I pored toga što svakodnevno radnici u BiH ostaju bez posla, što je manji priliv sredstava u entitetske budžete, što statistika posljednjih mjeseci bilježi pad privredne proizvodnje oko 20 posto, predsjedavajući Vijeća minisara BiH Nikola Špirić smatra da je prvi val ekonomske kriz u BiH uspješno savladan:
„Mislim da smo uspjeli načinom na koji smo djelovali u BiH sačuvati povjerenje u komercijalno bankarstvo. To je bio cilj prvog vala krize. Bilo je izvjesnog kolebanja depozita i pada depozita u četiri mjeseca, a sada imamo rast depozita i nivo koji smo imali prije krize. Moram da kažem da je način više priče unutar BiH pokolebao devizne štediše. Nije bilo, dakle, realne potrebe da se štednja diže jer je to pokazao naredni trend rasta kada su vidjeli da su državne institucije vukli poteze u smislu povećanog osiguranog depozita i smanjenja stope obaveznih rezervi koje komercijalne banke drže na računu kod Centralne banke - da je to sistem koji im daje sigurnost.“
Da podsjetimo: prije šest mjeseci najodgovornji ljudi iz izvršne vlasti u BiH kategorički su tvrdili da globalna ekonomska kriza neće pogoditi zemlju. I to je, prema Špiriću, bila jedna od mjera borbe protiv krize:
„Da su tada ministri, predsjedavajući Vijeća ministara i premijeri govorili o krizi na način kao što su drugi željeli da se govori, stampedo koji bi išao prema poslovnim bankama bi razorio, ubijeđen sam, komercijalne banke. Čiji je to bio interes? Ja mislim da je to bilo upravo odgovorno ponašanje.“
Niko ne može danas da kaže koja je dubina globalne ekonomske krize, niti zna vrijeme kada će se iz nje izaći, kazao je predsjedavajući vijeća ministara BiH.
Kriza u BiH vidljiva je i kroz manji priliv sredstava u entitske budžete u prvim mjesecima 2009. godine. Ministar finansija Federacije BiH Vjekoslav Bevanda:
„Pad prihoda je i u jednom i u drugom entitetu. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine Federacija je uprihodila manje 25 miliona, RS 11 miliona.“
Ministar finansija RS Aleksandar Đombić ističe da je nešto manji priliv sredstava i očekivan s obzirom na manje prihode od carina nakon početka primjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju:
„Prva dva mjeseca ukazuju na smanjene prihode, i to je logično. Novi zakon o akcizama koje je u proceduri bi trebao da kompenzuje nedostatak prihoda po osnovu carina. U RS pratimo praktično svaki dan izvršenje indirektnih i direktnih poreza i imamo smanjenje prihoda u odnosu na plan od indirektnih poreza, a direktni porezi nam idu u skladu s planom koji smo usvojili za 2009. godinu.“
Prema ocjeni Fiskalnog vijeća BiH, entitetske ekonomske mjere borbe protiv krize koje se, prije svega, ogledaju u smanjenju javnih prihoda daju za sada dobre rezultate. Fiskalno vijeće podržalo je i Prijedlog mjera za ublažavanje uticaja globalne ekonomske krize Vijeća ministara koji je usvojen 5. marta. Prema Špirićevim riječima, ovaj prijedlog sadrži 16 mjera:
„Neke imaju materijalni, finansijski sadržaj, a neke su nematerijalne mjere koje znače obezbjeđivanje jedinstvenog ekonomskog prostora, izgradnju agencija i institucija koje znače bržu prohodnost roba i usluga unutar BiH, a i razmjenu roba i usluga sa međunarodnim okruženjem.“
Ekonomista Damir Miljević ipak smatra da se vlasti u BiH na svim nivoima ne bave ozbiljno posljedicama krize i da ne postoje prave mjere za njeno ublažavanje:
„Da bi nešto bila mjera, ti moraš reći šta radiš, koliko je to para i koji je efekat. Znači mjera koja se zove daću 50 maraka tekstilcima po glavi stanovnika marka, šta će donijeti? Ili šta znači mjera koja kaže investiraće se u elektroprivredu toliko para? Ništa.“
S druge strane predsjedavajući Vijeća ministara misli da je ovo maksimum koji se mogao uraditi u ovom trenutku:
„S obzirom na funkcionalnu, odnosno sistemsku neizgrađenost zemlje, ali u ovoj sistemskoj neizgrađenosti mislim da smo do sada činili sve što možemo. Znam da to za obične ljude ponekad poprima sasvim drugu dimenziju.“
Jedino nije jasno da li Špirić pod ekonomskim mjerama smanjenja javne potrošnje smatra i posljednje kupovine novih automobila za sebe i svoje ministre, za koje je nedavno Vijeće ministara izdvojilo 800.000 konvertibilnih maraka.
