Federacija BiH emitovaće do kraja godine obveznice stare devizne štednje, potvrdilo je Ministarstvo finansija. Prva rata biće isplaćena u gotovini, a 31. marta iduće godine počeće redovna polugodišnja isplata duga sa kamatama, prenio je poslovni portal “capital.ba”. Iz Ministarstva finansija su precizirali da će za prvu gotovinsku isplatu FBiH izdvojiti oko 15,5 miliona eura. Štedišama u FBIH, koji su verifikovali štednju, ukupno će biti isplaćeno 173,5 miliona eura u roku od sedam godina, uz kamatnu stopu od 2,5 odsto. Ulogu fiskalnog agenta za emisiju obveznica najvjerovatnije će preuzeti Registar vrijednosnih papira FBIH.
Na Sarajevskoj berzi, gdje će se trgovati obveznicama, vjeruju da će ti vrijednosni papiri biti privlačni investitorima i da će povećati berzanski promet. Direktor trgovine Sarajevske berze Almir Mirica kazao je da obveznice, posebno one koje emituju država ili niži nivoi vlasti, spadaju među najsigurnije hartije od vrijednosti zato što iza njih stoje država, odnosno entitet, ili lokalna zajednica. Iz proračuna Brčko Distrikta u narednih 15 dana na račune starih deviznih štediša biće uplaćeno ukupno 3,5 miliona konvertibilnih maraka. Ovim će Brčko Distrikt započeti ispunjenje preuzetih obaveza prema starim deviznim štedišama kojih je u Brčkom registrirano 2.522, a koji potražuju ukupno oko 39 miliona konvertibilnih maraka.
Direktor Direkcije za finansije Mato Lučić kaže da će tom isplatom biti isplaćen najviši iznos do 1.492 konvertibilne marke:
“Na taj način mi ćemo riješiti one devizne štediše kojima bi ostalo do 100 konvertibilnih maraka. Od ovog broja će trajno biti riješeno 541 devizni štediša, tako da će nam za narednu godinu ostati 1.711 deviznih štediša.”
U svom proračunu za iduću godinu Brčko Distrikt će starim deviznim štedišama osigurati isplatu u iznosu od 5,7 miliona konvertibilnih maraka. Direktor direkcije za finansije Mato Lučić:
“To znači da će u toku iduće godine ovih 1.711 deviznih štediša dobiti još po 3.300 konvertibilnih maraka. Na taj način ćemo smanjivati broj deviznih štediša.”
U Brčko Distriktu neke stare devizne štediše nisu prihvatile nagodbu sa Vladom. Tako je jednom Brčaku, po osnovu presude Suda za ljudska prava u Strazburu, Distrikt Brčko već isplatio 700.000 konvertibilnih maraka. Novih presuda nema, a ukoliko ih i bude u Distriktu Brčko su spremni ispoštovati sudsku presudu.
Problem vojnih stanova u Federaciji BiH
Udruženje vojnih penzionera Republike Srpske podnijeće Sudu za ljudska prava u Strazburu tužbu protiv Federacije BiH ukoliko vlasti tog entiteta ne vrate oficirima bivše JNA više od 11.000 stanova, najavio je predsjednik Udruženja Jovan Vukobat. Vukobrat je za list "Pres" rekao da je od ukupno 12.662 vojna stana u FBiH, njihovim predratnim vlasnicima vraćeno svega 1.029 stanova:
"To je dokaz da federalne vlasti na sve načine sprječavaju da se pronađe pozitivno rješenje nekoliko stotina zahtjeva za povrat imovine koji su predati Komisiji za imovinske zahtjeve pri Vijeću ministara BiH", rekao je Vukobat.
Veliki broj vojnih stanova nalazi se u Sarajevu.
Komentarišući ovu izjavu, direktor Službe za zajedničke poslove Vlade Federacije BiH Haris Ihtijarević je za “Dnevni avaz” izjavio :
“Sve je rađeno na osnovu zakonskih propisa koje je donio Parlament FBIH. Osim toga, ovo je problematika kojom se bavila i međunarodna zajednica u proteklih 10 godina kada su formirana i nezavisna tijela, poput nekadašnjeg CRPC-a, a sadašnje Komisije. To je urađeno upravo zato da bi proces implementacije imovinskih zakona i zaštite ljudskih prava u Federaciji bio ispoštovan i u skladu sa međunarodnim normama i propisima, kao i Dejtonskim mirovnim sporazumom. Stoga ne vidim razloga da Sud u Strazburu raspravlja o tome.”
Bosansko Podrinje od 1995. do danas
Na okruglom stolu koji je održan u Srebrenici na temu “Bosansko Podrinje – 13 godina poslije”, diskutanti su istakli nezadovoljstvo tretmanom i položajem povratnika.
Profesor doktor Hasan Balić, govoreći o situaciji u Foči, naglasio je da su državne vlasti zatajile i malo pažnje posvećivale povratnicima u ovom području:
“13 godina poslije okončanja rata Bosansko Podrinje je tužna i mračna regija Bosne i Hercegovine. Država nikada nije ozbiljno shvatila Bosansko Podrinje. Ona ga je prepustila entitetima, šovinistima i nacionalistima koji su u stvari naša najveća nesreća. I kolektivna i pojedinačna. Oni jako dobro žive na račun nas povratnika. Zato je jedini način da se vlast drugačije organizuje. Da se pod hitno oduzme mandat onim predstavnicima Bosanskog Podrinja koji žive van Bosanskog Podrinja, a koji uzimaju novac od Bosanskog Podrinja.”
Veljko Droca iz Srpskog građanskog vijeća rekao je da ništa bolje ne žive ni Srbi u Bosanskom Podrinju osim u onim opštinama koje pripadaju Republici Srpskoj:
“U opštinama koje pripadaju Bosansko podrinjskom kantonu, a to su Goražde, Pale – Prača i Foča – Ustikolina, vratilo se oko 20 posto Srba. Uglavnom su to penzioneri, ili su domaćini seljaci kod svojih kuća. Oni ne žive loše. Imaju imanja, napravljene su im kuće, elektrificirana sela, opravljeni putevi. Ali u gradu, penzioneri dosta teško žive. Penzije su niske, iako su one veće u Federaciji BiH, nego u Republici Srpskoj. Generalno gledano, niko se ne zapošljava od Srba u ove tri opštine. Prvi put u posljednjih 12 godina Emir Granov i njegova fabrika iz Sarajeva “Zlatna nit” zaposlila je 8 Srpkinja u Goraždu. Uzeo je četiri koje su prije rata radile i koje su imale kvalifikacije na tim radnim mjestima, a četiri je obučavao. Fabrika se proširuje, pa ima nade da će primiti još i u narednih godinu dana. U državnoj administraciji Srba je vrlo malo.”
Učesnici okruglog stola, koje je organizovalo Društvo za ugrožene narode Bosne i Hercegovine, obavezali su se na izradu Prve konvencije čijim zaključcima će ukazati na loš položaj povratnika i metode prevazilaženja problema.
Konačno nada za raseljene Mostarce
Nedavno potpisani Sporazum između grada Mostara i Fonda za povratak Bosne i Hercegovine, uskoro bi mogao donijeti novu radost Mostarcima koji još uvijek sanjaju svoj dom. Sporazumom između grada Mostara i Fonda za povratak Bosne i Hercegovine biće osigurano dodatnih milion i 325.000 konvertibilnih maraka za obonovu devastiranih stambenih zgrada na području Mostara.
Prema riječima gradonačelnika Mostara Ljube Bešlića, navedenim sporazumom biće finalizirana sredstva za prvu fazu obnove 28 stambenih objekata i muzičke škole.
“Prva faza je pitanje konstruktivne izgradnje zgrada, zajedničkih prostorija i rješavanje svih instalacija i otvora fasada. U drugoj fazi je reviziranje ostatka unutarnjih dijelova svakog stana ponaosob.”
Obnova koja je u punom jeku na određenom broju stambenih zgrada radi se po principu da Grad Mostar bude nositelj obnove zajedničkih prostorija zgrada. UNDP će završavati unutrašnjost i osigurati podijelu ključeva stanarima, dodaje gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić:
“Ja vjerujem, pošto je ovaj projekat najavljen odavno i pregovori već dugo teku, da će se on i realizirati onako kako je obećano.”
MostarUkupna vrijednost projekta prve faze obnove je oko 12 miliona konvertibilnih maraka. Sredstva su osigurali Grad Mostar, Hercegovačko neretvanski kanton i Vlade Federacije BiH i Republike Srpske. Vijeće ministara BiH je putem Fonda za povratak osiguralo dodatnih milion i 325.000 konvertibilnih maraka, što je realizirano potpisivanjem sporazuma između Grada Mostara i Fonda za povratak.
Direktor Fonda za povratak Mlađen Božović:
“Kao i uvijek, običaj je da sada kada se počnu trošiti sredstva po pojedinim projektima Grad Mostar je tu u prioritetu. Realizacija ovog projekta je počela u Gradu Mostaru i idemo sada dalje u ostale opštine koje su odabrane u ovom projektu.”
Na razini Bosne i Hercegovine ove godine biće, po različitim osnovama, osigurano preko 40.000.000 konvertibilnih maraka za stambene projekte. Direktor Fonda za povratak Mlađen Božović podsjeća:
“Ove godine smo dužni 38,8 milona konvertibilnih maraka. Odobren je jedan projekat za individualnu stambenu izgradnju u 57 opština i Distriktu Brčko. Vrijednost tog projekta je 21,8 miliona konvertibilnih maraka. Ovaj projekat je 8 miliona konvertibilnih maraka, zatim projekat održivosti povratka je 5 miliona konvertibilnih maraka i projekat raspuštanja kolektivnih centara i alternativnog smješataja je 4 miliona konvertibilnih maraka. Sve to kad se sabere je 38,8 miliona konvertibilnih maraka. Plus projekat elektrifikacije izbjegličkih naselja čija je vrijednost oko 3 miliona konvertibilnih maraka. Kada sagledamo sve opštine koje se nalaze u ovim projektima, ima ih oko 120 koje se finansiraju u ovih pet projekata.”
Prema podacima gradske uprave, u Mostaru je ostalo još oko 15 zgrada koje nisu ušle u projekat obnove. Oko 1.000 Mostaraca centralne gradske zone i danas su izbjeglice u vlastitom gradu.
Učenici povratnici
Amela Nalić, rođena u Srebrenici, nakon školovanja u Sarajevu vratila se u rodni grad zaposlila u selu Osmače. Ima 6 učenika od 1. do 4. razreda, koji idu u istu učionicu i sjede u tri klupe.
Amela Nalić sa učenicima, Foto: Sadik Salimović
„Mogla sam ostati u Sarajevu i čekati posao. Pitanje je koliko vremena? Pošto sam rođena Srebreničanka odlučila sam da dođem ovdje. To je bila moja želja doći i raditi ondje gdje sam rođena i gdje sam odrastala. Nisam se pokajala i nadam se da ću ostati ovdje. Dobila sam stalni posao i nadam se da ću ostati raditi u Srebrenici. Diplomirala sam na Pedagoškoj akademiji u Sarajevu ove godine u junu mjesecu. U ovoj školskoj godini imam šest učenika i radim u kombinovanom odjeljenju od I do IV razreda. Kada sam stigla u Srebrenicu imala sam ponudu za četiri područne škole. Od četiri područne škole ja sam izabrala osnovce. U početku je bilo teško raditi. Imamo problema sa uslovima u školi, jer još uvijek nemamo odvoda. Nadam se da će se i ti problemi riješiti tako da ćemo imati uspješnu školsku godinu. Nije ni malo jednostavno jer se nisam do sada sretala sa „kombinacijama“. Radila sam u „čistom odjeljenju“, gdje sam imala pedagošku praksu. Pokušavam uskladiti i pružiti koliko god mogu svojim učenicima. Još uvijek mi je teško raditi tako, ali nadam se da će se uslovi poboljšati i da će biti uspješno.“
U BiH još ne postoje precizni podaci koliko djece povratnika u oba entiteta pohađa osnovu ili srednju školu u prijeratnom mjestu prebivališta.Plan potreba i prava djece povratnika, dokument koji je potpisan prije šest godina, još nije ni približno realizovan, već je čak u zastoju, upozorili su predstavnici entitetskih ministarstava prosvjete nakon sastanka Odbora za koordinaciju provođenja Privremenog sporazuma o zadovoljavanju posebnih potreba i prava djece povratnika. Istakli su da oni sami ne mogu raditi taj posao, te zahtijevaju veću podršku nadležnih na svim nivoima vlasti u BiH. U BiH još ne postoje precizni podaci koliko djece povratnika u oba entiteta pohađa osnovu ili srednju školu u prijeratnom mjestu prebivališta.U Federaciji BiH još 54 škole rade po principu „dvije škole pod jednim krovom“, ali je Odbor zaključio da diskriminacije nema. Međutim, priznali su da se djeca povratnici još ne osjećaju komotno u školama koje još nisu uskladile nastavne planove i simbole prema utvrđenim kriterijima::
"Stvaranjem multietničkih škola u kojima će se svi osjećati dobro, za sada su nadležni organi samo deklarativno podržali“, istakla je savjetnica u Federalnom ministarstvu obrazovanja Emina Pandžo-Hasanbegović.
Ona je ukazala da jednonacionalne škole ne bi trebale biti ponos bilo kojeg ministarstva te naglasila da upravo Odbor čini sve da se usvoji princip da je svaki učenik, bez obzira na nacionalnost, dobrodošao u svaku školu.
Elektrifikacija povratničkih mjesta
Na Sarajevskoj berzi, gdje će se trgovati obveznicama, vjeruju da će ti vrijednosni papiri biti privlačni investitorima i da će povećati berzanski promet. Direktor trgovine Sarajevske berze Almir Mirica kazao je da obveznice, posebno one koje emituju država ili niži nivoi vlasti, spadaju među najsigurnije hartije od vrijednosti zato što iza njih stoje država, odnosno entitet, ili lokalna zajednica. Iz proračuna Brčko Distrikta u narednih 15 dana na račune starih deviznih štediša biće uplaćeno ukupno 3,5 miliona konvertibilnih maraka. Ovim će Brčko Distrikt započeti ispunjenje preuzetih obaveza prema starim deviznim štedišama kojih je u Brčkom registrirano 2.522, a koji potražuju ukupno oko 39 miliona konvertibilnih maraka.
Direktor Direkcije za finansije Mato Lučić kaže da će tom isplatom biti isplaćen najviši iznos do 1.492 konvertibilne marke:
“Na taj način mi ćemo riješiti one devizne štediše kojima bi ostalo do 100 konvertibilnih maraka. Od ovog broja će trajno biti riješeno 541 devizni štediša, tako da će nam za narednu godinu ostati 1.711 deviznih štediša.”
U svom proračunu za iduću godinu Brčko Distrikt će starim deviznim štedišama osigurati isplatu u iznosu od 5,7 miliona konvertibilnih maraka. Direktor direkcije za finansije Mato Lučić:
“To znači da će u toku iduće godine ovih 1.711 deviznih štediša dobiti još po 3.300 konvertibilnih maraka. Na taj način ćemo smanjivati broj deviznih štediša.”
U Brčko Distriktu neke stare devizne štediše nisu prihvatile nagodbu sa Vladom. Tako je jednom Brčaku, po osnovu presude Suda za ljudska prava u Strazburu, Distrikt Brčko već isplatio 700.000 konvertibilnih maraka. Novih presuda nema, a ukoliko ih i bude u Distriktu Brčko su spremni ispoštovati sudsku presudu.
Problem vojnih stanova u Federaciji BiH
Udruženje vojnih penzionera Republike Srpske podnijeće Sudu za ljudska prava u Strazburu tužbu protiv Federacije BiH ukoliko vlasti tog entiteta ne vrate oficirima bivše JNA više od 11.000 stanova, najavio je predsjednik Udruženja Jovan Vukobat. Vukobrat je za list "Pres" rekao da je od ukupno 12.662 vojna stana u FBiH, njihovim predratnim vlasnicima vraćeno svega 1.029 stanova:
"To je dokaz da federalne vlasti na sve načine sprječavaju da se pronađe pozitivno rješenje nekoliko stotina zahtjeva za povrat imovine koji su predati Komisiji za imovinske zahtjeve pri Vijeću ministara BiH", rekao je Vukobat.
“Sve je rađeno na osnovu zakonskih propisa koje je donio Parlament FBIH. Osim toga, ovo je problematika kojom se bavila i međunarodna zajednica u proteklih 10 godina kada su formirana i nezavisna tijela, poput nekadašnjeg CRPC-a, a sadašnje Komisije. To je urađeno upravo zato da bi proces implementacije imovinskih zakona i zaštite ljudskih prava u Federaciji bio ispoštovan i u skladu sa međunarodnim normama i propisima, kao i Dejtonskim mirovnim sporazumom. Stoga ne vidim razloga da Sud u Strazburu raspravlja o tome.”
Bosansko Podrinje od 1995. do danas
Na okruglom stolu koji je održan u Srebrenici na temu “Bosansko Podrinje – 13 godina poslije”, diskutanti su istakli nezadovoljstvo tretmanom i položajem povratnika.
Profesor doktor Hasan Balić, govoreći o situaciji u Foči, naglasio je da su državne vlasti zatajile i malo pažnje posvećivale povratnicima u ovom području:
“13 godina poslije okončanja rata Bosansko Podrinje je tužna i mračna regija Bosne i Hercegovine. Država nikada nije ozbiljno shvatila Bosansko Podrinje. Ona ga je prepustila entitetima, šovinistima i nacionalistima koji su u stvari naša najveća nesreća. I kolektivna i pojedinačna. Oni jako dobro žive na račun nas povratnika. Zato je jedini način da se vlast drugačije organizuje. Da se pod hitno oduzme mandat onim predstavnicima Bosanskog Podrinja koji žive van Bosanskog Podrinja, a koji uzimaju novac od Bosanskog Podrinja.”
Veljko Droca iz Srpskog građanskog vijeća rekao je da ništa bolje ne žive ni Srbi u Bosanskom Podrinju osim u onim opštinama koje pripadaju Republici Srpskoj:
“U opštinama koje pripadaju Bosansko podrinjskom kantonu, a to su Goražde, Pale – Prača i Foča – Ustikolina, vratilo se oko 20 posto Srba. Uglavnom su to penzioneri, ili su domaćini seljaci kod svojih kuća. Oni ne žive loše. Imaju imanja, napravljene su im kuće, elektrificirana sela, opravljeni putevi. Ali u gradu, penzioneri dosta teško žive. Penzije su niske, iako su one veće u Federaciji BiH, nego u Republici Srpskoj. Generalno gledano, niko se ne zapošljava od Srba u ove tri opštine. Prvi put u posljednjih 12 godina Emir Granov i njegova fabrika iz Sarajeva “Zlatna nit” zaposlila je 8 Srpkinja u Goraždu. Uzeo je četiri koje su prije rata radile i koje su imale kvalifikacije na tim radnim mjestima, a četiri je obučavao. Fabrika se proširuje, pa ima nade da će primiti još i u narednih godinu dana. U državnoj administraciji Srba je vrlo malo.”
Učesnici okruglog stola, koje je organizovalo Društvo za ugrožene narode Bosne i Hercegovine, obavezali su se na izradu Prve konvencije čijim zaključcima će ukazati na loš položaj povratnika i metode prevazilaženja problema.
Konačno nada za raseljene Mostarce
Nedavno potpisani Sporazum između grada Mostara i Fonda za povratak Bosne i Hercegovine, uskoro bi mogao donijeti novu radost Mostarcima koji još uvijek sanjaju svoj dom. Sporazumom između grada Mostara i Fonda za povratak Bosne i Hercegovine biće osigurano dodatnih milion i 325.000 konvertibilnih maraka za obonovu devastiranih stambenih zgrada na području Mostara.
Prema riječima gradonačelnika Mostara Ljube Bešlića, navedenim sporazumom biće finalizirana sredstva za prvu fazu obnove 28 stambenih objekata i muzičke škole.
“Prva faza je pitanje konstruktivne izgradnje zgrada, zajedničkih prostorija i rješavanje svih instalacija i otvora fasada. U drugoj fazi je reviziranje ostatka unutarnjih dijelova svakog stana ponaosob.”
Obnova koja je u punom jeku na određenom broju stambenih zgrada radi se po principu da Grad Mostar bude nositelj obnove zajedničkih prostorija zgrada. UNDP će završavati unutrašnjost i osigurati podijelu ključeva stanarima, dodaje gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić:
“Ja vjerujem, pošto je ovaj projekat najavljen odavno i pregovori već dugo teku, da će se on i realizirati onako kako je obećano.”
Direktor Fonda za povratak Mlađen Božović:
“Kao i uvijek, običaj je da sada kada se počnu trošiti sredstva po pojedinim projektima Grad Mostar je tu u prioritetu. Realizacija ovog projekta je počela u Gradu Mostaru i idemo sada dalje u ostale opštine koje su odabrane u ovom projektu.”
Na razini Bosne i Hercegovine ove godine biće, po različitim osnovama, osigurano preko 40.000.000 konvertibilnih maraka za stambene projekte. Direktor Fonda za povratak Mlađen Božović podsjeća:
“Ove godine smo dužni 38,8 milona konvertibilnih maraka. Odobren je jedan projekat za individualnu stambenu izgradnju u 57 opština i Distriktu Brčko. Vrijednost tog projekta je 21,8 miliona konvertibilnih maraka. Ovaj projekat je 8 miliona konvertibilnih maraka, zatim projekat održivosti povratka je 5 miliona konvertibilnih maraka i projekat raspuštanja kolektivnih centara i alternativnog smješataja je 4 miliona konvertibilnih maraka. Sve to kad se sabere je 38,8 miliona konvertibilnih maraka. Plus projekat elektrifikacije izbjegličkih naselja čija je vrijednost oko 3 miliona konvertibilnih maraka. Kada sagledamo sve opštine koje se nalaze u ovim projektima, ima ih oko 120 koje se finansiraju u ovih pet projekata.”
Prema podacima gradske uprave, u Mostaru je ostalo još oko 15 zgrada koje nisu ušle u projekat obnove. Oko 1.000 Mostaraca centralne gradske zone i danas su izbjeglice u vlastitom gradu.
Učenici povratnici
Amela Nalić, rođena u Srebrenici, nakon školovanja u Sarajevu vratila se u rodni grad zaposlila u selu Osmače. Ima 6 učenika od 1. do 4. razreda, koji idu u istu učionicu i sjede u tri klupe.
U BiH još ne postoje precizni podaci koliko djece povratnika u oba entiteta pohađa osnovu ili srednju školu u prijeratnom mjestu prebivališta.Plan potreba i prava djece povratnika, dokument koji je potpisan prije šest godina, još nije ni približno realizovan, već je čak u zastoju, upozorili su predstavnici entitetskih ministarstava prosvjete nakon sastanka Odbora za koordinaciju provođenja Privremenog sporazuma o zadovoljavanju posebnih potreba i prava djece povratnika. Istakli su da oni sami ne mogu raditi taj posao, te zahtijevaju veću podršku nadležnih na svim nivoima vlasti u BiH. U BiH još ne postoje precizni podaci koliko djece povratnika u oba entiteta pohađa osnovu ili srednju školu u prijeratnom mjestu prebivališta.U Federaciji BiH još 54 škole rade po principu „dvije škole pod jednim krovom“, ali je Odbor zaključio da diskriminacije nema. Međutim, priznali su da se djeca povratnici još ne osjećaju komotno u školama koje još nisu uskladile nastavne planove i simbole prema utvrđenim kriterijima::
"Stvaranjem multietničkih škola u kojima će se svi osjećati dobro, za sada su nadležni organi samo deklarativno podržali“, istakla je savjetnica u Federalnom ministarstvu obrazovanja Emina Pandžo-Hasanbegović.
Ona je ukazala da jednonacionalne škole ne bi trebale biti ponos bilo kojeg ministarstva te naglasila da upravo Odbor čini sve da se usvoji princip da je svaki učenik, bez obzira na nacionalnost, dobrodošao u svaku školu.
Pomoćnik ministra prosvjete RS-a Ranko Savanović kazao je da nazivi škola nisu jedini problem i da treba još uraditi kada je riječ o zapošljavanju nastavnika povratnika, ali i to nije izvodljivo bez pomoći drugih organa u BiH.
Elektrifikacija povratničkih mjesta
O značaju projekta elektrifikacije povratničkih mjesta u 30 bh. opština govori Zijad Kunovac, načelnik optine Foča - Ustikolina:
„Od ukupnog broja stanovnika – 5 000, do sada se vratilo 3 000. Nismo zadovoljni povratkom jer mislim da nisu uložena sredstva u pravo vrijeme i na pravo mjesto, a jedno od «pravih mjesta» je ulaganje u elektrifikaciju povratničkih mjesta. Potpisali smo Sporazum o zajedničkom učešću za elektrifikaciju ; 50.000 KM će izvodjiti Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, naša opština 30.000 KM i Elektrodistribucija 80.000 KM. Tako će 25 porodica, nakon 5 godina , konačno dobiti struju. Naše potrebe su oko 2 miliona maraka i mislim da je nedovoljno izdvojeno za našu sredinu, ali ministar za ovu oblast je obećao da će biti još projekata, pa se moramo nadati da ćemo biti uključeni u buduće projekte. Inače, život je u lokalnoj zajendici težak, nema posla, osim sanacije elktro mreže mora se više učiniti na održivom povratku. Milsim da treba iskoristiti mogućnosti koje daje obradivo zemljište i više pažnje posvetiti «plasteničkoj» proizvodnji kao i uopšte proizvodnji hrane. Imamo neke planove i projekte s ministarstvom za raseljene osobe i izbjeglice Federacije BiH, pa se ipak nadamo boljem životu za povratnike».
(Saradnici u emisiji : Zoran Matkić, Tina Jelin. Sadik Salimović i Erduan Katana)