„Ne želim sada ići u nabrajanje, kako me još ne bi optužili za miješanje u unutarnje stvari drugih država. Međutim svi mi moramo smoći snage i hrabrosti priznati vlastitu prošlost i suočiti se s njome – bez obzira kakva ona bila. Osim snage i hrabrosti, za to je potrebna i politička volja, jer opet moram reći, na žalost politika i političari često diktiraju poglede na prošlost ili u najmanju ruku toleriraju povijesni revizionizam, a u funkciji ostvarivanja političkih ciljeva“, rekao je Mesić.
Spremnost na prihvaćanje i priznavanje vlastite prošlosti u njezinoj cjelovitosti nezaobilazni je uvjet građenja budućnosti i to ne samo vlastite, nego i budućih odnosa u drugim zemljama i narodima.
Najviše je pažnje privuklo njegovo izlaganje o Daytonskom mirovnom sporazumu. On smatra da svi oni koji se vole pozivati na taj i takve sporazume, misleći na one koji inzistiraju na pridržavanju samo slova tih sporazuma, a ne i njihova duha, trebali bi se potruditi ponovno ih pročitati. Jer, kako tvrdi, tek tada bi se suočili s djelićima istine o prošlosti svoje zemlje, ali i elementima na kojima valja zasnivati njezine temelje - iznenadili bi se.
„Daytonski sporazumi u mnogim dijelovima uopće nisu provedeni, i to u dijelovima koji afirmiraju državu BiH. Kao drugo, u dokumentima iz Daytona nema ama baš nikakvoga uporišta za koncipiranje entiteta kao država u državi, a kamoli za ponašanje kao da je BiH dio nekog entiteta, a ne da je entitet dio BiH. Daytonski sporazum nije švedski stol s kojega će svatko uzeti samo ono što mu se sviđa, a ostalo će zanemariti", ističe Mesić.
On naglašava da se istinu ne može iskorijeniti, jer je to nezaobilazni uvjet za puno normaliziranje odnosa u regiji. Bez istine narodi u svim zemljama u regiji bi živjeli pod pritiskom hipoteke mitova, laži poluistina i iznimno žilavih ostataka ratne propagande koja je često bila krajnje prljava.
„U tom kontekstu ja vidim i djelovanje Haaškoga suda za ratne zločine, ali i Međunarodnoga suda pravde. Ako već nismo u stanju sami se suočiti do kraja s onime što je bilo, prepustimo to drugima, čak i uz rizik da njihova odluka ne bude uvijek do kraja pravedna“, rekao je Mesić.
Nakon što je premijer Republike Srpske rekao da se Mesić miješa u unutarnje stvari BiH i da je za njega Mesićev dolazak u Tuzlu zanemarljiv, predsjednik Hrvatske nije želio to posebno komentirati.
„Ja očekujem da ljudi u BiH znaju da žive u BiH, znaju da je BiH suverena zemlja, da je ona članica UN-a i drugih međunarodnih organizacija. Ne vidim niti jedan razlog zašto bi se prigovaralo proslavi Dana državnosti BiH. To je dan kada je nastala BiH, ona je nastala u jednom brutalnom ratu, gdje je bila borba na život i smrt i gdje je BiH izvojevala svoje pravo da kao federalna jedinica bude konstituirana u bivšoj Jugoslaviji i da bi kao takva nakon nestanka Jugoslavije izašla kao samostalna i posebna država“, rekao je Mesić.
Mesić je ocijenio da su odnosi među zemljama regije zadovoljavajući ali, da su sada njihove relacije ipak u «sjeni» tužbe i protivtužbe Hrvatske i Srbije. Ono što brine cjelokupnu javnost ovih zemalja je, hoće li ponovo biti otvorene neke stare rane i hoće li te rane dovesti do pogoršanja odnosa između zemalja u regiji? Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić kaže:
„Pa ne bi smjelo. Tužba Republike Hrvatske je poslana davno prije zbog zločina koji su počinjeni u Hrvatskoj. Moram reći da hrvatski tenkovi nisu prelazili srpsku granicu, Hrvatska nije imala logore za srpske građane u Hrvatskoj i Hrvatska nije razorila ni jedno selo u Srbiji, niti je hrvatska vojska djelovala bilo gdje u Srbiji. Svi koji su ratovali u Srbiji na strani srpske agresije bili su plaćeni iz Beograda. I oni koji su bili u tzv. Krajini i oni koji su bili oficiri u krajinskoj vojsci. Svi su oni plaćeni iz Beograda.“
Hrvatski predsjednik komentirao je i izjavu političkih zvaničnika Bosne i Hercegovine da se sa hrvatske strane ne poštuje «Sarajevska deklaracija», odnosno da Hrvatska onemogućava Srbima vratiti imovinu.
„Mi vraćamo svima njihovu imovinu. Mi smo obnovili sve kuće, bez obzira koje te kuće srušio. Mi vraćamo imovinu i u tom smislu vode se još neki postupci gdje su uglavnom neka proceduralna pitanja. Tamo gdje se moglo dokazati vlasništvo, tu je vlasništvo vraćeno.“
Poznato je da je još prije godinu dana premijer Republike Srpske Milorad Dodik poslao dopis Republici Hrvatskoj da se između Hrvatske i Bosne i Hercegovine uspostave specijalni odnosi. Isto to aludirao je i Sulejman Tihić prije nekoliko dana i rekao da bi uspotavljanje specijalnih odnosa sa susjedima značilo i stabilnost u regiji. Kako Mesić gleda na ovakve prijedloge?
„Mi želimo odnose sa Bosnom i Hercegovinom kao međunarodno priznatim subjektom i to je ono što je najvažnije. Nema potrebe da države uspostavljaju odnose sa entitetima, odnosno sa dijelovima država, nego sa državom Bosnom i Hercegovinom.“
Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić naglasio je da se sve zemlje u regiji koje su nekada bile u zajedničkoj državi trebaju suočiti sa prošlošću. Prihvatiti je i priznati je u njezinoj scjelovitosti, jer to je osnovni i jedini uvjet građenja budućnosti. Ne samo vlastite, nego i budućih odnosa sa drugim zemljama i narodima, susjedima u prvom redu. Zato su, upozorava Mesić, potrebni hrabrost, moralna snaga, čvrstoća i politička volja.
