„Pravda stiže nekada sa zakašnjenjem. I ovaj put sa zakašnjenjem, ali je stigla. Za mene je to prije svega čin pravde, čin potvrde pravde, koja će značiti mnogo žrtvama. Ali je i više od toga. To je čin koji govori da je politička elita Evrope, svih članica EU, donijela jednu odluku koja je prije svega etičke naravi i koja će djelovati preventivno na sve one radikalne političke i druge snage, koje postoje i u našoj zemlji i u drugim evropskim zemljama, da tako nešto ne mogu počiniti, a da ne budu kažnjeni.“
Ovo je i poziv svim zemljama Zapadnog Balkana da takvo nešto i one same u svojim parlamentima donesu, iako je to u ovom trenutku teško očekivati:
„Jer ovdje su naciokratije još uvijek na vlasti u mnogim zemljama u okruženju, pa i našoj zemlji. I u našoj zemlji će se sačekati vrijeme da to bude parlamentarna volja. Dakle znači poziva, a budući da sve te zemlje idu u proces integracije ili da su u procesu integracije, vjerujem da će pritisak ove činjenice iz EP djelovati da i one same jednog dana to učine. I da se drukčije odnose prema istini o zločinu i prema samom zločinu iz vremena rata.“
Utjehu za žrtve srebreničkog genocida teško je naći. Rekao je to i i reis Islamske zajednice u BiH, Mustafa Efendija Cerić u Srebrenici 11. jula. 2008. kada je i pozvao Evropski parlament da donese ovu rezoluciju:
„Nije moguće naći prave riječi utjehe za žrtve srebreničkog genocida, ali je moguće iskazati poštovanje prema majkama Srebrenice koje svoj bol nose sa vjerom u boga i nadom da srebrenička žrtva nije uzaludna.“
Hoće li donešena Rezolucija sada uticati i da stalno odbacivanje i negiranje zločina bude manje? Profesor Pejanović:
„Očekivati je da će se umanjivati. Kod nekih se nikada neće umanjiti, jer su dio zločina.“
U Memorijalni centar Potočari kod Srebrenice do sada je pokopano 3 217 žrtava. Srebreničkih muškaraca i dječaka ubijenih u julu 1995. godine.
