Sve je počelo s jednim listom papira. Ministri vanjskih poslova deset zapadnoevropskih zemalja, pojačani kolegama iz Kanade i SAD, sastali su se u Washingtonu 4.aprila 1949.godine kako bi sklopili zajednički odbrambeni pakt. Označilo je to i konačni kraj dotadašnjeg američkog izolacionizma u odnosu na zbivanja u Evropi i početak “ravnopravnog saveza”. SAD su se borile u oba svjetska rata, ali su se svaki put uključivale u trenutku kada je izgledalo da Evropa ne može sama izaći na kraj sa svojim problemima. Potpis na Washingtonskom sporazumu označio je kraj takve prakse, a Washington Post je 5.aprila 1949.godine na naslovnoj strani donio komentar u kojem se kaže kako je “ceremonija potpisivanja mnogo spektakularnija od dokumenta samog”.
Sjedište NATO-a prvobitno je bilo u FrancuskojČak i ranih pedesetih godina prošloga stoljeća, kada je Washingtonski sporazum prerastao u organizaciju nazvanu NATO, postojale su velike dileme oko istinskog zaživljavanja Alijanse. Tokom godina “hladnog rata”, NATO je djelovao u paradoksalnoj situaciji, kao skup različitih interesa u jedinstvenoj akciji. I tada se činilo da je jedini rezultat tog paradoksa – stanje permanentne krize. Istina je, medjutim, da se tek iz današnje perspektive vidi koliko je ustvari NATO tada dobro funkcionirao. Iako su se odluke i u to vrijeme donosile konsenzusom, relativno mali broj učesnica u dogovoru ipak je ubrzavao stvari. Osim toga, jednom donesena odluka bila je garant da će je svi provoditi.
Na površini je NATO strategija bila jedan potežak kompromis izmedju suprostavljenih interesa i ograničenih vojnih sredstava. Kad se pogleda iz ove perspektive, medjutim, Alijansa je izvukla najbolje moguće što je mogla – odaslala je poruku da zapadna Evropa i sjeverna Amerika čine jedinstvenu odbrambenu zonu. I time spriječila Sovjetski savez da svoje oružje upotrijebi u političke svrhe. Evropljani izmedju sebe su čestom optuživali SAD da žele dominirati Paktom, a da za evropsku sigurnost brinu samo verbalno. To je otišlo tako daleko da je Francuska napustila NATO 1966. godine i prisilila Alijansu da svoje sjedište iz Pariza preseli u Brussels.
Holandski i belgijski avioni F-16 iz sastava NATO-a polijetali su u akcije bombardovanja
SRJ iz baze Amendola u Italiji.Danas, prekoatlanske veze funkcioniraju. Interesi i vrijednosti su iste i za sjevernu Ameriku i za zapadnu Evropu, pa im je isplativo ostati zajedno. Prema mnogim analitičarima sigurnosti, NATO je i nakon "hladnog rata" imao svoju funkciju. Osim što su zapadne sile samo zajedničkim snagama uspjele pacifizirati Njemačku, pošlo im je za rukom krajem devedesetih podijeljeni kontinet pretvoriti u ujedinjenu Evropu.
Svoju prvu vojnu akciju NATO su snage izvele na Balkanu, pokušavajući disciplinirati razzdanu Miloševićevu politiku. Ta je akcija u nekim zemljama još kontraverzna, ali strateški gledano postigla je svoj cilj. Vratila je istok Balkana nazad na mirni evropski put.
Godine 2001., 11.septembar označio je novu epohu u istori NATO-a. Teroristički napadi na SAD pokazali su NATO vojnicima i vanevropske puteve. Desetine hiljada ih je već prošlo pustinje Iraka i šume Afganistana. I dok se u vojnim i političkim krugovima Alijanse sve manje govori o Iraku odakle se svakodnevno povlače vojnici, Afganistan se nameće kao tema i na najvećim političkim skupovima.
NATO snage na KosovuNATO je danas prisutan i na Kosovu, gdje održava mir, u BiH gdje pomaže reformu odbrane, u patrolama Mediteranom kao dio anti-terorističkog tima. Za Afričku uniju pruža logističku potporu, a ima i spremne planove za virtualne napade te poteškoće koje mogu izazvati klimatske promjene.
Osnovan 1949. godine kako bi se zadržalo Amerikance, Ruse držalo po strani, a Nijemce pod kontrolom, Sjeveroatlanski savez je danas s punih 60 godina zaposleniji no ikada u svojoj povijesti, i to globalno.
Pogledajte video
Strah od sovjetskih napada u Evropi nakon II Svjetskog rata, uvjerio je zapadne lidere da je neophodno oformiti odbrambeni vojni savez. Tako je osnovan NATO, prije tačno 60 godina u Vašingtonu. Svijet se dramatično promijenio od 1949. i NATO se morao konstantno prilagođavati novim globalnim prijetnjama. Pogledajte kratak pregled dramatičnih i teških odluka u istoriji Alijanse, sa rijetko viđenim arhivskim snimcima i ekskluzivnim intervjuima bivše američke državne sekretarke Madeleine Albright i ambasadorom SAD u NATO Kurt Volkerom. Priredila Dinka Jurković:
Na površini je NATO strategija bila jedan potežak kompromis izmedju suprostavljenih interesa i ograničenih vojnih sredstava. Kad se pogleda iz ove perspektive, medjutim, Alijansa je izvukla najbolje moguće što je mogla – odaslala je poruku da zapadna Evropa i sjeverna Amerika čine jedinstvenu odbrambenu zonu. I time spriječila Sovjetski savez da svoje oružje upotrijebi u političke svrhe. Evropljani izmedju sebe su čestom optuživali SAD da žele dominirati Paktom, a da za evropsku sigurnost brinu samo verbalno. To je otišlo tako daleko da je Francuska napustila NATO 1966. godine i prisilila Alijansu da svoje sjedište iz Pariza preseli u Brussels.
SRJ iz baze Amendola u Italiji.
Svoju prvu vojnu akciju NATO su snage izvele na Balkanu, pokušavajući disciplinirati razzdanu Miloševićevu politiku. Ta je akcija u nekim zemljama još kontraverzna, ali strateški gledano postigla je svoj cilj. Vratila je istok Balkana nazad na mirni evropski put.
Godine 2001., 11.septembar označio je novu epohu u istori NATO-a. Teroristički napadi na SAD pokazali su NATO vojnicima i vanevropske puteve. Desetine hiljada ih je već prošlo pustinje Iraka i šume Afganistana. I dok se u vojnim i političkim krugovima Alijanse sve manje govori o Iraku odakle se svakodnevno povlače vojnici, Afganistan se nameće kao tema i na najvećim političkim skupovima.
Osnovan 1949. godine kako bi se zadržalo Amerikance, Ruse držalo po strani, a Nijemce pod kontrolom, Sjeveroatlanski savez je danas s punih 60 godina zaposleniji no ikada u svojoj povijesti, i to globalno.
Pogledajte video
Strah od sovjetskih napada u Evropi nakon II Svjetskog rata, uvjerio je zapadne lidere da je neophodno oformiti odbrambeni vojni savez. Tako je osnovan NATO, prije tačno 60 godina u Vašingtonu. Svijet se dramatično promijenio od 1949. i NATO se morao konstantno prilagođavati novim globalnim prijetnjama. Pogledajte kratak pregled dramatičnih i teških odluka u istoriji Alijanse, sa rijetko viđenim arhivskim snimcima i ekskluzivnim intervjuima bivše američke državne sekretarke Madeleine Albright i ambasadorom SAD u NATO Kurt Volkerom. Priredila Dinka Jurković:
