Rezanje u budžetima neminovno

"Bosna i Hercegovina je na rubu bankrota", pišu ovih dana vodeći evropski listovi nakon što je u pregovorima sa MMF-om BiH isposlovala trogodišnji stand by aranžman u vrijednosti od 1,2 milijarde eura. Globalna kriza nije jedini krivac ekonomskog stanja u zemlji. Dugogodišnja prekomjerna potrošnja na svim nivoima vlasti koja se zasniva na isplaćivanju novca budžetskim korisnicima, u osnovi je glavni razlog zbog kojeg se zemlja mora zadužiti.

Zbog toga, predstavnici opozicionih političkih partija u Bosni i Hercegovini podsjećaju da se zaduživanje zemlje moglo izbjeći da su bh. vlasti vodile računa o javnoj potrošnji. Poslanik SDP-a u federalnom Parlamentu, Damir Mašić:

„Ta ista vlada, samo u protekloj godini, napravila je deficit u budžetu koji se procjenjuje na negdje oko 500 miliona KM. I ta vlada je svojim mjerama i svojom politikom, koja se ni ne može zvati politikom – više se može zvati neradom, praktično dovela do toga da nam je danas jedini spas aranžman sa MMF-om, jer ukoliko se ne bi sklopio taj aranžman, definitivno budžet Federacije BiH, a vjerojatno i države, i drugog entiteta, bi bio, u punom smislu riječi, u kolapsu.“

Predsjednik PDP-a Mladen Ivanić kaže da je iznenađen visinom novca kojeg je MMF dao BiH, tvrdeći kako zemlji toliki novac nije bio potreban. Ivanić još ne zna koji su konkretni zahtjevi MMF-a, ali i ističe da će rezanja u budžetima itekako biti:

„Političkim liderima očito je jednostavnije da rezanja budžeta čine uz opravdanje da to traži MMF, nego da sami kažu da stoje iza toga i da vlade nisu u stanju da ispune tolika obećanja.“

Predsjednik Demokratske partije, Dragan Čavić:

„Aranžman s MMF-om je neminovan. Ja sam ubijeđen da do trećeg kvartala, barem u Republici Srpskoj, će javna potrošnja, koja je u konstantnom porastu, ozbiljno ugroziti funkcionisanje sistema, da jednostavno, budžet neće moći servisirati sve ono što je planirano. Ja sam zagovornik rebalansa budžeta što prije.“

Za razliku od opozicije, pozicija ima drugi stav. Poslanica u Parlamentu BiH i ujedno profesorica na sarajevskom Ekonomskom fakultetu Azra Hadžiahmetović kaže da je Bosni i Hercegovini stand by aranžman trebao i mnogo ranije:

„Iz razloga što stand by aranžman na neki način pruža okvir i ipak ubrzava reforme u tranzicijskim ekonomijama. Mislim da je ovaj period od posljednjih nekoliko godina kada je došlo do prekida u stand by aranžmanu sa MMF-om bio ujedno i period usporavanja reformskog kursa u BiH. Ja cijenim, a svi oni koji znaju da stand by aranžman nisu samo pare, nego jedan okvir u kojem se pomaže, omogućava ili olakšava čitav set ekonomskih reformi u tranzicijskim ekonomijama, ja cijenim da je taj stand by aranžman trebalo održavati stalno sa MMF-om. Govorim „stalno“, imajući u vidu upravo specifičnu organizacionu strukturu u BiH koja za sobom ipak povlači i inertnost administracije i manju efikasnost u cijelom paketu ekonomskih reformi.“

Poslanik HDZ-a u Parlamentu BiH Ivo Miro Jović:

„Treba učiniti sve i što je moguće prije napraviti i funkcionalniju i jeftiniju državu. No, to je lako izgovoriti, teško je ostvariti. Oni koji aktualno obnašaju dužnosti i imaju po svim pokazateljima velika primanja i ostale prinadležnosti, trebali su poduzeti sa svoje strane i biti primjerom za sve druge u društvu da je doista teško stanje."

Iako su uslovi MMF-a više nego jasni i odnose se na rebalanse budžeta na svim nivoima, predstavnici vlasti još uvijek ne žele da kažu koje kategorije stanovništva će biti najviše oštećene u tom procesu.

Iako su uslovi Međunarodnog monetarnog fonda više nego jasni i odnose se na rebalanse budžeta na svim nivoima, predstavnici vlasti još uvijek ne žele da kažu koje kategorije stanovništva će biti najviše oštećene u tom procesu. Bh. javnost spekuliše kako bi to mogle biti socijalne kategorije kao što su ratni vojni invalidi, demobilisani borci, penzioneri i sl. O tome na koji način će reagovati ukoliko im budžetska sredstva budu umanjena, predsjednik RVI Federacije BiH Safet Redžić kaže:

„Rekli smo da ćemo organizirati, a jedini zahtjev na protestima će biti smjena te vlade koja takve stvari radi ovoj populaciji, čija primanja nisu usklađivana proteklih gotovo deset godina.

Iz budžeta Federacije BiH svake godine se izdvaja novac za 105.000 ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca. Osim toga, u budžetske korisnike spada i 100.000 demobilisanih boraca. 60% ratni vojni invalidi mjesečno primaju ličnu invalidninu koja iznosi oko 40 maraka, a oni čiji stepen invalidnosti je veći, ostvaruju i ortopedski dodatak ili njegu i pomoć drugog lica. Maksimalni iznos novca za kategorije čija je invalidnost iznad 60%, iznosi 805 konvertibilnih maraka.