Status ovog dijela BiH, odnosno jedan postonjene teritorije u Dejtonskom sporazumu nije riješen, a proglašenje Distrikta nakon međunarodne arbitraže nije označilo kompletiranje njegovog pravnog statusa. Naime, ovaj prvi distrikt u BiH nikada nije upisan u Ustav zemlje, što znači da praktično nije za ovaj najviši pravni akt niti postojao. Usvajanjem amandmana na Ustav BiH - što je trenutno u skupštinskoj proceduri, Brčko bi se stavilo pod ustavne ingerencije BiH, ugasio bi se Ured supervizora, čime bi prestale nadležnosti međunarodne zajednice.
Devet godina postojanja Brčkog kao distrikta dovelo je do toga da je to jedini bosanskohercegovački grad koji se može pohvaliti multietničnošću, grad u kome njegovi građani, sve tri nacionalnosti, žive skladnije nego u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine. Osim ove karakteristike, Brčko je primjer uspješne privatizacije, dostignuća u oblasti privrede, političkog života i kulture.
Vodeći ljudi grada, iako se slažu sa konstatacijom kako je ovakav model koji može biti primjer cijeloj zemlji rezultat međunarodne supervizije, kažu i da su svi Brčaci zaslužni za sliku koju grad ima kako u BiH tako i šire. Gradonačelnik Dragan Pajić:
„Mi smo postali na neki način ovisnici međunarodne zajednice. Kad god imamo težak problem, kad god imamo potrebu da se dogovaramo, najlakše nam je da kažemo mi se ne možemo dogovoriti i onda očekujemo da nam OHR riješi probleme. Mislim da je sada pravo vrijeme da preuzmemo sudbinu svoju u svoje ruke.“
„Mnogo je značajnije ovdje prisustvo supervizije. Jedino u Brčkom međunarodna zajednica preko supervizora, konačno i arbitražnim rješenjem je jasno utvrđena nadležnost supervizora, u mnogo čemu pomogla je oko pomirenja naroda, integrisanja institucija, nema paralelnih institucija, tako da je značajnije međunarodno prisustvo bilo na taj način, a manje u ulaganju.“
Brčko bilježi i veliki procenat povratnika. Zamjenik predsjednika Skupštine Ivan Krndelj kaže da je, primjera radi, povratak Hrvata duplo veći nego što je to bio prije četiri godine:
„Imamo još uvijek problema i oko deminiranja, imamo problema oko podizanja poljoprivredne proizvodnje, obiteljske proizvodnje na onu razinu koja je bila prije rata kada su ljudi imali i farme i strojeve i sve ostalio, što je naravno uništeno, pokradeno itd. Sve su to problemi koji utiču na povratak. Želja postoji, povratak je evidentan i sigurno najbolji u BiH.“
Osim privrednog, grad bilježi i kulturni razvoj. U ovoj sferi obnovljeno je sve ono što je Brčko imalo i prije rata. U gradu djeluje 20 udruženja koja se bave kulturom i nekoliko manifestacija, među kojima su narespektabilniji Susreti pozorišta BiH koji se svake godine održavaju u novembru. Za razliku od drugih gradova, sva kulturna dešavanja pomognuta su finansijskim sredstvima Vlade Brčko Distrikta. Direktor festivala Jakov Amidžić:
„Mi nismo jedino uspjeli da obnovimo amatersko pozorište, tj. imamo u planu da stvorimo profesionalno pozorište, a sve ostalo što je bilo prije rata smo obnovili, postavili na jedan suvremeniji način i još uz to smo stvorili novi kvalitet, tako da mogu reći sigurno da je sad kulturni život u Brčkom jači nego prije rata.“
Devet godina Brčko Distrikt bio je pod supervizijom OHR-a, odnosno supervizora koji je donosio najznačajnije odluke za grad i pomagao tamošnjim vlastima da Brčko ima status kakav je danas. Uskoro taj grad ostaje bez svog «visokog predstavnika». Odlukom međunarodne zajednice, Parlament BiH prihvatio je amandman na Ustav BiH za Brčko Distrikt. Prijedlogom amandmana Distrikt se uređuje kao jedinica lokalne samouprave pod suverenitetom BiH i nadležnošću njenih institucija. Teritorija Distrikta definiše se kao zajednička svojina entiteta, a Ustavnom sudu BiH daje se u nadležnost da odlučuje o bilo kom sporu u vezi sa zaštitom statusa i ovlaštenja Distrikta.
Iako većina stranaka podržava usvajanje amandmana, neki od njih, poput Stranke za BiH i SNSD-a, umaju još neke prijedloge. Član Predsjedništva Stranke za BiH Beriz Belkić:
