Republika Srpska, po svemu sudeći, ostaje bez milijardu i 400 miliona evra investicija jer je češka energetska grupacija ČEZ najavila prodaju svog većinskog učešća u Novim elektranama RS (NERS). ČEZ i Elektroprivreda RS zajednički su prije tri godine osnovali preduzeće koje je trebalo postati vlasnik imovine starog rudnika i Termoelektrane Gacko. Predstavnici češke grupacije ističu da je glavni razlog najavljenog povlačenja iz projekta to što druga ugovorna strana onemogućava sprovođenje sporazuma neispunjavanjem svojih obaveza. Projekt menadžer ČEZ-a u Gacku Bohdan Urban:
„Mi kao ugovorna strana vidimo kršenje odredbi iz sporazuma o provedbi u tome da nije ispunjen uslov, a to je prenos vlasništva nad Rudnikom i Termoleketranom Gacko na NERS. Rok za to je bio 31. mart 2008. godine. Rok za primjenu put-opcije je 10 mjeseci od kršenja sporazuma, a da je sada nismo primijenili, ne bismo mogli da izađemo iz vlasništva u NERS-u:“
ČEZ za svoj kapital od Elektroprivrede RS na osnovu put-opcije koja omogućava obeštećenje u slučaju kršenja međusobnog sporazuma, traži ono što je uložio i nadoknadu štete. O kojem iznosu se radi, za sada predstavnici češke kompanije ne žele govoriti. Direktor NERS-a, Aleksandar Obradović:
„Koje su konktretne posledice put-opcije? Došlo bi do okončanja važnosti sporazuma o provedbi potpisanog u maju 2007. Na taj način ČEZ bi dobio nazad određenu vrednost za društvo NERS i na taj način bi isplatio deo svojih direktnih troškova koji su uloženi u rad firme. Naravno, to otvara i mogućnost da tražimo i naknadu i drugih šteta koje su indirektno vezane za ceo ovaj projekat ’Gacko’, u što uključujemo čak i izgubljenu dobit celog projekta.“
U Elektroprivredi RS i entitetskom Ministarstvu industrije energetike i rudarstva smatraju da ni ČEZ nije ispunio svoju obavezu o doradi studije izvodljivosti projekta „Gacko“ koja u sadašnjem obliku predviđa nepovoljan status Elektroprivrede. Portparol Ministarstva Aleksandra Vukašinović:
„Ponuda ČEZ-a predstavlja pripadajuće pravo istog iz ugovora i biće predmet detaljne analize s aspekta ugovora i mogućih daljih koraka. Pritom ne smemo zaboraviti da obje strane zadržavaju pravo na naknadu štete, bez obzira na ishode ponude koju je dao ČEZ i eventualni prihod iste od strane Elektroprivrede RS.“
Sporazum sa ČEZ-om iz 2006. godine, iako najavljivan kao početak dolaska brojnih stranih investitora, mnogi su nazvali netransparentnim i štetnim. Tek izabrana Vlada RS na čelu sa Miloradom Dodikom potpisala je ugovor sačinjen bez javnog tendera, koji je dugo bio sakriven od očiju javnosti. Mali akcionari podnijeli su tužbu protiv Elektroprivrede tvrdeći da im je ugovor sa ČEZ-om uskratio uvid u poslovanje i pravo na dobit. Tužba akcionara izazvala je i slom banjalučke berze. Ekonomistkinja Svetlana Cenić mišljenja je da će se štete nastale potpisivanjem ugovora sa ČEZ-om mjeriti milijardama:
„Jer imate prvo štetu načinjenu malim akcionarima koji moraju biti obeštećeni. Berza je potpoljena, nikad se više oporavila nije jer je jasno dat signal svim onima koji su bili na berzi i kupovali i prodavali dionice da nemaju šta da traže jer privatno vlasništvo očigledno nije garantovano. I vi znate da se veliki strani kapital povukao sa berze. To je šteta koja se isto mjeri milijardama. Ima onda i šteta koju će ČEZ sada naplaćivati - ovo će se mjeriti milionima. I ima ona koja je ogromna, a to je ko će odgovarati za tako loš imidž i lošu sliku koju šaljemo u svijet.“
U Transparency Internationalu BiH kažu da su nakon provedenih analiza sporazuma sa ČEZ-om otkrili kršenje brojnih zakonskih rješenja, kao i osnovnih pravila funkcionisanja tržišta kapitala. Izvršni direktor IT Srđan Blagovčanin:
„Naš je zahtjev bio i tada a i danas prema nedležnim tužilaštvima da se otvori istraga oko ovog slučaja jer smatramo da zaista postoje ozbiljni elementi, odnosno indicije da su počinjena vrlo ozbiljna krivična djela.“
U Elektroprivredi su se nadali da bi problem nemogućnosti knjiženja imovine Rudnika i Termoelektrane Gacko na NERS zbog tužbe akcionara mogao biti riješen na način da se češkom partneru ponudi dokapitalizacija u zajedničkom preduzeću. ČEZ u nadoknadi insistira na živom kapitalu. Međutim, i jedna i druga strana kažu da sadašnja situacija ne mora značiti i kraj projekta koji je predviđao revitalizaciju stare i izgradnju nove termoelektrane ukupne snage 660 megavata, te otvaranje novog kopa rudnika u Gacku.
