Vijeće ministara Bosne i Hercegovine utvrdilo je Prijedlog revidirane strategije provođenja Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojeg će Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, s predloženim izmjenama, proslijediti Parlamentu BiH na usvajanje, saopšteno je iz Vijeća ministara .
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice zaduženo je da, u roku od tri mjeseca nakon usvajanja dokumenta u Parlamentu BiH, sačini plan završetka procesa održivog povratka za period 2009.- 2014. godine s procjenom neophodnih sredstava za njegovo provođenje, prema usvojenim principima, na području cijele BiH.
Na isti način, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, u saradnji s entitetskim ministarstvima, sačiniće akcioni plan za korištenje i ostalih prava iz Aneksa VII, uključujući prava na kompenzaciju i pravičnu naknadu za uništenu imovinu, s procjenom neophodnih sredstava za njegovo provođenje za cijelo područje BiH. Akcioni plan će biti sastavni dio ove strategije.
Takođe, ovo ministarstvo zaduženo je da preduzme i koordinira i sve druge potrebne aktivnosti s ciljem implementacije preporuka sadržanih u Revidiranoj strategiji.
Revidirana strategija provođenja Aneksa VII, na kojoj je radilo oko 150 osoba iz nadležnih ministarstava na svim nivoima vlasti u BiH i nevladinog sektora, uz podršku međunarodne zajednice, najznačajniji je dokument koji detaljno uređuje sva pitanja koja se odnose na provođenje Aneksa VII Dejtonskog sporazuma.
UNHCR ocjenjuje pozitivnim usvajanje revidirane Strategije
Ured Visokog komesara Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) pozdravlja usvajanje revidirane Strategije za provedbu Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma.
“UNHCR izražava zadovoljstvo što Vijeće ministara BiH podržava ovaj važan dokument koji bi trebao dovesti do sistematskog rješenja preostalih problema s kojim se suočava populacija raseljenih osoba u Bosni i Hercegovini", rekao je Naveed Hussain, predstavnik UNHCR-a u BiH.
UNHCR izražava zahvalnost svim učesnicima u procesu revizije na čelu sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice, uključujući entitetska ministarstva, nevladine i međunarodne organizacije. Zajednički dokument koji je danas usvojen je rezultat savjetodavnog procesa poduzetog u duhu saradnje i kompromisa.
"Mi želimo ohrabriti bosanskohercegovački parlament da prioritetno usvoji Strategiju kako bi odgovorne vlasti nastavile sa provedbom iste što prije moguće, čime bi se pronašla trajna rješenja za preostale raseljene osobe i povratnike. Uvjereni smo da će se ovim otvoriti put za odgovarajuće zatvaranje poglavlja raseljenosti u Bosni i Hercegovini", izjavio je Naveed Hussain.
Opštine kritikovane zbog indolentnosti u projektu obnove
Članovi Komisije za izbjeglice i raseljene osobe Bosne i Hercegovine ukazali su na neodgovoran pristup više opština prema obavezi sastavljanja listi opštinskih prioriteta za Projekat "ZP08", jer je samo 42 od 58 općina, kojima su odobrena sredstva za obnovu individualnih stambenih objekata, dostavilo kompletnu dokumentaciju, a devet listi nije verificirano na sjednici Komisije zbog opravdanih primjedbi i žalbi koje su uputili prvenstveno povratnici.
Liste koje nisu prihvaćene zbog velikog broja primjedbi su iz opština Bosanski Brod, Derventa, Centar Sarajevo, Novo Sarajevo, Vogošća, Srebrenica, Teslić, Tuzla i Fojnica.
Povratnici u Slatini kod Srebrenice"Komisija je zaključila da je pozitivno stanje na terenu kada su u pitanju općine koje su uradile kompletan posao sastavljanja listi općinskih prioriteta za Projekat 'ZP08' u vezi sa poštivanjem propisa i ispunjavanjem entitetske, nacionalne i druge izbalansiranosti. Međutim, imamo probleme u radu nekih općinskih komisija za odabir korisnika jer je veliki broj ljudi na terenu nezadovoljan, pa smo, u skladu sa svojim ovlastima, zaključili da uputimo pisma načelnicima općina i općinskim vijećima i tražimo od njih da imenuju nove članove tih komisija", rekao je novinarima u Sarajevu predsjednik državne komisije Slavko Marin.
On je kazao da očekuje da bi, nakon prihvatanja svih listi odabranih korisnika, iz ovog fonda moglo biti obnovljeno oko 1.000 kuća.
Komisija za izbjeglice i raseljene osobe Bosne i Hercegovine je razmatrala i dala svoju saglasnost na pravilnik o upravljanju sredstvima Fonda za povratak.
Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilović je rekao da je problem povratka i dalje jedan od najvećih problema bosanskohercegovačkog društva, jer se svojim prijeratnim domovima želi vratiti 153.000 pojedinaca, odnosno 47.000 porodica, za što je potrebno obezbijediti više od milijardu konvertibilnih maraka.
"Posljednje dvije godine su na državnom nivou izdvojena značajnija sredstva za povratak, ali, ipak, nedovoljna. Prošle godine je izdvojeno 32,5 miliona konvertibilnih maraka za povratak, deset miliona za Srebrenicu i deset miliona za elektrifikaciju. Ove godine je u Prijedlogu budžeta, kojeg je do sada usvojio samo Zastupnički dom Parlamenta BiH, planirano 35 miliona konvertibilnih maraka", rekao je Safet Halilović.
On je ukazao da ova sredstva pokrivaju samo sedmi dio potrebnih sredstava na godišnjem nivou, ukoliko se uzme u obzir da bi proces povratka trebao biti okončan u narednih pet godina.
Komisija je na sjednici, pored ostalog, odobrila i sredstava za interventne potrebe u svrhu povratka raseljenih osoba i izbjeglica za 182 porodice u BiH. Pomoć se, pored ostalog, odnosi na nabavku motokultivatora, izgradnju već useljenih kuća koje nisu uvjetne za stanovanje, izgradnju plastenika i dodjelu stočnog fonda.
Dijaspora želi zasebnu izbornu jedinicu
Sadik Ahmetović, Beriz Belkić, Nesib Karišik, Anes CerićDelegacija Svjetskog saveza bosanskohercegovačke dijaspore boravila je u Sarajevu gdje je s predstavnicima vlasti razgovarala o mogućnostima većeg uključivanja bh. iseljenika u društvene procese i unapređenju saradnje Svjetskog saveza dijaspore i institucija BiH.
Prema riječima vođe delegacije Nesiba Karišika, bh. dijaspora je zainteresirana za promjenu Izbornog zakona BiH, što bi podrazumijevalo da dijaspora bude zasebna izborna jedinica.
Bosanskohercegovačka dijaspora suočava se sa istim problemima. Vlasti Bosne i Hercegovine još nisu riješile veoma bitna pitanja koja tište predstavnike Svjetskog saveza dijaspore BIH. Zahtjevi poput provedbe Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma ili izmjene člana 17. Zakona o državljanstvu ponovljena su predstvanicima državnog parlamenta.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Beriz Belkić izrazio je zabrinutost što se već godinama ne mogu napraviti koraci u rješavanju ovih problema:
„Nismo uspjeli doći do jedne konzistentne politike i odnosa državnih vlasti sa dijasporom koji bi uspio riješiti osnovne zahtjeve. Smatram zaista važnim ove razgovore i današnji susret, ali izražavam i zabrinutost, odgovornost i jednu vrstu nelagode da već godinama na ista pitanja ne možemo dati odgovore.“
Koliko je za predstavnike dijaspore bitno da se konačno riješi pitanje dvojnog državljastva pokazuje i podatak da bi više od milion državljana Bosne i Hercegovine, koji žive u inostrastvu, trajno ostalo bez bh. državljanstva, ističe potredsjednik Svjetskog saveza dijaspora Nesib Karišik:
„Bliži se onih Ashdown-ovih 10 godina, do 2013., kada će prestati da važi mogućnost sticanja, odnosno gubljenja bosanskohercegovačkog državljanstva. Prema podacima iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH oko 1.350.000 državljana BiH živi van zemlje. Oni bi izgubili državljanstvo matične zemlje, što oni ni na koji način ne žele. To su građani Bosne i Hercegovine bez obzira na mjesto njihovog življenja. Tražili smo i izbornu jedinicu za dijasporu. Prema podacima sa posljednjih izbora interes građana koji žive u dijaspori za glasanje je sve manji. To se dešava zbog političkih igara, ali kada bi se ljudima omogućilo da biraju svog predstavnika i kada bi cjelokupna dijaspora imala svoje predstavnike, onda bi to imalo i svoju težinu i zastupljenost u nadležnim državnim organima.“
Svjetski savez dijaspore ponovo je zatražio punu provedbu Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma, uključujući potrebu stvaranja uslova za održivi povratak, kao i da realizaciju povratka prati finansijska podrška. Nova pitanja otvorena su i samom najavom popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini, koji bi trebao biti održan 2011. godine, naglasio je Nesib Karišik:
„Kako da se izvrši popis stanovništa i kako da se popišu ljudi koji nemaju mjesto boravka u Bosni i Hercegovini, koji žive u inostranstvu? Ovdje da bi se boravilo uslovljava se CIPS-ova prijava i kartica. Šta ćemo sa tim ljudima?“
Bosanskohercegovačka dijaspora shvata složenost političkih odnosa u BiH, ali i traže da ova pitanja konačno dođu na dnevni red i da se o njima u institucijama počne raspravljati bez obzira na političke stavove. Sekretar Svjetskog saveza dijaspore Anes Cerić želio je ukazati na ono što dijaspora može učiniti za razvoj Bosne i Hercegovine, posebno šta bi mogli učiniti za privlačenje stranih investicija u BIH:
„Imali smo sastanak sa Agencijom za promociju stranih ulaganja (FIPA), na kojem smo dgovorili da u toku ove godine organizujemo tri promotivna seminara gdje bi se govorilo o bosanskohercegovačkom tržištu i mogućnostima ulaganja. Seminari će se održati u Švedskoj, Velikoj Britaniji i Turskoj. Takođe, dogovorili smo da se uradi brošura o malim i srednjim ulaganjima. Mislimo da je to jako interesantno za našu dijasporu.“
Novi udžbenik za djecu u inostranstvu
Sa prezentacije novog udžbenikaPomoćnica ministra civilnih poslova BiH Esma Hadžagić predstavila je u Sarajevu Udžbenik za dopunsku nastavu za djecu od prvog do četvrtog razreda osnovnih škola u inozemstvu.
"Djeca iz Bosne i Hercegovine pohađaju škole u inostranstvu po programima tih škola. Ovaj udžbenik je obuhvatio samo one sadržaje koji će djeci i njihovim roditeljima pomoći da ne zaborave odakle dolaze", objasnila je Hadžagić.
Distribucija udžbenika, istakla je Esma Hadžagić, je posebno pitanje:
"Mi smo kontaktirali Ministarsvo vanjskih poslova BiH i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice i tražili savjet na koji način da distribuiramo ove udžbenike. Dobili smo odgovor od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH u kojem je navedeno da je nabolje ovaj posao uraditi putem bh. diplomatsko-konzularnih predstavništava u svijetu".
Udžbenik je štampan u 2.000 primjeraka, a urađeno je i 3.000 primjeraka s istim sadržajem na CD-u. U ovaj projekt, računajući i curriculum koji je odštampan 2005., utrošeno je 91.209 KM.
Saradnja na emisiji: Aida Đugum i Tatjana Sekulić.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice zaduženo je da, u roku od tri mjeseca nakon usvajanja dokumenta u Parlamentu BiH, sačini plan završetka procesa održivog povratka za period 2009.- 2014. godine s procjenom neophodnih sredstava za njegovo provođenje, prema usvojenim principima, na području cijele BiH.
Na isti način, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, u saradnji s entitetskim ministarstvima, sačiniće akcioni plan za korištenje i ostalih prava iz Aneksa VII, uključujući prava na kompenzaciju i pravičnu naknadu za uništenu imovinu, s procjenom neophodnih sredstava za njegovo provođenje za cijelo područje BiH. Akcioni plan će biti sastavni dio ove strategije.
Takođe, ovo ministarstvo zaduženo je da preduzme i koordinira i sve druge potrebne aktivnosti s ciljem implementacije preporuka sadržanih u Revidiranoj strategiji.
Revidirana strategija provođenja Aneksa VII, na kojoj je radilo oko 150 osoba iz nadležnih ministarstava na svim nivoima vlasti u BiH i nevladinog sektora, uz podršku međunarodne zajednice, najznačajniji je dokument koji detaljno uređuje sva pitanja koja se odnose na provođenje Aneksa VII Dejtonskog sporazuma.
UNHCR ocjenjuje pozitivnim usvajanje revidirane Strategije
Ured Visokog komesara Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) pozdravlja usvajanje revidirane Strategije za provedbu Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma.
“UNHCR izražava zadovoljstvo što Vijeće ministara BiH podržava ovaj važan dokument koji bi trebao dovesti do sistematskog rješenja preostalih problema s kojim se suočava populacija raseljenih osoba u Bosni i Hercegovini", rekao je Naveed Hussain, predstavnik UNHCR-a u BiH.
UNHCR izražava zahvalnost svim učesnicima u procesu revizije na čelu sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice, uključujući entitetska ministarstva, nevladine i međunarodne organizacije. Zajednički dokument koji je danas usvojen je rezultat savjetodavnog procesa poduzetog u duhu saradnje i kompromisa.
"Mi želimo ohrabriti bosanskohercegovački parlament da prioritetno usvoji Strategiju kako bi odgovorne vlasti nastavile sa provedbom iste što prije moguće, čime bi se pronašla trajna rješenja za preostale raseljene osobe i povratnike. Uvjereni smo da će se ovim otvoriti put za odgovarajuće zatvaranje poglavlja raseljenosti u Bosni i Hercegovini", izjavio je Naveed Hussain.
Opštine kritikovane zbog indolentnosti u projektu obnove
Članovi Komisije za izbjeglice i raseljene osobe Bosne i Hercegovine ukazali su na neodgovoran pristup više opština prema obavezi sastavljanja listi opštinskih prioriteta za Projekat "ZP08", jer je samo 42 od 58 općina, kojima su odobrena sredstva za obnovu individualnih stambenih objekata, dostavilo kompletnu dokumentaciju, a devet listi nije verificirano na sjednici Komisije zbog opravdanih primjedbi i žalbi koje su uputili prvenstveno povratnici.
Liste koje nisu prihvaćene zbog velikog broja primjedbi su iz opština Bosanski Brod, Derventa, Centar Sarajevo, Novo Sarajevo, Vogošća, Srebrenica, Teslić, Tuzla i Fojnica.
On je kazao da očekuje da bi, nakon prihvatanja svih listi odabranih korisnika, iz ovog fonda moglo biti obnovljeno oko 1.000 kuća.
Komisija za izbjeglice i raseljene osobe Bosne i Hercegovine je razmatrala i dala svoju saglasnost na pravilnik o upravljanju sredstvima Fonda za povratak.
Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilović je rekao da je problem povratka i dalje jedan od najvećih problema bosanskohercegovačkog društva, jer se svojim prijeratnim domovima želi vratiti 153.000 pojedinaca, odnosno 47.000 porodica, za što je potrebno obezbijediti više od milijardu konvertibilnih maraka.
"Posljednje dvije godine su na državnom nivou izdvojena značajnija sredstva za povratak, ali, ipak, nedovoljna. Prošle godine je izdvojeno 32,5 miliona konvertibilnih maraka za povratak, deset miliona za Srebrenicu i deset miliona za elektrifikaciju. Ove godine je u Prijedlogu budžeta, kojeg je do sada usvojio samo Zastupnički dom Parlamenta BiH, planirano 35 miliona konvertibilnih maraka", rekao je Safet Halilović.
On je ukazao da ova sredstva pokrivaju samo sedmi dio potrebnih sredstava na godišnjem nivou, ukoliko se uzme u obzir da bi proces povratka trebao biti okončan u narednih pet godina.
Komisija je na sjednici, pored ostalog, odobrila i sredstava za interventne potrebe u svrhu povratka raseljenih osoba i izbjeglica za 182 porodice u BiH. Pomoć se, pored ostalog, odnosi na nabavku motokultivatora, izgradnju već useljenih kuća koje nisu uvjetne za stanovanje, izgradnju plastenika i dodjelu stočnog fonda.
Dijaspora želi zasebnu izbornu jedinicu
Prema riječima vođe delegacije Nesiba Karišika, bh. dijaspora je zainteresirana za promjenu Izbornog zakona BiH, što bi podrazumijevalo da dijaspora bude zasebna izborna jedinica.
Bosanskohercegovačka dijaspora suočava se sa istim problemima. Vlasti Bosne i Hercegovine još nisu riješile veoma bitna pitanja koja tište predstavnike Svjetskog saveza dijaspore BIH. Zahtjevi poput provedbe Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma ili izmjene člana 17. Zakona o državljanstvu ponovljena su predstvanicima državnog parlamenta.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Beriz Belkić izrazio je zabrinutost što se već godinama ne mogu napraviti koraci u rješavanju ovih problema:
„Nismo uspjeli doći do jedne konzistentne politike i odnosa državnih vlasti sa dijasporom koji bi uspio riješiti osnovne zahtjeve. Smatram zaista važnim ove razgovore i današnji susret, ali izražavam i zabrinutost, odgovornost i jednu vrstu nelagode da već godinama na ista pitanja ne možemo dati odgovore.“
Koliko je za predstavnike dijaspore bitno da se konačno riješi pitanje dvojnog državljastva pokazuje i podatak da bi više od milion državljana Bosne i Hercegovine, koji žive u inostrastvu, trajno ostalo bez bh. državljanstva, ističe potredsjednik Svjetskog saveza dijaspora Nesib Karišik:
„Bliži se onih Ashdown-ovih 10 godina, do 2013., kada će prestati da važi mogućnost sticanja, odnosno gubljenja bosanskohercegovačkog državljanstva. Prema podacima iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH oko 1.350.000 državljana BiH živi van zemlje. Oni bi izgubili državljanstvo matične zemlje, što oni ni na koji način ne žele. To su građani Bosne i Hercegovine bez obzira na mjesto njihovog življenja. Tražili smo i izbornu jedinicu za dijasporu. Prema podacima sa posljednjih izbora interes građana koji žive u dijaspori za glasanje je sve manji. To se dešava zbog političkih igara, ali kada bi se ljudima omogućilo da biraju svog predstavnika i kada bi cjelokupna dijaspora imala svoje predstavnike, onda bi to imalo i svoju težinu i zastupljenost u nadležnim državnim organima.“
Svjetski savez dijaspore ponovo je zatražio punu provedbu Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma, uključujući potrebu stvaranja uslova za održivi povratak, kao i da realizaciju povratka prati finansijska podrška. Nova pitanja otvorena su i samom najavom popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini, koji bi trebao biti održan 2011. godine, naglasio je Nesib Karišik:
„Kako da se izvrši popis stanovništa i kako da se popišu ljudi koji nemaju mjesto boravka u Bosni i Hercegovini, koji žive u inostranstvu? Ovdje da bi se boravilo uslovljava se CIPS-ova prijava i kartica. Šta ćemo sa tim ljudima?“
Bosanskohercegovačka dijaspora shvata složenost političkih odnosa u BiH, ali i traže da ova pitanja konačno dođu na dnevni red i da se o njima u institucijama počne raspravljati bez obzira na političke stavove. Sekretar Svjetskog saveza dijaspore Anes Cerić želio je ukazati na ono što dijaspora može učiniti za razvoj Bosne i Hercegovine, posebno šta bi mogli učiniti za privlačenje stranih investicija u BIH:
„Imali smo sastanak sa Agencijom za promociju stranih ulaganja (FIPA), na kojem smo dgovorili da u toku ove godine organizujemo tri promotivna seminara gdje bi se govorilo o bosanskohercegovačkom tržištu i mogućnostima ulaganja. Seminari će se održati u Švedskoj, Velikoj Britaniji i Turskoj. Takođe, dogovorili smo da se uradi brošura o malim i srednjim ulaganjima. Mislimo da je to jako interesantno za našu dijasporu.“
Novi udžbenik za djecu u inostranstvu
"Djeca iz Bosne i Hercegovine pohađaju škole u inostranstvu po programima tih škola. Ovaj udžbenik je obuhvatio samo one sadržaje koji će djeci i njihovim roditeljima pomoći da ne zaborave odakle dolaze", objasnila je Hadžagić.
Distribucija udžbenika, istakla je Esma Hadžagić, je posebno pitanje:
"Mi smo kontaktirali Ministarsvo vanjskih poslova BiH i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice i tražili savjet na koji način da distribuiramo ove udžbenike. Dobili smo odgovor od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH u kojem je navedeno da je nabolje ovaj posao uraditi putem bh. diplomatsko-konzularnih predstavništava u svijetu".
Udžbenik je štampan u 2.000 primjeraka, a urađeno je i 3.000 primjeraka s istim sadržajem na CD-u. U ovaj projekt, računajući i curriculum koji je odštampan 2005., utrošeno je 91.209 KM.
Saradnja na emisiji: Aida Đugum i Tatjana Sekulić.