Dvanaestogodišnja zatvorska kazna Iliji Jurišiću izazvala je u Bosni i Hercegovini šok i razočaranje sudstvom u susjednoj Srbiji. Nevladine organizacije koje okupljaju žrtve proteklog rata u Bosni i Hercegovini, ali i političke partije, smatraju kako se radi o nastavku državne politike iz devedesetih godina prošlog vijeka, te da presuda demonstrira svu apsurdnost mnogih posljedica rata, prema kojoj Srbija sudi njegovim žrtvama. Ipak, presuda Iliji Jurišiću je najviše pogodila Tuzlake, njegove sugrađane, koji kažu kako je osuđen nevin čovjek.
Presuda kojom je Tuzlak Ilija Jurišić osuđen na 12 godina zatvora ostavila je u nevjerici njegove sugrađane. Jedan od njih, predsjednik nevladine organizacije „Istina, pravda, pomirenje“ Sinan Alić koji je od Jurišićevog hapšenja bio na svakom zakazanom ročištu, kaže kako niko tokom izricanja presude nije ni slutio da će Ilija Jurišić biti osuđen, a kamoli da će ga osuditi na 12 godina. Tim prije, ističe Alić, što nije postojao niti jedan dokaz koji ga je teretio za djela koja mu je srbijansko Tužilaštvo pripisivalo:
„Ako je ovo pravda i ako su ovo standardi pravde, onda treba da se zabrinu svi građani koji žive na prostoru ex Jugoslavije. Ako je pravda u ovoj zgradi koju forsira Vukčević i Vinka Beraha- Nikićević tumači, onda svi ratni zločinci koji su iz BiH mogu krenuti za Beograd.“
Srbijansko Tužilaštvo za slučaj Tuzlanska kolona podiglo je optužnicu i protiv nekadašnjeg načelnika opštine Tuzla Selima Bešlagića. Vidno potresen, Bešlagić za naš program kaže da riječima ne može opisati svoje razočarenje presudom Jurišiću:
„Aposolutno sam razočaran u pravdu u Srbiji, apsolutno. I sada mogu da kažem da je Dobrica Ćosić u svojim ’Deobama’ dobro napisao o njima: Lažemo iz stida - da ohrabrimo, da sakrijemo.“
Razočarenje ne krije ni sadašnji tuzlanski gradonačelnik Jasmin Imamović. Najavljuje da će predstavnici opštine, nakon što bude podnesena žalba na presudu, u saradnji sa Fondacijom „Istina, Pravda, Pomirenje“ vidjeti šta još mogu uraditi kao lokalna zajednica kako bi pomogli Iliji Jurišiću. Jedan od razloga, prema riječima Jasmina Imamovića, je taj što je država Bosna i Hercegovina u ovom predmetu “zakazala”:
„Morali su se ponašati kao profesionalci i morali su znati da štiteći pravo Ilije Jurišića pokazuju kako će štititi pravo svakog građanina BiH.“
Nisu samo predstavnici opštine Tuzla razočarani presudom. Njima se pridružuju i Tuzlaci koje smo anketirali:
„Ja sam razočaran, kao i svi i Tuzlaci. I to je jedan od dokaza da je to politički montirani proces.“
„Ne mogu da vjerujem.“
„Politika - i više od toga. I što je još najgore, taj lobi je još jak u Srbiji.“
„To je strašno. Čovjek prav da takvu kaznu dobije.“
„Grozno.“
“To nije trebalo uopšte da urade. On nije kriv ni za šta.“
Hapšenje i suđenje Iliji Jurišiću u Beogradu izazvalo je veliko interesovanje i kod Tužilaštva Bosne i Hercegovine, tim prije što Posebni odjel za ratne zločine pri Tužilaštvu radi na predmetu koji se odnosi na istragu o dešavanjima vezanim za Tuzlansku kolonu, i u kojoj je više osoba osumnjičeno. Taj predmet, tvrde, postojao je i prije hapšenje Ilije Jurišića u Beogradu. Zbog toga je, navodi za naš radio portparol Boris Grubešić, bh. Tužilaštvo u više navrata tražilo i slalo dopise srbijanskom Tužilaštvu da predmet ustupi na procesuiranje sudskim institucijama Bosne i Hercegovine:
„Smatramo, i ranije a i sada, da su za predmete ratnih zločina počinjene u BiH koji se pokrenuti protiv državljana BiH isključivo nadležni Tužiteljstvo i Sud BiH.“
Sporno je i to što je slučaj Tuzlanska kolona Tužilaštvo BiH ranije dostavilo Haškom tužilaštvu. Nakon provjere u Hagu, taj predmet je dodijeljen bosanskohercegovačkom pravosuđu jer se i desio na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Istovremeno, Ministarstvo pravde BiH već godinama insistira na tome da se osobe koje su počinile zločin procesuiraju u državi gdje je zločin i počinjen. Taj prijedlog, kojeg je bosanskohercegovački ministar pravde Bariša Čolak iznio tokom sastanka u junu u Sarajevu sa predstavnicima srbijanskog Tužilaštva i tamošnjeg Ministarstva pravde, još nikada nije dobio „zeleno svjetlo“ u Beogradu. Jedino što su dvije strane usaglasile je formiranje radnih grupa, ističe portparol bh. Ministarstva pravde Marina Bakić:
„U toku je usaglašavanje izmjena ugovora o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima i ugovora o međusobnom izvršavanju sudskih odluka o krivičnim stvarima. Predloženim izmjenama ugovora o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima stvorili bi se uslovi za prevazilaženje postojećiih problema u vođenju duplih postupaka i istraga. Također, već usaglašenim izmjenama ugovora o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u krivičnim stvarima omogućiće se izvršavanje sudskih odluka izrečenih u jednoj državi u slučaju kada se osuđenik nađe u drugoj državi.“
Problem procesuiranja ratnih zločina u slučaju Ilije Jurišić, odnosno Tuzlanske kolone, ali i Dobrovoljačke u Sarajevu, pokazao je kako nije moguće riješiti na nivou tužilaštava i bez uključivanja drugih institucije. Ukoliko se to ne desi, ovi ali i neki drugi mogući procesi mogli bi zakomplikovati ionako zategnute odnose između Bosne i Hercegovine i Srbije.
Presuda kojom je Tuzlak Ilija Jurišić osuđen na 12 godina zatvora ostavila je u nevjerici njegove sugrađane. Jedan od njih, predsjednik nevladine organizacije „Istina, pravda, pomirenje“ Sinan Alić koji je od Jurišićevog hapšenja bio na svakom zakazanom ročištu, kaže kako niko tokom izricanja presude nije ni slutio da će Ilija Jurišić biti osuđen, a kamoli da će ga osuditi na 12 godina. Tim prije, ističe Alić, što nije postojao niti jedan dokaz koji ga je teretio za djela koja mu je srbijansko Tužilaštvo pripisivalo:
„Ako je ovo pravda i ako su ovo standardi pravde, onda treba da se zabrinu svi građani koji žive na prostoru ex Jugoslavije. Ako je pravda u ovoj zgradi koju forsira Vukčević i Vinka Beraha- Nikićević tumači, onda svi ratni zločinci koji su iz BiH mogu krenuti za Beograd.“
Srbijansko Tužilaštvo za slučaj Tuzlanska kolona podiglo je optužnicu i protiv nekadašnjeg načelnika opštine Tuzla Selima Bešlagića. Vidno potresen, Bešlagić za naš program kaže da riječima ne može opisati svoje razočarenje presudom Jurišiću:
„Aposolutno sam razočaran u pravdu u Srbiji, apsolutno. I sada mogu da kažem da je Dobrica Ćosić u svojim ’Deobama’ dobro napisao o njima: Lažemo iz stida - da ohrabrimo, da sakrijemo.“
Razočarenje ne krije ni sadašnji tuzlanski gradonačelnik Jasmin Imamović. Najavljuje da će predstavnici opštine, nakon što bude podnesena žalba na presudu, u saradnji sa Fondacijom „Istina, Pravda, Pomirenje“ vidjeti šta još mogu uraditi kao lokalna zajednica kako bi pomogli Iliji Jurišiću. Jedan od razloga, prema riječima Jasmina Imamovića, je taj što je država Bosna i Hercegovina u ovom predmetu “zakazala”:
„Morali su se ponašati kao profesionalci i morali su znati da štiteći pravo Ilije Jurišića pokazuju kako će štititi pravo svakog građanina BiH.“
Nisu samo predstavnici opštine Tuzla razočarani presudom. Njima se pridružuju i Tuzlaci koje smo anketirali:
„Ja sam razočaran, kao i svi i Tuzlaci. I to je jedan od dokaza da je to politički montirani proces.“
„Ne mogu da vjerujem.“
„Politika - i više od toga. I što je još najgore, taj lobi je još jak u Srbiji.“
„To je strašno. Čovjek prav da takvu kaznu dobije.“
„Grozno.“
“To nije trebalo uopšte da urade. On nije kriv ni za šta.“
Hapšenje i suđenje Iliji Jurišiću u Beogradu izazvalo je veliko interesovanje i kod Tužilaštva Bosne i Hercegovine, tim prije što Posebni odjel za ratne zločine pri Tužilaštvu radi na predmetu koji se odnosi na istragu o dešavanjima vezanim za Tuzlansku kolonu, i u kojoj je više osoba osumnjičeno. Taj predmet, tvrde, postojao je i prije hapšenje Ilije Jurišića u Beogradu. Zbog toga je, navodi za naš radio portparol Boris Grubešić, bh. Tužilaštvo u više navrata tražilo i slalo dopise srbijanskom Tužilaštvu da predmet ustupi na procesuiranje sudskim institucijama Bosne i Hercegovine:
„Smatramo, i ranije a i sada, da su za predmete ratnih zločina počinjene u BiH koji se pokrenuti protiv državljana BiH isključivo nadležni Tužiteljstvo i Sud BiH.“
Sporno je i to što je slučaj Tuzlanska kolona Tužilaštvo BiH ranije dostavilo Haškom tužilaštvu. Nakon provjere u Hagu, taj predmet je dodijeljen bosanskohercegovačkom pravosuđu jer se i desio na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Istovremeno, Ministarstvo pravde BiH već godinama insistira na tome da se osobe koje su počinile zločin procesuiraju u državi gdje je zločin i počinjen. Taj prijedlog, kojeg je bosanskohercegovački ministar pravde Bariša Čolak iznio tokom sastanka u junu u Sarajevu sa predstavnicima srbijanskog Tužilaštva i tamošnjeg Ministarstva pravde, još nikada nije dobio „zeleno svjetlo“ u Beogradu. Jedino što su dvije strane usaglasile je formiranje radnih grupa, ističe portparol bh. Ministarstva pravde Marina Bakić:
„U toku je usaglašavanje izmjena ugovora o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima i ugovora o međusobnom izvršavanju sudskih odluka o krivičnim stvarima. Predloženim izmjenama ugovora o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima stvorili bi se uslovi za prevazilaženje postojećiih problema u vođenju duplih postupaka i istraga. Također, već usaglašenim izmjenama ugovora o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u krivičnim stvarima omogućiće se izvršavanje sudskih odluka izrečenih u jednoj državi u slučaju kada se osuđenik nađe u drugoj državi.“
Problem procesuiranja ratnih zločina u slučaju Ilije Jurišić, odnosno Tuzlanske kolone, ali i Dobrovoljačke u Sarajevu, pokazao je kako nije moguće riješiti na nivou tužilaštava i bez uključivanja drugih institucije. Ukoliko se to ne desi, ovi ali i neki drugi mogući procesi mogli bi zakomplikovati ionako zategnute odnose između Bosne i Hercegovine i Srbije.
