog postupka.
Ako Vrhovni sud potvrdi Norcu presudu za Medački džep, on može tražiti objedinjavanje kazne, koja mora biti veća od svake pojedinačne kazne, ali bi bila manja od njihovog zbroja - dakle između 12 i 19 godina.
Inače, već je niz osoba osuđenih za ratne zločine amnestiran posljednjih godina - prema dostupnim informacijama devet Srba i jedan Hrvat. U nekim slučajevima radilo se o svojevrsnom reciprocitetu jer je amnestija petorice Srba 2001. godine bio odgovor na amnestiju trojice Hrvata u tadašnjoj SR Jugoslaviji. Amnestirani su i osuđeni pripadnici srpskih paravojnih postrojbi Damjan Vukmirović, Slobodan Bosanac i Nikola Dragušin, a Dragiši Čančareviću je smanjena kazna. Amnestiran je i umirovljeni časnik Hrvatske vojske Stjepan Grancić, osuđen također zbog ratnih zločina nad srpskim civilima u Gospiću 1991. godine.
Predsjednica oporbenog Demokratskog centra Vesna Škare - Ožbolt se, dok je bila ministrica pravosuđa u Sanaderovoj vladi pred nekoliko godina, oštro protivila amnestiranju osoba osuđenih za ratne zločine, jer kaže kako se radi o kaznenim djelima najveće društvene, dapače civilizacijske opasnosti. Ona, kako je potvrdila u izjavi za naš radio, i danas misli isto:
„Generalno rečeno, bez obzira na imena, kao što sam tvrdila kao ministrica pravosuđa, tako tvrdim i danas - jer se moji stavovi ne mijenjaju - po meni ne treba biti pomilovanja za ratne zločine jer jednostavno težina samog zločina je takva da poruka mora biti da za takvu vrstu zločina nema ni pomilovanja.“
Ona podsjeća da je odluka o pomilovanju isključivo u rukama predsjednika Mesića, koji to razumije kao akt milosti:
„To je njegova autonomna odluka, na koju sam ja kao ministrica pravouđa izrekla svoj stav i dala mu prijedlog da ne pomiluje. On to nije poslušao i pomilovao je. Prema tome, bez obzira na imena jer imena ovdje nisu bitna, bitna je poruka i načelni stav: za ratne zločine nema pomilovanja.“
* * *
Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Smanjena kazna Miloševiću za zločine u Sarajevu
Branioci Karadžića tvrde da im sud duguje honorare
* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje(IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
