Njihovi gubici su posljedica granatiranja Sarajeva u proteklom ratu, a pravni osnov na koji se pozivaju u tužbama je presuda Haškog tribunala komandantu Sarajevsko-romanijskog korpusa, generalu Vojske Republike Srpske Stanislavu Galiću. Zbog toga civilne žrtve rata potražuju od Republike Srpske naknadu nematerijalne štete.
Nakon više od tri godine čekanja da tužbe uđu u pravnu proceduru, civilne žrtve rata Kantona Sarajevo konačno će dočekati i prva, pripremna ročišta.
Iako Osnovni sud u Banjaluci, koji je još 2007. godine primio oko 1.700 tužbi sarajevskih civilnih žrtava rata, nije procesuirao ni jednu, podnosioci tužbi ipak vjeruju da je pravda dostižna.
Tužbe su prebacili na Opštinski sud u Sarajevu koji ih je krajem prošle godine proslijedio Pravobranilaštvu RS na odgovor.
U Uniji civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo ne žele prejudicirati ishode sudskih postupaka, ali očekuju da pravda bude zadovoljena.
Teskeredžić: Smatram da je pravda stvarno na našoj strani. Stradali smo, ni krivi ni dužni, ubijeni su ili ranjeni naši najmiliji – sve su to civili. Mi smo istinske žrtve.
„Smatram da je pravda stvarno na našoj strani. Stradali smo, ni krivi ni dužni, ubijeni su ili ranjeni naši najmiliji – sve su to civili. Mi smo istinske žrtve. Meni su ubili oca, ubili mi sestru, ubili mi staru tetku. To su bili civili. Moj otac je imao 86 godina, invalid, u kolicima. To je strašno. A svaka je priča – priča za sebe“, kaže sekretar Unije Muzafer Teskeredžić.
Republika Srpska po više osnova osporava tužbe sarajevskih civilnih žrtava rata. Pravobranilac tog entiteta Slobodan Radulj smatra važnom činjenicu da je samo u poslednja četiri mjeseca u Pravobranilaštvo stiglo više od tri i po hiljade tužbi na odgovor, te da odštetni zahtjevi zbirno prelaze 600 miliona konvertibilnih maraka.
„Tim odgovorom mi smo isticali, prije svega, pitanje zastarjelosti tužbi, stvarne nadležnosti sudova u Federaciji i neka druga pitanja koja možda nisu sada bitna. Uglavnom, mi ćemo ih istaći na pripremnim ročištima i na glavnoj raspravi“, kazao je Radulj.
"Ništa nas ne može pokolebati"
Slobodan Radulj takođe smatra da su tužbe civilnih žrtava rata pravni presedan i da se njima, zapravo, želi riješiti pitanje ratne štete. Radulj za primjer nudi odluke Nirnberškog suda koji je, kako kaže, prilikom osude fašista odlučio da se pitanje ratne reparacije odgodi jer Njemačka, Italija i Japan tada nisu bili platežno sposobni.
„A sad imamo situaciju da se unutar jedne države treba vršiti ratna reparacija tako što će jedan entitet da plaća građanima drugog entiteta ovu ratnu štetu“, naveo je Radulj.
Zbog zločina počinjenih protiv civila tokom opsade Sarajeva i bivšem generalu VRS Dragomiru Miloševiću izrečena je kazna od 29 godina zatvora. U udruženjima žrtava zato ističu da nije riječ o zločinima pojedinaca, već da je iza njih stajao sistem – zbog čega žrtve tuže Republiku Srpsku.
„Poslije ročišta na Općinskom sudu, poslije presude, vjerojatno će druga strana biti nezadovoljna pa će to ići svojim putem, pa će to najvjerojatnije doći do Strazbura. Ja sam siguran - mi nećemo odustati, ništa nas ne može pokolebati“, poručuje Muzafer Teskeredžić.
Opštinskom sudu u Sarajevu do sada je predato oko 3.200, a u pripremi je oko 300 tužbi civilnih žrtava rata. Njihove tragedije samo su dio priče o 1.425 dana dugoj opsadi Sarajeva tokom koje je ubijeno oko 11.000 ljudi, među kojima oko 1.600 djece.
PLP - Pregled najaktuelnijih događaja u protekloj sedmici
Pregled najaktuelnijih događaja u protekloj sedmici
U Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji, počela je regionalna kampanja, tokom koje će biti prikupljano milion potpisa podrške za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava počinjenim od 1991. do 2001. na prostoru nekadašnje SFRJ. Kampanja će trajati do 6. juna.
U Sudu BiH počeo je glavni pretres u predmetu Veselin Vlahović, koji se tereti za krivično djelo zločini protiv čovječnosti. U optužnici se, između ostalog, navodi da je optuženi Vlahović, kao pripadnik paravojnih snaga Republike Srpske, vršio progon civilnog nesrpskog stanovništva u naseljima Grbavica, Vraca i Kovačići, opštine Novo Sarajevo.
Okružni sud u Doboju potvrdio je optužnicu protiv Ante Štuca iz Osijeka zbog ratnog zločina nad civilnim stanovništvom počinjenog na području Bosanskog Broda. Optuženi Ante Štuc trenutno nije dostupan organima pravosuđa.
Pripadnici Sipe na području Laktaša uhapsili su Radovana Klepića zbog sumnje da je u novembru 1992. godine počinio ratni zločin protiv stanovništva u mjestu Kamengrad u opštini Sanski Most.
Apelacioni sud u Beogradu potvrdio je prvostepenu presudu kojom je Stanko Vujanović osuđen na 20 godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva u Vukovaru 1991. godine.
Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda BiH potvrdilo je provostepenu presudu u predmetu Predrag Bastah i Goran Višković za krivično djelo zločin protiv čovječnosti počinjen u Vlasenici. Predragu Bastahu Sud je izrekao kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 22 godine, a Goranu Viškoviću kaznu zatvora u trajanju od 18 godina.
U Sarajevu je održan sastanak Nadzornog tijela za praćenje provođenja Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina. Na sastanku je izražena zabrinutost zbog nepridržavanja rokova koji su zacrtani Državnom strategijom.
Pred licem pravde sa IWPR (april 2011)
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.