Zatišje u razgovorima trojice lidera u Bosni i Hercegovini - Sulejmana Tihića, Milorada Dodika i Dragana Čovića, kako se najavljuje, biće prekinuto 14. juna, za kada je u Banjoj Luci ponovo zakazan sastanak tzv. prudske trojke. Iako su u dosadašnjim susretima makar u naznakama razmjenjivali mišljenja o ustavnim promjenama, od banjalučkih razgovora ne treba previše očekivati, kaže za naš program generalni sekretar SNSD-a Rajko Vasić. On tvrdi da ustavne promjene neće biti tema razgovora u Banjoj Luci. Prema njegovim riječima, o toj temi neće se govoriti ni u narednih nekoliko mjeseci jer nastupaju godišnji odmori:
„Na tom sastanku u Banjoj Luci neće biti neka velika tema, neće biti nešto epohalno. To će biti nastavak razgovora i moguće da će se riješti nešto od praktičnih dnevnih pitanja. Dakle, ne treba očekivati nikakve tektonske, strukturalne promjene i dogovore.“
Uprkos stavovima SNSD-a da će neke od ključnih reformi, poput Ustava, trebati da sačekaju do jeseni, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović najavio je početkom sedmice da bi nakon kongresa SDA trojica lidera sa visokim predstavnikom trebala da definišu stavove o ustavnim promjenama. Na razgovore ih je, kako kaže Čović, potakla posjeta američkog potpredsjednika Josepha Bidena, ali i vrlo jasni zahtjevi visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku Evropske unije Javiera Solane:
„On je bio vrlo konkretan. Tražio je do nas vrlo precizno da odredimo rokove do kada možemo završiti priču o pet plus dva uvjeta kad je u pitanju priključenje EU i da pokušamo do kraja godine, vrlo precizno dato, otvoriti priču oko ustavnih reformi kako se ne bismo zapetljali ponovno da u izbornoj godini raspravljamo o vitalnim pitanjima uređenja države.“
Za sastanak u Banjoj Luci, u Stranci demokratske akcije čuli su od medija. Potpredsjednik stranke Senad Šepić kaže da se radi o spekulacijama da će razgovori biti održani 14. juna, iako je, kako navodi, ta stranka zainteresovana za njihov nastavak. Za SDA, ustavne reforme su prioritet svih prioriteta:
„Mislim da je pitanje ustavnih promjena nešto što mi svi koji radimo u BiH moramo imati na prvom mjestu i mislim da se to treba raditi i prije godišnjih odmora. Ako hoćete, smatram da bismo ove godine trebali svi da shvatimo da naši godišnji odmori mogu biti u drugom planu, a da pitanje i ustavnih promjena a i liberalizacije viznog režima treba svima nama da budu prioritet.“
U Stranci demokratske akcije su zainteresovani i da se, osim lidera SDA, HDZ BiH i SNSD-a, u razgovore o ustavnim promjenama uključe i druge političke partije. Bh. javnost spekuliše da će u tom procesu učestvovati i predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija. U SDP-u kažu da nisu dobili nikakav poziv za učešće u dijalogu. Predsjednik Glavnog odbora Svetozar Pudarić navodi pod kojim uslovima, ukoliko poziv dođe, će se uključiti:
„Naš stav je potpuno jasan - i sam predsjednik Lagumdžija ga je nekoliko puta iznio i siguran sam da i on stoji iza svega ovoga - a to je da SDP se neće uključivati ni u kakve pregovore do momenta kad se prijedlog, koji utvrde oni koji su dobili mandat i formirali vladu na tom mandatu, ne dođe u skupštinsku proceduru i tada ne bude sadržavao aprilski paket plus nešto bolje što se oko toga dogovore.“
Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nedavno je najavio da će se aktivnije uključiti u razgovore tzv. prudske trojke kako bi se ubrzale reforme u Bosni i Hercegovini. Portparolka OHR-a Ljiljana Radetić:
“Kada je pitanju učešće visokog predstavnika, odnosno specijalnog predstavnika EU na ovim sastancima domaćih političara, OHR je svakako tu da pomogne u procesu na kakav god način može. Međutim, i pitanje ustavne reforme i ispunjavanje obaveza zadatih od Savjeta za implementaciju mira jesu posao domaćih političara.“
U ovom trenutku teško je prognozirati kada će početi razgovori o ustavnim promjenama, a još teže da li će biti postignut dogovor. U prilog ovoj konstataciji ide i činjenica da lideri u Bosni i Hercegovini imaju dijametralno suprotne stavove kako treba izgledati Ustav BiH. I dok se u SDA zalažu za Ustav prema kojem će država biti sastavljena od regija, a u HDZ-u BiH od tri nivoa vlasti, SNSD želi samo jedno - cjelovitost Republike Srpske u budućem ustavnom rješenju.
„Na tom sastanku u Banjoj Luci neće biti neka velika tema, neće biti nešto epohalno. To će biti nastavak razgovora i moguće da će se riješti nešto od praktičnih dnevnih pitanja. Dakle, ne treba očekivati nikakve tektonske, strukturalne promjene i dogovore.“
Uprkos stavovima SNSD-a da će neke od ključnih reformi, poput Ustava, trebati da sačekaju do jeseni, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović najavio je početkom sedmice da bi nakon kongresa SDA trojica lidera sa visokim predstavnikom trebala da definišu stavove o ustavnim promjenama. Na razgovore ih je, kako kaže Čović, potakla posjeta američkog potpredsjednika Josepha Bidena, ali i vrlo jasni zahtjevi visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku Evropske unije Javiera Solane:
„On je bio vrlo konkretan. Tražio je do nas vrlo precizno da odredimo rokove do kada možemo završiti priču o pet plus dva uvjeta kad je u pitanju priključenje EU i da pokušamo do kraja godine, vrlo precizno dato, otvoriti priču oko ustavnih reformi kako se ne bismo zapetljali ponovno da u izbornoj godini raspravljamo o vitalnim pitanjima uređenja države.“
Za sastanak u Banjoj Luci, u Stranci demokratske akcije čuli su od medija. Potpredsjednik stranke Senad Šepić kaže da se radi o spekulacijama da će razgovori biti održani 14. juna, iako je, kako navodi, ta stranka zainteresovana za njihov nastavak. Za SDA, ustavne reforme su prioritet svih prioriteta:
„Mislim da je pitanje ustavnih promjena nešto što mi svi koji radimo u BiH moramo imati na prvom mjestu i mislim da se to treba raditi i prije godišnjih odmora. Ako hoćete, smatram da bismo ove godine trebali svi da shvatimo da naši godišnji odmori mogu biti u drugom planu, a da pitanje i ustavnih promjena a i liberalizacije viznog režima treba svima nama da budu prioritet.“
SDP se neće uključivati ni u kakve pregovore do momenta kad se prijedlog, koji utvrde oni koji su dobili mandat i formirali vladu na tom mandatu, ne dođe u skupštinsku proceduru..
U Stranci demokratske akcije su zainteresovani i da se, osim lidera SDA, HDZ BiH i SNSD-a, u razgovore o ustavnim promjenama uključe i druge političke partije. Bh. javnost spekuliše da će u tom procesu učestvovati i predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija. U SDP-u kažu da nisu dobili nikakav poziv za učešće u dijalogu. Predsjednik Glavnog odbora Svetozar Pudarić navodi pod kojim uslovima, ukoliko poziv dođe, će se uključiti:
„Naš stav je potpuno jasan - i sam predsjednik Lagumdžija ga je nekoliko puta iznio i siguran sam da i on stoji iza svega ovoga - a to je da SDP se neće uključivati ni u kakve pregovore do momenta kad se prijedlog, koji utvrde oni koji su dobili mandat i formirali vladu na tom mandatu, ne dođe u skupštinsku proceduru i tada ne bude sadržavao aprilski paket plus nešto bolje što se oko toga dogovore.“
Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nedavno je najavio da će se aktivnije uključiti u razgovore tzv. prudske trojke kako bi se ubrzale reforme u Bosni i Hercegovini. Portparolka OHR-a Ljiljana Radetić:
“Kada je pitanju učešće visokog predstavnika, odnosno specijalnog predstavnika EU na ovim sastancima domaćih političara, OHR je svakako tu da pomogne u procesu na kakav god način može. Međutim, i pitanje ustavne reforme i ispunjavanje obaveza zadatih od Savjeta za implementaciju mira jesu posao domaćih političara.“
U ovom trenutku teško je prognozirati kada će početi razgovori o ustavnim promjenama, a još teže da li će biti postignut dogovor. U prilog ovoj konstataciji ide i činjenica da lideri u Bosni i Hercegovini imaju dijametralno suprotne stavove kako treba izgledati Ustav BiH. I dok se u SDA zalažu za Ustav prema kojem će država biti sastavljena od regija, a u HDZ-u BiH od tri nivoa vlasti, SNSD želi samo jedno - cjelovitost Republike Srpske u budućem ustavnom rješenju.