U Sarajevu će u četvrtak štrajkovati ratni vojni invalidi, porodice poginulih boraca, poljoprivrednici. Prijedlog interventnog zakona bio je povod da se probude sve ugrožene kategorije koje se finansiraju iz federalnog budžeta. Zbog ovog zakona petominutni štrajk upozorenja najavila je i Unija nezavisnih sindikata Federacije BiH. Ovo je objava rata budžetskim korisnicima - tvrdi predsjednik Unije Josip Milić:
„Autobusima, ako treba, u Sarajevo, na sjednice Parlamenta ili ispred zgrade Vlade. Pitanje je hoćemo li mi kao sindikati uspjeti zadržati ljude da ne stupe u nešto što se zove revolucija, a ne samo nemiri i prosvjedi.“
Interventnim zakonom Vlade Federacije se privremeno, u razdoblju aranžmana sa MMF-om, svim budžetskim korisnicima na svim nivoima vlasti umanjuju plate i naknade za deset posto. Isto je sa tekućim grantovima koji se odnose na ratne vojne invalide, dobitnike ratnih priznanja, neratne invalide, vojne penzije ostvarene pod povoljnijim uslovima, civilne žrtve rata.
Civilni invalidi su u februaru ove godine upali na sjednicu Parlamenta Federacije, nezadovoljni izmjenama zakona o njihovim pravimaProteste za četvrtak u Sarajevu najavljuju ratni vojni invalidi i porodice poginulih boraca. Prema najavama, pred zgradom Parlamenta okupiće se ratni vojni invalidi iz 75 opština u Federaciji. Predsjednik ove organizacije Safet Redžić:
„Zbog činjenice da je Vlada u ovom interventnom zakonu koji je usvojila predvidjela u članu 4 da će se u kategoriji smanjiti deset posto njihove naknade kakve su bile u decembru prošle godine. Prema tome, to bi značilo da bi nas taj potez doveo u poziciju da bi naša primanja bila niža nego 2004. godine.“
Analitičari smatraju da su najavljeni protesti samo uvod u veći socijalni bunt koji se može očekivati, prije svega u Federaciji. Nivo socijalnih tenzija i revolta je toliko veliki da se mogu očekivati socijalni nemiri. U BiH 41 posto stanovništva živi ispod linije siromaštva, podsjeća direktor Nezavisnog biroa za humanitarna pitanja Žarko Papić. Taj podatak jedan je od bitnih pokazatelja da će se socijalna situacija zaoštravati:
„Puno će veći problemi biti nezaposleni radnici, puno će veći problemi biti porodice sa više djece, dakle, socijalni problemi u BiH, a i ovi su, naravno, veliki, su mnogo veći od ovih koji će se pojaviti u situaciji kresanja finansijskih transfera za pojedine kategorije.“
Ekonomski analitičar Omer Čar smatra da se neki rezovi moraju napraviti:
„U zadnjih nekoliko godina prihodi su porasli u značajnoj mjeri i taj se novac trošio na transfere po raznim osnovama, bez adekvatne procjene da li ovaj novac dolazi do onih kojima je najviše potreban. S druge strane, došlo je do naglog porasta plaća u javnom sektoru. Ovog novca više nema. Stoga, uštede moraju biti ciljane tako da u najmanjoj mogućoj mjeri pogode najsiromašnije slojeve društva. Ono što ja nisam siguran jeste da će se to postići ovim interventnim zakonom. Po pitanju samih protesta – oni su poželjni u mjeri u kojoj će potaći Vladu da uzme u obzir argumentovane primjedbe i shodno tome izvrši ciljane uštede.“
Direktor Nezavisnog biroa za humanitarna pitanja, Žarko Papić:
„Svi socijalni transferi, dakle invalidnine, dječji dodaci, pomoć siromašnim itd. itd., svega 23 %, dakle manje od četvrtine tih transfera, dolazi do najsiromašnije petine stanovništva. Puno veći procenat tih transfera ide najvećoj, najbogatijoj petini stanovništva. Dodaću podatak: kad bi se svi ti transferi ukinuli, siromaštvo u BiH bi se povećalo samo za 1,2 procentna poena, dakle, izašlo bi negdje na 19,2 %, po procjenama Svjetske banke. To govori da je sistem potpuno neefikasan.“
Prijedlog interventnog zakona po hitnom postupku upućen je u Parlament Federacije BiH. Ante Čolak, poslanik u federalnom Parlamentu, smatra da su zaoštravanje socijalne situacije i protesti bili očekivani:
„Ovo je samo povod i za onako kumuliranje kaosa koji već duže vremena traje. Naročito u Federaciji, zbog socijalnog klijentelizma kojeg su vladajuće stranke radi kupovine glasova provodile u ovom mandatu, zato što se nije pristupilo nijednoj ozbiljnijoj reformi, nego što su se paušalno odrađivala određena obećanja, na protuustavan način, za stvari za koje se unaprijed znalo da nema novaca. I sada sve to dolazi na naplatu.“
No, interventni zakon nije jedini koji je izazvao nezadovoljstvo u BiH. Zbog teške ekonomske situacije proteste najavljuju radnici zaposleni u tekstilnoj i kožarskoj industriji, a poljoprivrednici će štrajkovati već sutra - opet zbog neusvajanja zakona o zaštiti domaće proizvodnje koji bi makar djelimično zaštitio ovu granu bh. privrede.
„Autobusima, ako treba, u Sarajevo, na sjednice Parlamenta ili ispred zgrade Vlade. Pitanje je hoćemo li mi kao sindikati uspjeti zadržati ljude da ne stupe u nešto što se zove revolucija, a ne samo nemiri i prosvjedi.“
Interventnim zakonom Vlade Federacije se privremeno, u razdoblju aranžmana sa MMF-om, svim budžetskim korisnicima na svim nivoima vlasti umanjuju plate i naknade za deset posto. Isto je sa tekućim grantovima koji se odnose na ratne vojne invalide, dobitnike ratnih priznanja, neratne invalide, vojne penzije ostvarene pod povoljnijim uslovima, civilne žrtve rata.
„Zbog činjenice da je Vlada u ovom interventnom zakonu koji je usvojila predvidjela u članu 4 da će se u kategoriji smanjiti deset posto njihove naknade kakve su bile u decembru prošle godine. Prema tome, to bi značilo da bi nas taj potez doveo u poziciju da bi naša primanja bila niža nego 2004. godine.“
Analitičari smatraju da su najavljeni protesti samo uvod u veći socijalni bunt koji se može očekivati, prije svega u Federaciji. Nivo socijalnih tenzija i revolta je toliko veliki da se mogu očekivati socijalni nemiri. U BiH 41 posto stanovništva živi ispod linije siromaštva, podsjeća direktor Nezavisnog biroa za humanitarna pitanja Žarko Papić. Taj podatak jedan je od bitnih pokazatelja da će se socijalna situacija zaoštravati:
Puno će veći problemi biti nezaposleni radnici, puno će veći problemi biti porodice sa više djece, dakle, socijalni problemi u BiH.
„Puno će veći problemi biti nezaposleni radnici, puno će veći problemi biti porodice sa više djece, dakle, socijalni problemi u BiH, a i ovi su, naravno, veliki, su mnogo veći od ovih koji će se pojaviti u situaciji kresanja finansijskih transfera za pojedine kategorije.“
Ekonomski analitičar Omer Čar smatra da se neki rezovi moraju napraviti:
„U zadnjih nekoliko godina prihodi su porasli u značajnoj mjeri i taj se novac trošio na transfere po raznim osnovama, bez adekvatne procjene da li ovaj novac dolazi do onih kojima je najviše potreban. S druge strane, došlo je do naglog porasta plaća u javnom sektoru. Ovog novca više nema. Stoga, uštede moraju biti ciljane tako da u najmanjoj mogućoj mjeri pogode najsiromašnije slojeve društva. Ono što ja nisam siguran jeste da će se to postići ovim interventnim zakonom. Po pitanju samih protesta – oni su poželjni u mjeri u kojoj će potaći Vladu da uzme u obzir argumentovane primjedbe i shodno tome izvrši ciljane uštede.“
Direktor Nezavisnog biroa za humanitarna pitanja, Žarko Papić:
Ovo je samo povod i za onako kumuliranje kaosa koji već duže vremena traje. Naročito u Federaciji, zbog socijalnog klijentelizma kojeg su vladajuće stranke radi kupovine glasova provodile u ovom mandatu.
„Svi socijalni transferi, dakle invalidnine, dječji dodaci, pomoć siromašnim itd. itd., svega 23 %, dakle manje od četvrtine tih transfera, dolazi do najsiromašnije petine stanovništva. Puno veći procenat tih transfera ide najvećoj, najbogatijoj petini stanovništva. Dodaću podatak: kad bi se svi ti transferi ukinuli, siromaštvo u BiH bi se povećalo samo za 1,2 procentna poena, dakle, izašlo bi negdje na 19,2 %, po procjenama Svjetske banke. To govori da je sistem potpuno neefikasan.“
Prijedlog interventnog zakona po hitnom postupku upućen je u Parlament Federacije BiH. Ante Čolak, poslanik u federalnom Parlamentu, smatra da su zaoštravanje socijalne situacije i protesti bili očekivani:
„Ovo je samo povod i za onako kumuliranje kaosa koji već duže vremena traje. Naročito u Federaciji, zbog socijalnog klijentelizma kojeg su vladajuće stranke radi kupovine glasova provodile u ovom mandatu, zato što se nije pristupilo nijednoj ozbiljnijoj reformi, nego što su se paušalno odrađivala određena obećanja, na protuustavan način, za stvari za koje se unaprijed znalo da nema novaca. I sada sve to dolazi na naplatu.“
No, interventni zakon nije jedini koji je izazvao nezadovoljstvo u BiH. Zbog teške ekonomske situacije proteste najavljuju radnici zaposleni u tekstilnoj i kožarskoj industriji, a poljoprivrednici će štrajkovati već sutra - opet zbog neusvajanja zakona o zaštiti domaće proizvodnje koji bi makar djelimično zaštitio ovu granu bh. privrede.