Pregovori MMF-a sa predstavnicima BiH o kreditnom zaduženju trajaće do kraja aprila, a u njima učestvuju državne i entitetske institucije BiH, kao i Distrikt Brčko. Delegacija MMF-a doputovala je prošle sedmice u BiH, gde je prvo u Banjoj Luci razgovarala sa predstavnicima Republike Srpske.
Delegacija MMF-a, nakon Banje Luke, svoje susrete sa bh. zvaničnicima nastavlja u Sarajevu razgovorima sa rukovodstvom Federacije na čelu sa premijerom Nedžadom Brankovićem. MMF pregovara sa vlastima BiH o novom kreditnom aranžmanu koji bi, prema prvim procjenama, mogao biti oko 400 miliona eura.
Nakon razgovora s predstavnicima Vlade Federacije, šef misije MMF-a u BiH Costas Kristou ocijenio je da se ekonomska situacija u Federaciji BiH pogoršava:
„Jasno je da se ekonomska situacija pogoršava, što utiče i na fiskalnu situaciju i ovo je bila prva razmjena mišljenja sa premijerom o tome kako se mogu riješiti ovi problemi. Narednih dana razgovaraćemo više o tome koje su tačno namjere Vlade Federacije.“
Kristou nije želio govoriti koliko BiH u konačnici može očekivati novca od MMF-a:
„Visina novca koju MMF daje zavisi od veličine zemlje i njenih potreba, ali i od kvaliteta programa koje vlada te zemlje provodi i koje bi trebale biti podrška MMF aranžmanu. Ja bih radije u ovom momentu ostao uzdržan kada su u pitanju brojevi i ponovio: najvažnija su programska rješenja podrške aranžmanu.“
Nedžad BrankovićPredsjednik Vlade Federacije Nedžad Branković požalio se da 2005. nije nastavljen aranžman sa MMF-om, te katastrofalnu ekonomsku situaciju u Federaciji pravdao ranije donesenim zakonima koje sada rješava njegova vlada:
„Tih godina su donesene nove obaveze, posebno Vladi Federacije, koje su se počele realizirati od početka 2007. godine i ove dvije godine mi kontinuirano tražimo rješenja kako da isfinansiramo nove obaveze sa kojima nisu preneseni prihodi Federacije. Dakle, i bez uticaja globalne ekonomske krize ovaj problem bi se Federaciji desio.“
Međutim, kako bh. strana još uvijek nema usaglašene platforme za razgovore, tako još uvijek nije konačno poznat ni iznos koji se namjerava tražiti od MMF-a, ni kako će ta sredstva biti potrošena. Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić kaže:
Nikola Špirić„Dok se razgovara, to nije za dnevno prepucavanje. Nama treba sporazum, nama ne treba nesporazum. E pa o platformi, kad završimo pregovore ćemo govoriti.“
Ekonomski analitičari procjenjuju da BiH nije potrebno novo zaduživanje jer zemlja ima oko milijardu i po KM slobodnih rezervi, a isto toliko novca iz kredita koji nisu potrošeni, a zbog čega država uzalud plaća kamate. Međutim, bez obzira na sve, početna pozicija u pregovorima sa MMF-om još uvijek nije definisana jer nema usaglašene državne platforme, ističe ekonomski analitičar i profesor sarajevskog Univerziteta Mirko Puljić:
„Dakle, koliko ja znam, nije u platformi naznačen iznos sredstava koje bi tražila bh. strana, a ključni elemenat jedne podloge za razgovor jeste iznos, s jedne strane, i s duge strane - namjena tih sredstava. Mi treba da znamo da MMF odobrava sredstva za uravnoteženje platnog bilansa, dakle za financiranje deficita platnog bilansa. Opet ja procjenjujem da BiH nije u situaciji da se zadužuje za financiranje deficita platnog bilansa jer to nije dug države, to je dug poslovnih subjekata i banaka i oni trebaju da rješavaju taj problem.“
Mirko PuljićNa pitanje kako je moguće okončati pregovore sa MMF-om ukoliko BiH nije definisala sumu koju traži i odredila namjenu novca, prof. Puljić odgovara:
„Moguće je okončati da se pregovori završe tako da nema dogovora o korištenju tih sredstava. I ja pretpostavljam da će ovih petnaestak dana, koliko će misija MMF-a ovdje biti, će biti namijenjeni provjeri jedne i druge strane - provjeri spremnosti MMF-a da odobri taj stend baj aranžman i provjeri mogućnosti naše strane da to prihvati, odnosno da prihvati uslove koje taj stend baj aranžaman sobom povlači. A moramo biti svjesni da su uslovi jako, jako teški i da će trebati dobro stisnuti pa te uslove ispuniti, dakle smanjiti javnu potrošnju, a posebno javnu potrošnju u području socijalnom - mada bi to u izvjesnom smislu BiH koristilo, ne toliko sa financijskog stanovišta koliko sa stanovišta discipliniranja kreatora budžeta, odnosno vlada jednog i drugog entiteta, vlada kantona, Vlade Distrikta Brčko.“
Aleksandar DžombićPodsjećamo da je delegacija MMF-a prošle sedmice, tokom susreta sa predstavnicima RS u Banjoj Luci, razgovarala upravo o entitetskom budžetu i ekonomskim prilikama u ovom dijelu BiH, kaže ministar finansija Aleksandar Džombić:
„Mi smo već kroz mjere koje je usvojila Vlada napravili unutrašnje uštede u samom budžetu koje nisu tako beznačajne i smatramo za sada da je to dovoljan iznos sredstava da nemamo značajnijih problema. Međutim, bez obzira na to, mi ćemo ući, naravno, u pregovore kao čitava BiH i ovu mogućnost držati kao potencijalnu rezervu.“
Kako je najavljeno, delegacija MMF-a u BiH ostaje do kraja mjeseca, a tada bi mogli biti poznati i prvi rezultati pregovora.
Delegacija MMF-a, nakon Banje Luke, svoje susrete sa bh. zvaničnicima nastavlja u Sarajevu razgovorima sa rukovodstvom Federacije na čelu sa premijerom Nedžadom Brankovićem. MMF pregovara sa vlastima BiH o novom kreditnom aranžmanu koji bi, prema prvim procjenama, mogao biti oko 400 miliona eura.
Nakon razgovora s predstavnicima Vlade Federacije, šef misije MMF-a u BiH Costas Kristou ocijenio je da se ekonomska situacija u Federaciji BiH pogoršava:
Visina novca koju MMF daje zavisi od veličine zemlje i njenih potreba, ali i od kvaliteta programa koje vlada te zemlje provodi i koje bi trebale biti podrška MMF aranžmanu.
Kristou nije želio govoriti koliko BiH u konačnici može očekivati novca od MMF-a:
„Visina novca koju MMF daje zavisi od veličine zemlje i njenih potreba, ali i od kvaliteta programa koje vlada te zemlje provodi i koje bi trebale biti podrška MMF aranžmanu. Ja bih radije u ovom momentu ostao uzdržan kada su u pitanju brojevi i ponovio: najvažnija su programska rješenja podrške aranžmanu.“
„Tih godina su donesene nove obaveze, posebno Vladi Federacije, koje su se počele realizirati od početka 2007. godine i ove dvije godine mi kontinuirano tražimo rješenja kako da isfinansiramo nove obaveze sa kojima nisu preneseni prihodi Federacije. Dakle, i bez uticaja globalne ekonomske krize ovaj problem bi se Federaciji desio.“
Međutim, kako bh. strana još uvijek nema usaglašene platforme za razgovore, tako još uvijek nije konačno poznat ni iznos koji se namjerava tražiti od MMF-a, ni kako će ta sredstva biti potrošena. Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić kaže:
Ekonomski analitičari procjenjuju da BiH nije potrebno novo zaduživanje jer zemlja ima oko milijardu i po KM slobodnih rezervi, a isto toliko novca iz kredita koji nisu potrošeni, a zbog čega država uzalud plaća kamate. Međutim, bez obzira na sve, početna pozicija u pregovorima sa MMF-om još uvijek nije definisana jer nema usaglašene državne platforme, ističe ekonomski analitičar i profesor sarajevskog Univerziteta Mirko Puljić:
„Dakle, koliko ja znam, nije u platformi naznačen iznos sredstava koje bi tražila bh. strana, a ključni elemenat jedne podloge za razgovor jeste iznos, s jedne strane, i s duge strane - namjena tih sredstava. Mi treba da znamo da MMF odobrava sredstva za uravnoteženje platnog bilansa, dakle za financiranje deficita platnog bilansa. Opet ja procjenjujem da BiH nije u situaciji da se zadužuje za financiranje deficita platnog bilansa jer to nije dug države, to je dug poslovnih subjekata i banaka i oni trebaju da rješavaju taj problem.“
„Moguće je okončati da se pregovori završe tako da nema dogovora o korištenju tih sredstava. I ja pretpostavljam da će ovih petnaestak dana, koliko će misija MMF-a ovdje biti, će biti namijenjeni provjeri jedne i druge strane - provjeri spremnosti MMF-a da odobri taj stend baj aranžman i provjeri mogućnosti naše strane da to prihvati, odnosno da prihvati uslove koje taj stend baj aranžaman sobom povlači. A moramo biti svjesni da su uslovi jako, jako teški i da će trebati dobro stisnuti pa te uslove ispuniti, dakle smanjiti javnu potrošnju, a posebno javnu potrošnju u području socijalnom - mada bi to u izvjesnom smislu BiH koristilo, ne toliko sa financijskog stanovišta koliko sa stanovišta discipliniranja kreatora budžeta, odnosno vlada jednog i drugog entiteta, vlada kantona, Vlade Distrikta Brčko.“
„Mi smo već kroz mjere koje je usvojila Vlada napravili unutrašnje uštede u samom budžetu koje nisu tako beznačajne i smatramo za sada da je to dovoljan iznos sredstava da nemamo značajnijih problema. Međutim, bez obzira na to, mi ćemo ući, naravno, u pregovore kao čitava BiH i ovu mogućnost držati kao potencijalnu rezervu.“
Kako je najavljeno, delegacija MMF-a u BiH ostaje do kraja mjeseca, a tada bi mogli biti poznati i prvi rezultati pregovora.
