To je ponovo aktueliziralo pitanje kada će BiH izmijeniti ugovor o međusobnoj pravnoj pomoći sa Hrvatskom, ali i sa Srbijom, kako bi osobe pravomoćne osuđene u jednoj, kaznu mogle izdržavati u drugoj zemlji.
Pripadnici Federalne policije obavili su prvi razgovor sa Branimirom Glavašem koji boravi u Hercegovini, potvrdio je za naš radio Robert Cvrtak, glasnogovornik Uprave MUP-a FBiH. Dodao je kako policija još uvijek nije dobila međunarodnu potjernicu, odnosno službeni nalog od policije Republike Hrvatske:
„Mogu vam potvrditi da se gospodin Glavaš nalazi na prostoru Bosne i Hercegovine, da smo mi tijekom vikenda stupili u kontakt s njim, obavili razgovore i da je on u jednom vrlo korektnom odnosu iskazao da će biti dostupan službenicima Federalne uprave policije u svakom trenutku.“
Robert CvrtakPolicija u BiH ništa ne može poduzeti protiv Glavaša dok to ne zatraži Hrvatska. Zapravo malo toga može učiniti kada i zatraži, jer Glavaš, kako je danas potvrdio Robert Cvrtak, ima državljanstvo Bosne i Hercegovine, zbog čega ne može biti izručen Republici Hrvatskoj:
„MUP Zapadnohercegovačkog kantona je potvrdio zvaničnu informaciju da Glavaš posjeduje državljanstvo, odnosno da je upisan u knjigu rođenih.“
Iako se pri razmatranju državljanstva mora voditi računa o eventualnim krivičnim postupcima, u Ministarstvu civilnih poslova doznajemo kako činjenica da je Branimir Glavaš ostvario državljanstvo u vrijeme dok mu se sudilo za ratni zločin, ništa ne predstavlja. Kako pojašnjava Zorica Rulj iz Ministarstva civilnih poslova, Glavaš je tek realizirao pravo koje mu porijeklom roditelja pripada:
„Osoba koja je samo realizovala svoje pravo na državljanstvo koje joj pripada od ranije, nije bila dužna da donosi bilo kakve dokumente o bilo kakvim sudskim ili sličnim sporovima u nekoj drugoj državi.“
Gdje se trenutno nalazi Branimir Glavaš, osim policije niko sa sigurnošću ne može reći. Mediji su proteklih dana izvještavali kako je Glavaš viđen u selu Grabovica kod Tomislavgrada, rodnoj kući Ivana Drnića, bivšeg saborskog zastupnika, u čijoj pratnji je, navodno, došao u BiH, u lokalnom restoranu u Ljubuškom i kući generala Željka Šiljega, gdje je, navodno, prijavio prebivalište, što su potvrdili i neki građani:
„Mimoišli smo se autima, u prolazu, u ulici bana Jelačića, gdje ja živim.“
„Branimir Glavaš? Kako da nije ovdje! Ovuda je.“
Osim mogućeg prebivališta, počinju se otvarati i ostala pitanja, poput mogućnosti njegovog procesuiranja na teritoriji Bosne i Hercegovine. Naime, među Glavaševim žrtvama ima i državljana BiH, podsjeća za naš radio Janko Velimirović iz organizacije „Veritas“, što ovdašnjem tužilaštvu može biti povod za preuzimanje slučaja:
„Mislim da ideja nije za odbaciti. Treba naći žrtve koje su sa tog prostora, a danas žive u BiH ili su državljani Bosne i Hercegovine i pokrenuti taj postupak pred Sudom BiH.“
Ministar pravde BiH, Bariša Čolak, odgovara:
„Znate s kakvim poteškoćama su skopčani postupci koji se vode u državi gdje djelo nije počinjeno. Naravno da bi najbolje bilo kad bi se djela procesuirala tamo gdje je zločin počinjen, ali dakako da je državama ostavljena mogućnost i drugačijeg rješenja.“
Obzirom na sve navedeno, Branimir Glavaš u Bosni i Hercegovini biće slobodan čovjek. I svojevrsna preporuka, još jedna u nizu, kriminalcima u regiji da je dovoljno posjedovati državljanstvo susjedne države. Politički analitičar Dragan Marjanović zaključuje:
„To je nekada bila Latinska Amerika, za ljude nakon Drugog svjetskog rata i za naciste. To sada polako postaje Hercegovina. To je najgori mogući pravac koji sam ja svojoj Hercegovini u njenoj povijesti poželio. Ja priznajem da je svojedobno tako nastala Amerika i moćni savez Sjedinjenih Američkih Država, a bojim se da će u Hercegovini i šire, umjesto tako nečega nastati zapravo pakao.“
Masovna bježanija
Branimir Glavaš samo je jedan od tridesetak bjegunaca iz Hrvatske koji se prema informacijama MUP-a ove zemlje, nalaze u BiH. Glavaš je bh. državljanstvo, na osnovu porijekla dobio potkraj prošle godine, u isto vrijeme kada mu je u Hrvatskoj suđeno za ratni zločin, počinjen u Osijeku 1991. godine. Iako je i službeno potvrđeno da se Glavaš nalazi u Hercegovini, BiH ga prema odredbama Zakona o krivičnom postupku kao svog državljana neće izručiti Hrvatskoj.
Kako još uvijek između zemalja regiona, koje su nekada činile zajedničku državu, nema Sporazuma o izručivanju dvojnih državljana, masovnoj bježaniji kriminalca s ove i s one strane granice pokušalo se stati u kraj izmjenama Ugovora o međunarodnoj pravnoj pomoći, kaže portparol Ministarstva pravde BiH, Marina Bakić:
„Između Ministarstva pravde BiH i Ministarstva pravosuđa RH usaglašena je inicijativa o izmjenama Ugovora o međunarodnoj pravnoj pomoći koja treba da omogući da pravosnažno osuđene osobe u jednoj državi moraju izdržavati kaznu u drugoj državi, a nakon potrvrđivanja presude. Ranije je za izdržavanje kazne bila potrebna saglasnost osuđenog lica, što se ovim sporazumom ukida. U toku su pripreme ovog Ugovora, nakon čega ide u proceduru predlaganja. Ista inicijativa postoji kada je u pitanju Republika Srbija. Kada je u pitanju slučaj gospodina Glavaša, možemo reći da presuda protiv njega još uvijek nije pravosnažna i trenutno je nemoguće predvidjeti kakva će ona i biti i da li će doći do njenog potvrđivanja u BiH, odnosno da li će na gospodina Glavaša biti primjenjene odredbe izmjenjenog Ugovora.“
Policija u Federaciji BiH je potvrdila da se Glavaš nalazi u Hercegovini te da je sa njim obavljen informativni razgovor.
Dok za Branimirom Glavašom ne bude raspisana potjernica u Hrvatskoj, gdje je osuđen na 10 godina zatvora za ratni zločin, on je u BiH slobodan čovjek. Ovo daje lošu sliku o državi a žrtvama ratnih zločina na svim stranama u regionu, šalje poruku, kako još uvijek postoje zaštićeni i povlašteni, ističe predsjednik Helsinškog odbora RS Branko Todorović:
„U ovom trenutku u BiH iz nadležnih institucija šalju jasne poruke javnosti kako je formalno sve u redu i kako formalno legalno nije bilo nikakvih prepreka da Glavaš dobije dokumente i istovremeno pokazuje da postoje i dalje moćni lobiji iz vremena rata, poput onog antihaškog, koji štite, finansiraju i u svakom smislu podržavaju počinioce najtežih krivičnih djela i ratnih zločina. Zbog toga je to frustrirajuća situacija, prije svega za žrtve u regionu, jedna poražavajuća slika društva i zemalja u regionu i njihovog odnosa prema pravdi i njihovog odnosa prema zločinu i prema počiniocima zločina.“
Države i vlasti u regionu moraju hitno reagovati, jer uveliko kasne sa sardanjom u odnosu na kriminalne grupe koje koriste sve nedostatke zakona i sistema, kaže Vehid Šehić iz NVO Forum građana Tuzle. U suprotnom, dodaje Šehić, BiH, Hrvatska Sarbija i Crna Gora postaće Eldorado za kriminalce i ratne zločince:
„To je i jedno moralno pitanje, tako da postaje upitna i odredba Ustava koja garantuje državljanima određene države da neće biti izručeni drugoj državi ukoliko su počinili krivično djelo. Smatram da u ovom trenutku bi trebalo staviti van snage, privremeno, odluke koje su sadržane u ustavima ovih država, tako da bi spriječili prebjege i ratnih zločinaca i drugih ljudi koji su optuženi ili osumnjičeni za ratni zločin, za organizovani kriminal, jer vidimo da će se to morati uraditi s obzirom na organizovani kriminal u regionu. Slučaj Pukanića pokazuje izuzetnu saradnju kriminalnih grupa. Četiri ministra pravde moraju pod hitno sjesti, kako bi se to uobličilo u određenu političku odluku.“
Nažalost, Glavaš nije jedini koji je višegodišnju zatvorsku kaznu u Hrvatskoj zamijenio lagodnim životom u BiH. Prije njega su to učinili na 8 godina osuđeni riječki doktor sa bh. državljanstvom Ognjen Šimić, a za privredni kriminal Hrvatska traži i Blaža Petrovića za kojeg se takođe pretpostavlja da je u BiH. Hrvatska je istovremeno utočište pružila bh. bjeguncima od zakona i pravde Anti Jelaviću Ivanu Benderu i desetinama drugih manje poznatih. Spisak bi se mogao produžiti i na mnoge druge koji su iz BiH pobjegli u Srbiju ili Crnu Goru i obratno.
Pripadnici Federalne policije obavili su prvi razgovor sa Branimirom Glavašem koji boravi u Hercegovini, potvrdio je za naš radio Robert Cvrtak, glasnogovornik Uprave MUP-a FBiH. Dodao je kako policija još uvijek nije dobila međunarodnu potjernicu, odnosno službeni nalog od policije Republike Hrvatske:
„Mogu vam potvrditi da se gospodin Glavaš nalazi na prostoru Bosne i Hercegovine, da smo mi tijekom vikenda stupili u kontakt s njim, obavili razgovore i da je on u jednom vrlo korektnom odnosu iskazao da će biti dostupan službenicima Federalne uprave policije u svakom trenutku.“
„MUP Zapadnohercegovačkog kantona je potvrdio zvaničnu informaciju da Glavaš posjeduje državljanstvo, odnosno da je upisan u knjigu rođenih.“
Iako se pri razmatranju državljanstva mora voditi računa o eventualnim krivičnim postupcima, u Ministarstvu civilnih poslova doznajemo kako činjenica da je Branimir Glavaš ostvario državljanstvo u vrijeme dok mu se sudilo za ratni zločin, ništa ne predstavlja. Kako pojašnjava Zorica Rulj iz Ministarstva civilnih poslova, Glavaš je tek realizirao pravo koje mu porijeklom roditelja pripada:
Gdje se trenutno nalazi Branimir Glavaš, osim policije niko sa sigurnošću ne može reći. Mediji su proteklih dana izvještavali kako je Glavaš viđen u selu Grabovica kod Tomislavgrada.
Gdje se trenutno nalazi Branimir Glavaš, osim policije niko sa sigurnošću ne može reći. Mediji su proteklih dana izvještavali kako je Glavaš viđen u selu Grabovica kod Tomislavgrada, rodnoj kući Ivana Drnića, bivšeg saborskog zastupnika, u čijoj pratnji je, navodno, došao u BiH, u lokalnom restoranu u Ljubuškom i kući generala Željka Šiljega, gdje je, navodno, prijavio prebivalište, što su potvrdili i neki građani:
„Mimoišli smo se autima, u prolazu, u ulici bana Jelačića, gdje ja živim.“
„Branimir Glavaš? Kako da nije ovdje! Ovuda je.“
Osim mogućeg prebivališta, počinju se otvarati i ostala pitanja, poput mogućnosti njegovog procesuiranja na teritoriji Bosne i Hercegovine. Naime, među Glavaševim žrtvama ima i državljana BiH, podsjeća za naš radio Janko Velimirović iz organizacije „Veritas“, što ovdašnjem tužilaštvu može biti povod za preuzimanje slučaja:
„Mislim da ideja nije za odbaciti. Treba naći žrtve koje su sa tog prostora, a danas žive u BiH ili su državljani Bosne i Hercegovine i pokrenuti taj postupak pred Sudom BiH.“
To je nekada bila Latinska Amerika, za ljude nakon Drugog svjetskog rata i za naciste. To sada polako postaje Hercegovina.
„Znate s kakvim poteškoćama su skopčani postupci koji se vode u državi gdje djelo nije počinjeno. Naravno da bi najbolje bilo kad bi se djela procesuirala tamo gdje je zločin počinjen, ali dakako da je državama ostavljena mogućnost i drugačijeg rješenja.“
Obzirom na sve navedeno, Branimir Glavaš u Bosni i Hercegovini biće slobodan čovjek. I svojevrsna preporuka, još jedna u nizu, kriminalcima u regiji da je dovoljno posjedovati državljanstvo susjedne države. Politički analitičar Dragan Marjanović zaključuje:
„To je nekada bila Latinska Amerika, za ljude nakon Drugog svjetskog rata i za naciste. To sada polako postaje Hercegovina. To je najgori mogući pravac koji sam ja svojoj Hercegovini u njenoj povijesti poželio. Ja priznajem da je svojedobno tako nastala Amerika i moćni savez Sjedinjenih Američkih Država, a bojim se da će u Hercegovini i šire, umjesto tako nečega nastati zapravo pakao.“
Masovna bježanija
Branimir Glavaš samo je jedan od tridesetak bjegunaca iz Hrvatske koji se prema informacijama MUP-a ove zemlje, nalaze u BiH. Glavaš je bh. državljanstvo, na osnovu porijekla dobio potkraj prošle godine, u isto vrijeme kada mu je u Hrvatskoj suđeno za ratni zločin, počinjen u Osijeku 1991. godine. Iako je i službeno potvrđeno da se Glavaš nalazi u Hercegovini, BiH ga prema odredbama Zakona o krivičnom postupku kao svog državljana neće izručiti Hrvatskoj.
„Između Ministarstva pravde BiH i Ministarstva pravosuđa RH usaglašena je inicijativa o izmjenama Ugovora o međunarodnoj pravnoj pomoći koja treba da omogući da pravosnažno osuđene osobe u jednoj državi moraju izdržavati kaznu u drugoj državi, a nakon potrvrđivanja presude. Ranije je za izdržavanje kazne bila potrebna saglasnost osuđenog lica, što se ovim sporazumom ukida. U toku su pripreme ovog Ugovora, nakon čega ide u proceduru predlaganja. Ista inicijativa postoji kada je u pitanju Republika Srbija. Kada je u pitanju slučaj gospodina Glavaša, možemo reći da presuda protiv njega još uvijek nije pravosnažna i trenutno je nemoguće predvidjeti kakva će ona i biti i da li će doći do njenog potvrđivanja u BiH, odnosno da li će na gospodina Glavaša biti primjenjene odredbe izmjenjenog Ugovora.“
Policija u Federaciji BiH je potvrdila da se Glavaš nalazi u Hercegovini te da je sa njim obavljen informativni razgovor.
Dok za Branimirom Glavašom ne bude raspisana potjernica u Hrvatskoj, gdje je osuđen na 10 godina zatvora za ratni zločin, on je u BiH slobodan čovjek. Ovo daje lošu sliku o državi a žrtvama ratnih zločina na svim stranama u regionu, šalje poruku, kako još uvijek postoje zaštićeni i povlašteni, ističe predsjednik Helsinškog odbora RS Branko Todorović:
Poražavajuća slika društva i zemalja u regionu i njihovog odnosa prema pravdi i njihovog odnosa prema zločinu i prema počiniocima zločina.
Države i vlasti u regionu moraju hitno reagovati, jer uveliko kasne sa sardanjom u odnosu na kriminalne grupe koje koriste sve nedostatke zakona i sistema, kaže Vehid Šehić iz NVO Forum građana Tuzle. U suprotnom, dodaje Šehić, BiH, Hrvatska Sarbija i Crna Gora postaće Eldorado za kriminalce i ratne zločince:
„To je i jedno moralno pitanje, tako da postaje upitna i odredba Ustava koja garantuje državljanima određene države da neće biti izručeni drugoj državi ukoliko su počinili krivično djelo. Smatram da u ovom trenutku bi trebalo staviti van snage, privremeno, odluke koje su sadržane u ustavima ovih država, tako da bi spriječili prebjege i ratnih zločinaca i drugih ljudi koji su optuženi ili osumnjičeni za ratni zločin, za organizovani kriminal, jer vidimo da će se to morati uraditi s obzirom na organizovani kriminal u regionu. Slučaj Pukanića pokazuje izuzetnu saradnju kriminalnih grupa. Četiri ministra pravde moraju pod hitno sjesti, kako bi se to uobličilo u određenu političku odluku.“
Nažalost, Glavaš nije jedini koji je višegodišnju zatvorsku kaznu u Hrvatskoj zamijenio lagodnim životom u BiH. Prije njega su to učinili na 8 godina osuđeni riječki doktor sa bh. državljanstvom Ognjen Šimić, a za privredni kriminal Hrvatska traži i Blaža Petrovića za kojeg se takođe pretpostavlja da je u BiH. Hrvatska je istovremeno utočište pružila bh. bjeguncima od zakona i pravde Anti Jelaviću Ivanu Benderu i desetinama drugih manje poznatih. Spisak bi se mogao produžiti i na mnoge druge koji su iz BiH pobjegli u Srbiju ili Crnu Goru i obratno.
