Stanje je teško, zaduženost golema, no ekonomski analitičari različito odgovaraju na pitanje je li situacija već "alarmantna"? Urednik Privrednog vjesnika, Darko Buković:
"Možda je teško reći alarmantno stanje, ali činjenica je da je dug sve veći i veći u postotku jer je sve veći i veći u odnosu na ukupan BDP. Dok god ga država uredno servisira, a to joj je jedna od primarnih zadaća, nitko iz bilo kojih razloga neće smanjivati rejting, kao što u zadnje vrijeme nije ni činio."
Neovisni ekonomist, doktor Guste Santini, tvrdi pak da "zvono za alarm" godinama već zvoni. Slaže se da "omča" još nije do kraja stisnuta sve dok država uredno servisira dug, ali pita "otkuda":
"Ako može, onda sam ja u krivu. Mora reći otkuda? Ove godine je 12 milijardi obaveza, a država ima devet milijardi rezervi. Ako se ponovi prošlogodišnji deficit, to je još četiri milijarde eura deficita. Otkuda? Samo dvije računske operacije nam je dovoljno da shvatimo da nemamo odgovora."
Profesor doktor Mladen Vedriš s Katedre za ekonomsku politiku zagrebačkog Pravnog fakulteta:
"Po mom sudu, mi smo sada po razini vanjskog zaduživanja nedvojbeno u jednoj zoni rizika, mjerili to ovako ili onako. Tim prije što to nije samo pitanje apsolutnog iznosa, nego pitanje struktura trošenja. Ukoliko je to prvenstveno bilo usmjereno na potrošnju, a ne na investicije koje se u dogledno vrijeme vraćaju, onda je po prilici situacija još nešto rizičnija."
No, malo je od nagomilanog zaduženja potrošeno na strukturne, pokretačke investicije. Urednik Privrednog vjesnika navodi banalan primjer u proizvodnji hrane za čiji uvoz se godišnje potroši više od dvije milijarde eura:
"Sada smo imali jednu dobru temu o proizvodnji jaja. Jedini u ovom dijelu Evrope imamo mogućnosti izvoziti jaja u Evropu, a mi ne proizvodimo dovoljno ni za svoje potrebe."
Neovisni ekonomski analitičar, Damir Novotny:
"Imamo ove godine dospijeće jednog dijela duga oko 11 milijardi eura prema inozemnim vjerovnicima, koji će se vjerojatno reprogramirati i refinancirati, barem prema informacijama koje stižu iz banaka i iz poduzeća. Vlada će imati malo više problema oko refinanciranja ako ne poduzme ovaj korak rebalansa proračuna. Ove godine, ili ćemo uspjeti to refinancirati, ili će se morati pozvati u pomoć MMF."
No, prije će se pokušati s plasiranjem državnih obveznica:
"Po onome što Vlada sada tvrdi, trebat će dvije milijarde i 200 miliona eura obveznica koje bi se emitirale ove godine na inozemnom tržištu kako bi se refinancirale stare obaveze. Ako to Vladi ne uspije, onda će se neki oblik suradnje sa MMF-om morati dogovoriti."
Mogu se čuti tvrdnje kako Hrvatska "već stoji pred vratima MMF-a". Iz Vlade to negiraju, komentare iz HNB-a nismo uspjeli dobiti, a opća je ocjena da je to najgora varijanta. Doktor Santini:
"MMF, ako dođe, reći će - gospodo izvolite smanjiti javnu potrošnju za 20 posto. Onda nastaje lom. Ali naša politika ima alibi - pošto smo potpisali stand by aranžman sa MMF-om, mi moramo izvršiti svoje obaveze, mi to ne bi, ali MMF traži. Pa će nam MMF bit kriv, kao što nam je do sada uvijek neko drugi bio kriv. Dolazak MMF-a znači radikalizaciju javne potrošnje, što i sami možete učiniti ako ste toga svjesni. Možete to isto učiniti uz manje boli. Boli će biti sigurno. Ovaj izlazak iz krize će koštati jako puno Hrvatsku i to će biti jako, jako bolna priča. Bojim se da ne dođe do socijalnih nemira."
