Otvaranju su, osim onih iz Vojvodine prisustvovali i zvaničnici iz Hrvatske, a pozdravni govor je održao predsednik Vlade Vojvodine Bojan Pajtić:
"Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u budućnosti biće kolekcionar svih onih kulturnih dragocenosti koje je hrvatska zajednica vekovima posejala na teritoriji naše pokrajine. Vrlo često ističemo da je multikulturalnost vojvođanski brend i zaista želimo taj brend i da sačuvamo. Ove godine sve zajednice u Vojvodini čiji su jezici u upotrebi će dobiti ovakve zavode za kulturu. S druge strane, težimo i interkulturalnosti jer kada uporedite kulturna bogatstva različitih nacionalnih zajednica u Vojvodini, kada uporedite muziku i književnost, kada uporedite narodne nošnje i slikarstvo, videćete da se sve to izuzetno prožima i da je teško zamisliti srpsku kulturu u Vojvodini bez mađarske ili hrvatsku kulturu bez srpske i mađarske - teško je zamisliti kulturu bilo koje nacionalne zajednice bez kultura onih zajednica uz koje smo vekovima živeli i sa kojima smo sarađivali. Zbog toga, otvaranje Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata jeste značajno za hrvatsku zajednicu, ali je značajno i za sve one druge zajednice kojima će hrvatska zajednica omogućiti uvid u svoju kulturu i u bogatstvo onoga što je stvarano vekovima. To će omogućiti da se ta bogatstva objedine i da zaista budemo u prilici da kažemo da nije samo multikulturalnost vojvođanski brend nego i interkulturalnost. Dakle, da saradnja i prožimanje itekako jesu brend Vojvodine."
Za prvog direktora Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata postavljen je Tomislav Žigmanov, profesor filozofije iz Subotice, koji kaže da je već napravljen program aktivnosti ove ustanove, a da bi do kraja prvog polugođa trebalo očekivati da budu definitivno dovršena dva do tri projekta iz oblasti kulture:
"Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je prva profesionalna ustanova u području kulture kod vojvođanskih Hrvata i sigurno da joj to daje određenu specifičnu težinu. Od nje kao takve će se očekivati da u pristupu kulturi vojvođanskih Hrvata radi na jedan profesionalan i suvremenim znanostima sukladan i primeren način i da, s druge strane, hrvatskoj kulturi kao jedinstvenom sistemu koji postoji u Vojvodini pristupa kao celovitom fenomenu. Postojeće hrvatske kulturne institucije i organizacije koje postoje u Vojvodini, a njih je tridesetak, mahom su ili lokalne ili opštinske i u svojim programima i aktivnostima nemaju pristup hrvatskoj kulturi kao celini, kao integralnom delu vojvođanskog multikulturalnog podneblja."
Svečanom otvaranju ove ustanove prisustvovala je i generalna konzulica Hrvatske u Subotici Ljerka Alejbeg:
"To je jedan znak da je Autonomna pokrajina Vojvodina zaista na svim vrhunskim evropskim standardima u očuvanju prava manjina i u to se svaki dan možemo uveriti. Time je Vojvodina pokazala da je zrela za Evropu, ali moram priznati da to nije kraj, da tu sasvim sigurno ima još veoma puno prostora i u području kulture i u nekim drugim područjima. Jer, ne može se sve uraditi preko noći, a i potrebna su velika sredstva. I ova sredstva koja izdvaja pokrajina za potrebe nacionalnih manjina su sigurno nešto što bi trebalo pozdraviti. Veoma smo zadovoljni što hrvatska zajednica može baštiniti ono pozitivno što se događa u Vojvodini. Takođe, veoma sam sretna i zadovoljna što je i predsednik vojvođanske Vlade Bojan Pajtić nazočan na otvaranju ovog zavoda."
Zavod će blisko sarađivati sa pojedincima i udruženjima iz oblasti kulture, ali neće biti njihov direktan finansijer. Iz pokrajinskog budžeta za rad ove kulturne ustanove izdvojeno je 5.5 miliona dinara, polovina je bila namenjena opremanju prostora i nabavci opreme, a drugi deo pokrivanju troškova honoraraca saradnika, režije, kao i realizacije prvih programa.
