Bliski Istok, nezavršeni ratovi u Iraku i Afganistanu, sukobi u Africi, način na koji se suprotstaviti terorizmu, te obnova narušenog američkog imidža u svijetu – jesu prioriteti vanjske politike nove američke administracije. Hillary Clinton imat će pune ruke posla. Predsjednik Obama već je sinoć telefonski razgovarao s Abbasom i Olmertom, te još dvojicom arapskih lidera. Nova administracija nastojati će naći regionalno rješenje za bliskoistočnu krizu. To znači i vrlo vjerojatno drugačije odnose s Iranom i Sirijom.
Washington sa Teheranom nema diplomatske odnose skoro 30 godina. Hillaryna prethodnica nije željela dijalog s Iranom bez ispunjenja određenih uvjeta. Zanimljivo je da je Hillary spremna na dijalog i prije iranskih predsjedničkih izbora zakazanih u junu, bez obzira na upozorenja da bi to moglo ići na ruku tvrdolinijašima na čelu s Mahmudom Ahmedinajadom. Kazala je da je spremna i na dijalog sa Sirijom, zemljom sa kojom je Condoleezza Rice vrlo striktno ograničila kontakte.
Nova administracija želi ostvariti dugoročni mir na Bliskom Istoku zato se Clinton nije libila reći da je izraelska ofenziva u Gazi otežala njene i Obamine napore za uspostavu pravednog i dugoročnog mira na Bliskom Istoku. Nije stoga iznenađenje što je Obama od Georga Mitchella, nekadašnjeg mirovnog pregovarača za Sjevernu Irsku zatražio da bude njegov specijalni predstavnik za Bliski Istok.
Hillary na popisu neriješenih diplomatskih zadataka ima i Sjevernu Koreju, multilateralne pregovore o razoružanju sa Pjongjangom. Založiti će se i za drugačiju ulogu Amerike u borbi sa klimatskim promjenama. Sjedinjene države će sudjelovati i na UN klimatskoj konferenciji i energetskom forumu koji se krajem godine održava u Copenhagenu.
Sigurno je jedno – Hillary Clinton je iskusna političarka, kao prva dama obišla je veliki dio svijeta, uloga državne tajnice joj je veliki izazov. I iz onoga što je rekla u oproštajnom govoru u Senatu prošloga tjedna – ona će američku diplomaciju voditi smjerom jedne pametne sile, bit će to mješavina diplomatske, ekonomske, političke, pravne i kulturne strategije.
Washington sa Teheranom nema diplomatske odnose skoro 30 godina. Hillaryna prethodnica nije željela dijalog s Iranom bez ispunjenja određenih uvjeta. Zanimljivo je da je Hillary spremna na dijalog i prije iranskih predsjedničkih izbora zakazanih u junu, bez obzira na upozorenja da bi to moglo ići na ruku tvrdolinijašima na čelu s Mahmudom Ahmedinajadom. Kazala je da je spremna i na dijalog sa Sirijom, zemljom sa kojom je Condoleezza Rice vrlo striktno ograničila kontakte.
Nova administracija želi ostvariti dugoročni mir na Bliskom Istoku zato se Clinton nije libila reći da je izraelska ofenziva u Gazi otežala njene i Obamine napore za uspostavu pravednog i dugoročnog mira na Bliskom Istoku. Nije stoga iznenađenje što je Obama od Georga Mitchella, nekadašnjeg mirovnog pregovarača za Sjevernu Irsku zatražio da bude njegov specijalni predstavnik za Bliski Istok.
Hillary na popisu neriješenih diplomatskih zadataka ima i Sjevernu Koreju, multilateralne pregovore o razoružanju sa Pjongjangom. Založiti će se i za drugačiju ulogu Amerike u borbi sa klimatskim promjenama. Sjedinjene države će sudjelovati i na UN klimatskoj konferenciji i energetskom forumu koji se krajem godine održava u Copenhagenu.
Sigurno je jedno – Hillary Clinton je iskusna političarka, kao prva dama obišla je veliki dio svijeta, uloga državne tajnice joj je veliki izazov. I iz onoga što je rekla u oproštajnom govoru u Senatu prošloga tjedna – ona će američku diplomaciju voditi smjerom jedne pametne sile, bit će to mješavina diplomatske, ekonomske, političke, pravne i kulturne strategije.