Duboka podijeljenost unutar zajednice vidljiva je i u odnosu građana prema njenim granicama, pa tako čak dvije trećine ispitanika srpske nacionalnosti ima negativan odnos prema državi u kojoj žive, kaže Helmut Kurt, direktor Fondacije „Fridrih Ebert“ koja je inicirala ovo istraživanje:
„Ovo istraživanje pokazalo je da samo 12 posto građana BiH vjeruje u državu. A to je uznemiravajuće. Ako ne možemo sarađivati međusobno, sve ostaje na pojedinčanom radu, a onda riječ haos nije daleko.“
Autor ovog istraživanja, profesor sa Fakuleta političkih znanosti iz Zagreba Berto Šalaj ističe da zabrinjava i podatak da većina ispitanika bošnjačke, srpske i hrvatske nacionalnosti danas nije spremna da uđe u međusobne rodbinske odnose:
Nepovjerenje i u demokratiju
Građani su izuzetno nezadovoljni i funkcionisanjem demokratije u BiH. Tako je tek 12 posto ispitanika vrlo zadovoljno ili uglavnom zadovoljno stanjem demokratije u BiH. Čak 53 posto Bošnjaka, Hrvata i Srba bi demokratiju radije zamijenili jakim vođom. Zbog toga i podatak da je za politiku zainteresovano svega 27 posto ispitanika ne iznenađuje.
„Ono što je sad tu užasno problematično - pored toga što je to socijalno povjerenje poprilično nisko na nivou države - je i problem što su ljudi poprilično apatični, nezainteresovani za politiku. To je mač sa dvije oštrice jer upravo ta nezinteresovanost omogućuje domaćim političarima da vrlo lako manipulišu sa građanima, da ih koriste kao sredstva za ostvarivanje svojih ciljeva, odnosno ostanka na vlasti i sve što ide uz to, a da pritom malo ili nimalo vode računa o interesima građana, jer bojim se da dok smo god tako rascjepkaeni, dok imamo tri interesa, odnosno svaki narod ima svoj interes, dotle će političari moći veoma lagodno da upravljaju i vladaju ovim narodom.“
Psiholog iz Tuzle Ibrahim Prohić nada se da istraživanje neće poslužiti za dalju podjelu bh. društva, već za pronalaženje načina kako da se socijalno povjerenje ojača:
„Podaci koje je ovo istraživanje dalo imaju svoje uzroke. Takvo stanje ima svoju genezu. To nije prirodno stanje stvari. Uostalom, bosanska povijest, pogotovo onih 45 godina od 1945. do 1990., pokazala je da se u BiH između etničkih zajednica ili naroda mogu naći modeli suživota, koji su funkcionirali - nije to bila samo fikcija. Nego ovo što imamo u posljednjih 20 godina to je producirano stanje za račun određenih politika.“
Sociolog iz Banje Luke Ivan Šijaković mišljenja je da je ova studija dobar osnov za traženje socijalnog povjerenja u BiH, bez kojeg je, kaže, teško je očekivati stabilan socijalni, ekonomski i politički razvoj:
„To je problem što se povjerenje razbilo na nekoliko povjerenja i zatvorilo se u svoje etničke, nacionalne grupe. Sad je zadatak istraživača da kažu ima li elemenata i koji su to elementi da dođe do međusobnog otvaranja tih zatvorenih, ukotarenih, atomizovanih socijalnih kapitala u jedan jedinstveni kapital prostora BiH.“
