Lokalne zajednice imaju veliku ulogu i odgovornost u procesu europskih integracija. Preko 50 posto europskih fondova se realizira upravo preko općinskih razina vlasti. U BiH lokalne zajednice imaju najbolju suradnju sa Europskom unijom, smatra Radomir Kezunović, predsjednik Saveza gradova i općina RS:
„Ako bismo upoređivali nivoe vlasti u BiH, a to vrijedi i za RS, lokalni, srednji i državni nivo, mislim da je najbliži EU definitvno lokalni nivo vlasti. Za tako nešto ima čitav niz argumenata. Ako uporedite kontakte koji postoje sa lokalnog nivoa vlasti, ako uporedite aktivnosti koje postoje na lokalnom nivou vlasti, ako vidite prekograničnu saradnju, saradnju među gradovima i opštinama u okviru i između entiteta u BiH i kad vidite nivo uspostavljene saradnje između lokalne vlasti, to su sve argumenti koji kažu da je lokalni nivo daleko bliži danas EU nego što to jesu drugi nivoi vlasti - mislim pri tome na kanton, na entitet i na državu BiH.“
U BiH postoji velik broj problema koji usporavaju suradnju lokalnih zajednica sa Europskom unijom. Zdravko Krsmanović, načelnik Općine Foča, ističe da su te probleme prouzrokovale više razine vlasti:
„Odnos centralnih vlasti prema lokalnim zajednicama nije onakav kakav bismo mi željeli. Zakonska regulativa - u prvom redu Zakon o lokalnoj samoupravi, Zakon o budžetskom sistemu, Zakon o koncesijama, Zakon o dugu itd. napravljeni su tako da dozvoljavaju da nastanu blokade u lokalnim zajednicama, dozvoljavaju da opština ne može da iskoristi maksimalno svoje resurse za razvoj i ne dozvoljavaju da radimo maksimalno u interesu građana, ono što su evropski standardi i evropske civilizacijske vrijednosti.“
Slični problemi su i u Republici Hrvatskoj. Mnoge lokalne zajednice nisu na vrijeme reagirale na pogodnosti koje nudi Europska unija, kaže Ivan Hanžek, član Predsjedništva Udruge gradova Hrvatske:
„U proteklom periodu kad se krenulo s obrazovanjem preko NDP-a, preko USAID-a rukovodstava u općinama, nisu svi reagirali na pozitivan način. Neki su imali otklon da ih se ne dira u njihovom malom selu, u njihovom malom mjestu, da ne žele vidjeti što Europa radi, što svijet radi - i oni danas kasne i sigurno je da će kasniti i ubuduće. Drugi koji su se pravovremeno uključili danas, zapravo, već realiziraju, i to velike i značajne infrastrukturne objekte.“
Od svih zemalja u regiji, Slovenija je najviše toga postigla u primjeni europskih standarda. Matej Kotnik, načelnik općine Lukovica u Sloveniji, ističe uglavnom pozitivna iskustva:
„Prednosti su, prije svega, integracija koja je omogućila da se krećemo Evropom bez granica, da se dolazi do kontakta sa opštinama svugdje po Evropi, da smo došli u vrijeme kad se može da se pozivi vrše u čitavoj Evropi, da se kreće kapital, da se kreću financije itd., mada znamo da to putem krize može da to bude i nesretni slučaj, ali nekako treba da se iskoristi sve ono što je moguće. Ali, drugo, treba da se njeguje vlastita kultura, vlastiti značaj i vlastiti put, tako da ja mislim - svega pomalo najbolje je rješenje za ulazak u Evropu.“
U poljednje vrijeme organizraju se brojne konferencije koje imaju za cilj upoznati lokalne zajednice sa mogućnostima koje nudi proces europskih integracija. Ovakve konferencije su sigurno od velike pomoći, kaže visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Miroslav Lajčak:
„Zato je dobro da se ta konferencija danas organizira da bi predstavnici lokalnih zajednica, koji su se našli ovdje u ogromnom broju, i to je jako dobro, prepoznali koje mogućnosti i prilike im nudi taj proces.“
Courtney Bickert, direkotrica SNV-Nizozemske organizacije za razvoj, ističe kako ova organizacija jako puno radi na pitanjima kao što su jačanje svijesti lokalnih zajednica o EU:
„Prije svega imat ćemo niz ovakvih konferencija gdje ćemo podizati svijest, zatim ćemo distribuirati vodič o ulozi lokalnih zajednica u procesu europskih integracija, te ćemo poboljšati kapacitete naših lokalnih partnera.“
Koliko EU pomaže lokalne zajednice u regiji pokazuje primjer Rumunije i Bugarske u kojima trenutno postoji preko 400.000 projekata financiranih europskim fondovima.
