Oni će se opredijeliti na referendumu, a to izgleda svi zaboravljaju, pa premalo napora ulažu upravo u komunikaciji s građanima - rekao nam je potpredsjednik Sabora i bivši ministar europskih integracija u Račanovoj vladi, Neven Mimica:
"Široki evropski komunikacijski prostor se treba u Hrvatskoj otvoriti i to sve sa ciljem da građanin, koji kada se nađe pred referendumskim listićem na kojem treba zaokružiti da ili ne u Europsku uniju, ima već izgrađenu jasnu sliku."
Oduševljenje Europskom unijom bilo je veće kad je ona bila daleko, nego sada kada je izvjesno da će Hrvatska u dogledno vrijeme postati njenim dijelom. Danas se bilježi pad potpore ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Prema rezultatima euro-barometra samo 23 posto hrvatskih građana smatra da bi ulazak u Europsku uniju bio dobar za zemlju, a 38 posto ih smatra da bi to bilo loše.
U anketi na splitskim ulicama naišli smo preslik ovog istraživanja. Evo odgovora na pitanje zašto Hrvatskoj ne bi bilo dobro u Europskoj uniji?
"Šta će nam Evropa? Mi nismo sposobni biti ni sami, šta će nam Evropa. Sve nam je iz svijeta došlo što ne valja."
"Izgubit ćemo nacionalni identitet i moralna načela koja nam je crkva dala već odavno."
"Ulazak Hrvatske u Europsku uniju ne bi bio dobar iz razloga što smo mi mlada, nova država i to bi bilo srljanje guske u maglu, kao što je Stjepan Radić još davno rekao. Mi ne trebamo ulaziti u Europsku uniju odmah. Dok se ne restrukturiramo, dok ne napravimo kvalitetnu svoju državu, mi ne se ne možemo prodavati drugima."
A šta je alternativa?
"Možemo biti Švicarska, da smo pametni. Imamo sve što ima i Švicarska i Francuska. Imamo lipo more, lipu obalu, planinu, snijeg. Možete otići dva kilometra od obale i skijati se. Ko to ima?"
Zašto bi Hrvatskoj bilo dobro u Europskoj uniji?
"Po meni, znajući kako se živi vani, mislim da bi puno dobila. Mi bi svakako dobili s tim što bi kulturno išli korak naprijed."
"Ne bi bilo granica. Ne bi se morali oko dokumenata prilično zezati."
"Meni osobno bi bilo bolje radi putovanja i studiranja u drugim zemljama, a valjda bi onda vremenom i standard bio bolji."
Ipak, najveći dio anketiranih i u našoj uličnoj anketi i u anketi Euro-barometra, je neodlučan, da ne kažemo i zbunjen:
"Svaka stvar ima dvije strane, pa i to."
"Nemam pojma. Ko će to više znati. Ko to više zna šta je pametno a šta nije. Zbunjuju me sve živi. Šta tu ima jasno?"
"Ne znam šta bih vam rekao. Neka bude da uđemo."
Mišljenja građana su podložna dnevnopolitičkim zbivanjima, pa dugo vremena prisutan problem suradnje s Haškim sudom, odgoda početka pregovora, zatim pitanje zaštićenog ekološko-ribarskog pojasa i slovenska blokada pregovora - utječe i na raspoloženje građana prema Europskoj uniji. Evo kako nam je raspoloženje svojih sugrađana komentirao tajnik Europskog pokreta Split, Hrvoje Bosnić:
"Mislim da je to prije svega jedan medijski pristup gdje se nerealno i neobjektivno povezuju granični problemi sa Slovenijom i ostali problemi sa ulaskom u Europsku uniju. Mislim da se ljudi, koji su postali ovisnici o informacijama s medija, tako i postavljaju. Mislim da to nije dugoročan problem jer kako se mijenja politička situacija, mijenjaju se aktualne teme, tako se mijenja i percepcija ljudi o tome. Političke stranke će učiniti sve u pripremi referenduma da uvjere glasače da budu za ulazak u Europsku uniju jer znaju da je dugoročno to dobitak za hrvatski narod i hrvatsku državu. Vjerujem da će tako glasače i postaviti."
Hrvatskoj još predstoje ustavne promjene jer po važećim Ustavnim odredbama teško da bi referendum za ulazak u Europsku uniju prošao. Trebalo bi da na njega iziđe više od pola građana i da više od polovice upisanih u biračke spiskove bude ZA. Između drugih razloga i zato će se Ustav mijenjati, tako da će odrediti da za odluku o ulasku ili ne ulasku u Europsku uniju bude dovoljna natpolovična većina izišlih na referendum. Uz to, hrvatska će Vlada, i druge institucije, morati uložiti dodatne napore da biračima objasne bit Europske unije.
"Široki evropski komunikacijski prostor se treba u Hrvatskoj otvoriti i to sve sa ciljem da građanin, koji kada se nađe pred referendumskim listićem na kojem treba zaokružiti da ili ne u Europsku uniju, ima već izgrađenu jasnu sliku."
Oduševljenje Europskom unijom bilo je veće kad je ona bila daleko, nego sada kada je izvjesno da će Hrvatska u dogledno vrijeme postati njenim dijelom. Danas se bilježi pad potpore ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Prema rezultatima euro-barometra samo 23 posto hrvatskih građana smatra da bi ulazak u Europsku uniju bio dobar za zemlju, a 38 posto ih smatra da bi to bilo loše.
U anketi na splitskim ulicama naišli smo preslik ovog istraživanja. Evo odgovora na pitanje zašto Hrvatskoj ne bi bilo dobro u Europskoj uniji?
"Šta će nam Evropa? Mi nismo sposobni biti ni sami, šta će nam Evropa. Sve nam je iz svijeta došlo što ne valja."
"Izgubit ćemo nacionalni identitet i moralna načela koja nam je crkva dala već odavno."
"Ulazak Hrvatske u Europsku uniju ne bi bio dobar iz razloga što smo mi mlada, nova država i to bi bilo srljanje guske u maglu, kao što je Stjepan Radić još davno rekao. Mi ne trebamo ulaziti u Europsku uniju odmah. Dok se ne restrukturiramo, dok ne napravimo kvalitetnu svoju državu, mi ne se ne možemo prodavati drugima."
A šta je alternativa?
"Možemo biti Švicarska, da smo pametni. Imamo sve što ima i Švicarska i Francuska. Imamo lipo more, lipu obalu, planinu, snijeg. Možete otići dva kilometra od obale i skijati se. Ko to ima?"
Zašto bi Hrvatskoj bilo dobro u Europskoj uniji?
"Po meni, znajući kako se živi vani, mislim da bi puno dobila. Mi bi svakako dobili s tim što bi kulturno išli korak naprijed."
"Ne bi bilo granica. Ne bi se morali oko dokumenata prilično zezati."
"Meni osobno bi bilo bolje radi putovanja i studiranja u drugim zemljama, a valjda bi onda vremenom i standard bio bolji."
Ipak, najveći dio anketiranih i u našoj uličnoj anketi i u anketi Euro-barometra, je neodlučan, da ne kažemo i zbunjen:
"Svaka stvar ima dvije strane, pa i to."
"Nemam pojma. Ko će to više znati. Ko to više zna šta je pametno a šta nije. Zbunjuju me sve živi. Šta tu ima jasno?"
"Ne znam šta bih vam rekao. Neka bude da uđemo."
Mišljenja građana su podložna dnevnopolitičkim zbivanjima, pa dugo vremena prisutan problem suradnje s Haškim sudom, odgoda početka pregovora, zatim pitanje zaštićenog ekološko-ribarskog pojasa i slovenska blokada pregovora - utječe i na raspoloženje građana prema Europskoj uniji. Evo kako nam je raspoloženje svojih sugrađana komentirao tajnik Europskog pokreta Split, Hrvoje Bosnić:
"Mislim da je to prije svega jedan medijski pristup gdje se nerealno i neobjektivno povezuju granični problemi sa Slovenijom i ostali problemi sa ulaskom u Europsku uniju. Mislim da se ljudi, koji su postali ovisnici o informacijama s medija, tako i postavljaju. Mislim da to nije dugoročan problem jer kako se mijenja politička situacija, mijenjaju se aktualne teme, tako se mijenja i percepcija ljudi o tome. Političke stranke će učiniti sve u pripremi referenduma da uvjere glasače da budu za ulazak u Europsku uniju jer znaju da je dugoročno to dobitak za hrvatski narod i hrvatsku državu. Vjerujem da će tako glasače i postaviti."
Hrvatskoj još predstoje ustavne promjene jer po važećim Ustavnim odredbama teško da bi referendum za ulazak u Europsku uniju prošao. Trebalo bi da na njega iziđe više od pola građana i da više od polovice upisanih u biračke spiskove bude ZA. Između drugih razloga i zato će se Ustav mijenjati, tako da će odrediti da za odluku o ulasku ili ne ulasku u Europsku uniju bude dovoljna natpolovična većina izišlih na referendum. Uz to, hrvatska će Vlada, i druge institucije, morati uložiti dodatne napore da biračima objasne bit Europske unije.
