Propali projekt besplatnih udžbenika i gradnja više školskih objekata ne znači da je Hrvatska i zakoračila u “društvo znanja”, a kamoli mu se približila, žestoki su u kritikama oporbeni saborski zastupnici. SDP-ovac Danijel Mondekar:
“Ne biste vjerovali, jutros sam gledao još neke statistike vezano za obrazovanje u Europi i odmah sa Hrvatskom - statistički gledano, zaista vam to ’zemlja znanja’ to je vic, pobogu dragom. To je takva demagogija, to je nešto strašno, to je vrlo opasna demagogija.”
Pojašnjava i zašto:
“Prvo, spadamo u rang država sa jednom od najskupljih školarina u ovom trenutku, dapače, po nekim istraživanjima koje je radila Europska studentska unija, treći ili četvrti u Europi. Druga stvar, imamo rapidno rastući broj studenata koji plaćaju studij naprama onima koji ne plaćaju - znači skupo. A i dalje imamo jako velik broj studenata koji ne završe studij. Dakle, da postanemo članica EU sutra imali bismo najviši postotak studenata koji nikad ne završe svoj studij. To je zaista sramotno za Hrvatsku jer su sve države ga uspješno smanjile u ovom razdoblju - Hrvatska jedino stagnira na oko 70 posto studenata koji ne završe svoj studij.”
I novinarka “Jutarnjeg lista” Tanja Rudež, koja godinama prati područje obrazovanja, kaže da ta vrlo zgodna krilatica “Hrvatska kao društvo znanja” zapravo ne stoji:
“Kad bismo pogledali udio visoko obrazovanih ljudi u EU, on je negdje prosjek 18 posto. Neke zemlje, kao Finska i ostale skandinavske zemlje, imaju čak 30 posto visoko obrazovanih, dok je kod nas taj podatak negdje, prema zadnjem popisu stanovništa, oko sedam posto. Dalje, mi smo uvijek imali nekakav pojam da je naše Zagrebačko sveučilište jako dobro, međutim ankete koje radi svake godine, zapravo to su istraživanja, jedna skupina znanstvenika iz Šangaja pokazuju da nijedno hrvatsko sveučilište, uključujući i Zagrebačko, nije na popisu 500 najboljih sveučilišta u svijetu, dok, recimo, Ljubljansko sveučilište se već drugi put zaredom nalazi na toj listi.”
Jedan razlog je, ističe Rudež, nedovoljno ulaganje, a drugi drastičan pad i poremećaj društvenih vrijednosti u Hrvatskoj:
“Ako vi možete fakultetsku diplomu ili doktorat ili radno mjesto na sveučilištu, na fakultetu ili u nekoj instituciji kupiti, onda što možemo reći o kriterijima takvog društva? Ili ako se akademska i znanstvena napredovanja u mnogim sredinama odvijaju tako da vi morate biti dio nekog lobija, a nije važno vaše stručno postignuće, onda zbilja je to jedan strašni manjak kriterija - i to je po meni jako, jako loše.”
Korupcija i nevladavina prava protivni su svakom znanju, upozorava i oporbeni saborski zastupnik Mondekar:
“Mi smo imali već i primjere fakulteta kao obiteljski biznis, ali imamo, nažalost, i primjere gdje vam se i ravnatelji škola biraju po političkoj podobnosti, i što je najgore, pri dodjeli sredstava iz državnog proračuna za potporu projektima gdje vam, zapravo, osoba koja nosi iskaznicu vladajuće stranke za svoj znanstveni projekt dobije daleko više novaca nego njegov kolega koji nije u vladajućoj stranci.”
Neznanje ne čudi zbog loših školskih programa, ali i negativne kadrovske selekcije zbog poniženosti i potplaćenosti profesora i učitelja u Hrvatskoj, ističe gimnazijski profesor hrvatskog jezika i predsjednik Saveza školskog sindikata Preporod Željko Stipić:
“Naprosto programi na kojima se 20 godina ništa nije napravilo, ne dvije godine nego 20 godina - promijenilo se šest, sedam ministara nijedan nije htio, dakle, uopće u to taknuti. Djeca su s jedne strane preopterećena činjenicama, mnogim nepotrebnim podacima. U pojedinim školama nama gimnazijalci predaju strane jezike, nama konobari predaju strane jezike. Niko se ne javlja na natječaje za nastavnika matematike, fizike. Dakle, u takovim školama zar možemo očekivati bolje rezultate od ovih kakove imamo sada?”
Tanja Rudež upozorava da zbog društvenog i materijalnog potcjenjivanja znanja Hrvatsku svake godine i dalje napušta golem broj najobrazovanijih ljudi:
“Hrvatska ima najvišu u Europi stopu odljeva mozgova. Po toj studiji je ispalo da je svaki treći Hrvat sa diplomom napustio zemlju.”
